Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Bed Ikur Agikki Piny!

Bed Ikur Agikki Piny!

“Kadi bed nen ni bino motmot, bed ikur.”—KAB. 2:3.

WER: 128, 45

1, 2. Kit cwiny ango ma jo ma giworo Jehovah gitye kwede?

 LUTIC pa Jehovah pi kare malac gubedo ka diyo cwinygi me kuro cobbe pa lok pa lunebi mapol. Me labolle, Jeremia owaco ni Juda kibijwerone woko, dok meno aye gin ma Lubabilon gutimo i 607 K.M.P. (Jer. 25:8-11) Icaya otito ni Jehovah bidwoko jone cen ki i opii kun waco ni: “Jo ducu ma gibedo kun gikure gitye ki gum [yomcwiny].” (Ic. 30:18) Mika ma bene lokke onongo kwako jo pa Lubanga i kare ca owacci: ‘Abikuro Jehovah.’ (Mik. 7:7) Pi mwaki miya mapol, lutic pa Lubanga bene gubedo ka kuro cobbe pa lok ma lunebi gucoyo i kom Meciya, nyo Kricito.—Luka 3:15; 1 Pet. 1:10-12. *

2 I kareni, lutic pa Lubanga bene gitye ka kuro cobbe pa lok pa lunebi, pien lok mapol ma lunebi gucoyo madok i kom Meciya pud gitye ka cobbe. Cokcok-ki, Jehovah bitic ki Ker pa Meciya me giko deno can kun jwero jo maraco ducu dok laro jone ki i te loc pa Catan. (1 Jon 5:19) Pi meno, omyero wabed ma wangwa twolo ki dok atera kun wangeyo ni agikki me lobo pa Catan-ni cok adada.

3. Lapeny ango ma watwero penye kwede ka ce wabedo ka kuro agikki piny pi mwaki mapol?

3 Macalo lutic pa Jehovah, watye ka kuro me neno kit ma miti pa Lubanga ‘bitimme i lobo kit ma gitiyo kwede i polo.’ (Mat. 6:10) Ento, i nge kuro agikki me lobo pa Catan-ni pi mwaki mapol, jo mogo gitwero penye ni, ‘Tika tye tyen lok mucwiny ma miyo omyero wabed ka kuro agikki me lobo-ni?’ Kong wanenu.

PINGO MYERO WABED KA KURO AGIKKI PINY?

4. Tyen lok ango ma pire tek mumiyo omyero wabed ma wangwa twolo?

4 Baibul tittiwa ka maleng gin ma myero watim ka nongo wakuro agikki me lobo-ni. Yecu ociko lulub kore ni “wuki piny” ki dok ni “wubed ma wangwu twolo i kare ducu.” (Mar. 13:37; Luka 21:34-36) Man tyen lok ma pire tek mumiyo wabedo ka kuro agikki piny pien Yecu owacci meno aye gin ma myero watim! Medo i kom meno, dul pa Jehovah poyo wiwa kare ki kare ni ‘wakur nino pa Lubanga, waket cwinywa iye wek ninone oo oyot’ kun nongo watamo i kom cikke pa Lubanga ma lubbe ki lobo manyen.—Kwan 2 Petero 3:11-13.

5. Pingo mitte tutwal ni waki piny i karewa-ni?

5 Kadi bed ni onongo mitte tutwal ni lulub kor Yecu i cencwari me acel gubed ka kuro agikki piny, ento pire tek botwa makato. Pingo? Pienni watye ka kwo i kare ma Kricito tye ka loc. Lanyut me locce ocako nen i mwaka 1914. Jami mapol ma tye ka timme i kareni ginyuto ni watye ka kwo i kare me “agikki piny” dok jami magi kwako lokke pa loboni ki dong tito kwena me Ker-ri i twok lobo ducu. (Mat. 24:3, 7-14) Kit macalo Yecu pe owaco awene ma kare meno biterone ma nongo agikki piny peya obino-ni, man nyuto ni myero wabed ma wangwa twolo dok waki piny adada.

6. Pingo lobo bidoko rac medde ameda ka nongo wanyikke cok ki agikki piny?

6 Watwero penye ni: Tika “agikki piny” kwako kare mo i anyim ma loboni bidoko rac adada? Baibul nyuto ni meno tim maraco bimedde i rwom ma lamal “i kare me agikki.” (2 Tem. 3:1, 13; Mat. 24:21; Yabo 12:12) Pi meno, pe myero wagen ni piny bilokke bedo maber makato i kareni ento bibedo rac medde ameda.

7. Matayo 24:37-39 nyuto ni lobo bibedo nining i kare me agikki?

7 Ento itamo ni pinye bidoko rac ma rom mene ma nongo peya “twon can madit atika[-ni]” ocakke? (Yabo 7:14) Me labolle, itamo ni lweny bibedo i lobo ducu, kec bidiyo dano ki dok two bimako dano i odi ducu? Ka jami magi gitimme, ci jo ma pe giye i kom lok pa lunebi wang ma guye ni lok ma kicoyogi i Baibul gitye ka cobbe. Ento, Yecu owaco ni jo mapol ‘pe gibingeyo’ ni etye ka loc pien gibimedde ki kwogi me nino ducu nio ka agikki biturogi atura. (Kwan Matayo 24:37-39.) Pi meno, Ginacoya waco ni pinye i kare me agikki-ni pe bibedo marac tutwal ma weko dano giye ni agikki dong cok.—Luka 17:20; 2 Pet. 3:3, 4.

