Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Anga Mono Kikome ma Loyo Lobo-ni?

Anga Mono Kikome ma Loyo Lobo-ni?

Anga Mono Kikome ma Loyo Lobo-ni?

KA PE gin mo, nen calo peya irwatte ki ludito wi gurup pa lutim aranyi. Meno mono te lokke ni gipe? Ludito wi gurup pa lutim aranyi gikano munggi adada nyo bene kadi kitwegi i buc, pud giromo miyo tam bot luwotgi. Kitungcel, wi lok madongo ma kati i gajeti akwana i kom tic ki yadi calo jayigi-gu, tim me malaya ki dong tero dano i lobe ma woko i wi ali, gipoyo wiwa i kom kit ma tim magi gitwero balowa kwede medo ki adwogi marac ma bino, ki dok ni lutim bal ma kit magi gitye. Wangeyo ni ludito wi gurup pa lutim aranyi gitye pi awano ma giketo i kom dano.

Baibul, ma tye Lok pa Lubanga-ni, nyuto ni Catan tye ada dok ni en tye calo ladit ma loyo tim aranyi ducu, en neno ni mitine ocobbe kun tiyo ki “lanyut mogo” kacel ki “lwak bwola maraco.” Ada, Baibul wacci en “lokke nen macalo lamalaika ma menyo piny.” (2 Jo Tecalonika 2:9, 10; 2 Jo Korint 11:14) Waromo ngeyone ni Larac-ci tye ada pi tic maraco ma en timo. Ento, pol pa dano ginongo ni tek tutwal me yeni tye cwec mo me cwiny ma pe nen. Ma peya wangiyo matut gin ma Baibul waco i kom Larac-ci, kong wanenu ariya kacel ki tam mogo maraco ma pol kare miyo dano pe giye ni Larac-ci tye ada.

“Tika Lubanga ma lamar-ri aye ocweyo Larac-ci?” Kit macalo Baibul waco ni Lubanga ber dok pe ki roc-ci, pe rwatte me tamone ni en ocweyo cwec me cwiny ma kite rac dok lagoba. Lok ada gire tye ni Baibul pe waco ni Lubanga ocweyo ngat ma kit meno. Ento kitungcel loko i kom Lubanga ni: “En aye Got, ma ticce ducu cobbe kakare; gin ducu ma en tiyo tye atir. En Lubanga ma lagen, ma pe ki bal mo; kite atir, gin ma en timo ducu tye maber.”​—Nwoyo Cik 32:4; Jabuli 5:4.

Gin ma myero wange en aye ni ngat mo ma Lubanga ocweyo labongo roc romo timo gin mo keken mapat ki gin matir. Pien pe ocweyo cwecce calo robot, Lubanga ominigi kare me moko tamgi pigi kengi—kero me yero gin ma gimito timone. Pi meno, cwec me cwiny ma pe ki roc dok maryek romo yero me timo gin maber nyo marac. Ki lok ada, jami ma dano nyo cwec me cwiny maryek ma tye ki kero me moko tamme pire kene me timone keken aye kiromo ngolo kop ni tye atir nyo pe.

Pi meno, pe pore pi Lubanga me miyo kero bot cwecce ni guyer gin ma gimito timone ka dok lacen gengogi ni pe gutim gin marac ka guyero me timone. Yecu oloko i kom tic ki kero ma kimiyo me moko tam-mi i yo marac i kare ma en owaco ni Larac-ci, ‘pe ocung i ada.’ (Jon 8:44) Lok meno nyuto ka maleng ni ngat ma odoko Larac-ci i acakkine onongo tye cwec me cwiny ma pe ki roc, ma i kare mukato onongo “cung i ada.” * Lubanga Jehovah ocweyo cwecce me bedo agonya me yero gin ma igi mito pien maro dok genogi.​—Nen bok ma wiye tye ni “Tika Cwec ma Pe ki Roc Twero Bedo ki Roc?” ma tye i pot karatac 6.

“Larac-ci tye latic pa Lubanga” Jo mogo gitamo ni Baibul nen calo nyutu tam man i buk pa Yubu. Ma lubbe ki buk mo acel ma loko i kom Baibul, lok ma kiwaco ni Larac-ci ‘wirre i wi lobo-ni’ loko i kom lurot piny macon me Percia, ma giwoto dok gimiyo ripot bot kabakagi. (Yubu 1:7) Ento ka Larac-ci roto piny pi Lubanga, pingo en dok waco bot Lubanga ni ea ka “wirre [i] wi lobo”? Pien pe waco ni Larac-ci tye larem Lubanga, buk pa Yubu lwongo Larac-ci ni Catan, ma te lokke ni “Lajemo,” ma nyuto ni en tye Lamone madit pa Lubanga. (Yubu 1:6) Ci dong, tam man ni Larac-ci tye latic pa Lubanga ni oa kikwene?

Cakke i cencwari me acel ma kare man pudi, bukke pa Lujudaya, ma pe tye but Baibul-li onyuto Larac-ci ma tye ka pyem ki Lubanga kun inongo ni en myero otim Miti pa Lubanga. Lakwed lok me tekwaro J. B. Russell, otito i bukke me Mephistopheles ni, Martin Luther, ngat ma okelo Alokaloka i Dini Purutanti-ni onongo neno Larac-ci calo “gin tic pa Lubanga, kweri me puru potone nyo langad ature.” Rusell omedo ni ki bot Luther, “kweri-ni bedo ki yomcwiny ka kitiyo kwede me puru doo,” dok Lubanga mako liking i cinge, ma weko en cobo miti pa Lubanga. Lacen, John Calvin ma okwano lok kom dini dok a ki i lobo France oye pwony pa Luther-ni​—pwony ma ocwero cwiny luye mapol oweko gutamo ni ngolo kop atir pe. Cakke nining ni Lubanga ma lamar-ri pe weko jami maraco timme atima keken ento mito ni gutimme? (Yakobo 1:13) Kodi pwony-nyi, med ki jami maraco mutimme i cencwari me 20, miyo dano mapol pe giye ni Lubanga gin ki Larac-ci gitye.

“Larac-ci tye lanyut me jami maraco” Me tero Larac-ci calo lanyut me jami maraco weko niang tyeng mogo me Baibul twero bedo tek adada. Me lapore, kit ma kitito kwede i Yubu 2:3-6, Lubanga mono onongo tye ka lok gin ki anga? En mono obedo ka lok ki gin mo marac ma tye i i Yubu, nyo en obedo ka lok kekene? Nyo kece obedo ka pako kit mabeco pa Yubu i kare mo ka dok lacen otemme ki jami maraco? Lapeny magi miyo Lubanga bedo Ngat mo ma kite rac, ento pe calo ngat ma “pe tiyo gin mo marac.” (Jabuli 92:15) Ento, Lubanga okwero ‘keto cinge’ me wano Yubu. Ada, Larac-ci pe obedo lanyut mo me jami nyo kit maraco pa Lubanga, ento cwec me cwiny ma olokke odoko Lamone pa Lubanga.

Anga Mono Kikome ma Tye ka Loyo Lobo-ni?

I kare-ni, pol pa dano gitamo ni yeni Larac-ci tye obedo tam macon. Ento, kwero ni Larac-ci aye pe tye ka kelo jami maraco dok malit-ti pe onyako nyige. Ki lok ada, temo kwero ni Larac-ci pe tye omiyo dano mapol gukwero Lubanga kacel ki rwom me kwo matir.

Charles-Pierre Baudelaire, laco lwod i cencwari me 19 ocoyo ni: “Larac-ci tiyo ki diro me bwolowa wek waye ni epe.” Pien en kano kite woko, Larac-ci miyo dano bedo ki akalakala ka ce Lubanga tye ada. Ka Larac-ci pe, mono dano mapol pe gibitamo ni Lubanga aye tye inge tim maraco ducu? Meno mono aye pe gin ma Larac-ci mito-ni dano guye?

Calo ladit wi gurup pa lutim aranyi, Larac-ci kano kite woko wek ecob mitine. Mitine tye ningo? Baibul miyo lagamme: “Lubanga me lobo man dong oumo tamgi woko wek pe gunen lengo me lok me kwena maber i kom deyo pa Kricito, ma en cal pa Lubanga kikome.”​—2 Jo Korint 4:4.

Lapeny acel ma pire tek nongo pud odong. Ngo ma Lubanga bitimone i kom Larac-ci pi jami maraco ki deno can ma en okelo-ni? Lapeny-nyi kibinyamone i pwony ma lubo man.

[Lok ma tye piny]

^ para. 6 Me niang gin mumiyo Lubanga pe okelo jemo pa Larac-ci cutcut i agikkine, nen dul me 11 i buk me Baibul Mono Ada Pwonyo Gin Ango? ma Lucaden pa Jehovah aye gucoyo.

[Boro buk i pot karatac 5]

Larac-ci mono tye latic pa Lubanga nyo kece lajemo i kom Lubanga?

[Bok/​Cal ma tye i pot karatac 6]

Tika Cwec ma Pe ki Roc Twero Bedo ki Roc?

Kwo labongo roc ma Lubanga omiyo bot cwecce ma giryek-ki ka ma gik iye onongo tye. Kadi bed kicweye labongo roc, Adam onongo myero olub kigeng ma Lacwecce oketo i kome. Me lapore, en onongo pe romo camo apwa, gweng, nyo bao labongo nongo adwogi marac. Ka onongo en oca teko ma ywayo jami dwoko piny kun pye ki malo, en onongo kono oto nyo owanne marac adada.

I yo acel-lu, pe tye cwec mo ma pe ki roc​—kono dano nyo malaika​—ma romo kalo wi cik me rwom me kwo matir ma Lubanga oketo labongo nongo adwogi marac. Ka cwec maryek otiyo ki bedo agonya me moko tamme i yo marac, ci en poto i bal oyotoyot adada.​—Acakki 1:29; Matayo 4:4.