8. Jo ma gilubo tira pa Yecu me bedo ma ‘wanggi twolo-ni’ gitye ka neno lanyut mene?

8 Kitungcel, wek jami ma gitye lanyut me kare me agikki-ni gucobbe, cobbegi myero onen ka maleng me poyo wi jo ma gubedo ka lubo tira pa Yecu me bedo ma ‘wanggi twolo.’ (Mat. 24:27, 42) Man aye gin ma obedo ka timme cakke i 1914. Nicakke i kare meno, jami ma gitye lanyut me kare me agikki gubedo ka cobbe. Ki lok ada, dong watye ka kwo i kare me “agikki piny”—kare manok ma Jehovah dong otyeko moko ni ebijwero iye jo ducu ma kitgi raco.

9. Pingo omyero wabedo ka kuro agikki me lobo man ma dong cok-ki?

9 Pingo mitte ni Lukricitayo i kareni gubed ka kuro agikki piny? Pien walubo tira ma Yecu Kricito omiyo ni myero wabed ka kurone. Medo i kom meno, watye bene ka neno jami ma ginyuto ni en dong tye ka loc. Watye ka kurone pe ni pien waye gin mo keken ma kiwacciwa, ento pienni watye ki ngec mucwiny ma jenge i kom Ginacoya ma cuko cwinywa me bedo ma wangwa twolo, wakiyo piny, ki dok ma wagwokke pien agikki me lobo man marac-ci dong cok.

WABIKURO PI KARE MAROM MENE?

10, 11. (a) Pingo Yecu owaco ki lupwonnyene ni “wubed ka kiyo piny”? (b) Ngo ma Yecu owaco ni lulub kore gutim ka ce gitamo ni dong gikuro agikki pi kare malac? (Nen cal ma tye i pot karatac 14.)

10 Pol pa wan wabedo ma wangwa twolo i yo me cwiny pi kare malac kun wakuro agikki piny. Ento kadi bed kumeno, pe myero wail cingwa woko pienni dong kare okato malac. Myero wabed atera pien Yecu bibino ka Ngolokop me kelo agikki me lobo man. Wi myero opo ni Yecu ociko lulub kore ni: “Wugwokke, wangwu obed twolo ma nen, pien wun pe wungeyo nino ma kare biromo iye. Bedo rom ki dano ma ocito welo. Ka yam a weko gangnge, ci omiyo twero bot luticce, kun ociko lagwok doggola ni obed ka kiyo piny. Mumiyo wun wubed ka kiyo piny, pien pe wungeyo kare ma won ot bidwogo kwede; gwok dwog wi otyeno, nyo cwiny dyewor, nyo oko gweno, nyo odiko. Wugwokke, ka ce obino oyotoyot pe onongwu wunino woko. Lok ma awaco botwu-ni, awaco bot dano ducu ni, Wuki piny.”—Mar. 13:33-37.

11 I nge niang ni Kricito dong ocako loc i 1914, lulub kore guyubbe cutcut me kuro agikki me bino i cawa mo keken. Gutimo man kun gimedo malo cawagi i ticgi me tito kwena me Ker-ri. Yecu otito ni meno dwogone twero bedo i “oko gweno, nyo odiko.” Ka meno otimme, gin ango ma lulub kore myero gutim? En owaco ni: ‘Wubed ka kiyo piny.’ Pi meno, kadi bed ni wabedo ka kuro agikki piny pi kare malac, man pe te lokke ni agikki pud bor adada nyo ni pe bibino i karewa-ni.

12. Ngo ma Kabakuk openyo ki Jehovah, dok En ogamo ningo?

12 Nen kong gin ma lanebi Kabakuk otimo i kare ma kiwacce ni otit pi jwero Jerucalem. I kare ma en oo i Jerucalem me tito gin ma kiwacce, lunebi mukene onongo dong gutito pi jwero Jerucalem mwaki mapol angec. Kwone onongo dong oo ka ma ‘jo maraco gidiyo jo ma kitgi atir, ma ngolo kop atir dong oballe woko.’ Pi meno, pe tye me ur ni Kabakuk owaco ni: “Rwot [Jehovah], imito akok boti pi kare ma rom mene pi kony?” Ma ka gamo lapeny meno, Jehovah odiyo cwiny lanebine kun wacce ni “pe dong bigalle.” Lubanga owaco bot Kabakuk ni “bed ikur.”—Kwan Kabakuk 1:1-4; 2:3.

13. Kodi cwiny ango ma Kabakuk onongo twero bedo kwede, dok pingo onongo twero bedo tam me mingo?

13 Ket kong ni Kabakuk cwinye otur kun wacci: ‘Abedo ka kuro pi mwaki mapol ni kibijwero Jerucalem. Nino me jwerone pud bor ata. Pe mitte ni myero abed ka tito kwena calo i wacci kibijwerone atura. Jo mukene gitwero timone.’ Ka Kabakuk onongo obed ki kodi tam meno, en onongo kono obalo watte ki Jehovah nyo bene kono kwone orweny i kare ma Lubabilon gujwero kwede ki Jerucalem!

14. Pingo omyero wabed ki gen ni pe wabikuro agikki piny nono?

14 I lobo manyen, wabibedo ki tyen lok me tam i kom kit ma jami ma kitito ni gibitimme i kare me agikki-ni gucobbe kwede. Lwodo lok i kom kit ma jamine bicobbe kwede bidongo genwa i kom Jehovah kacel ki cikkene mogo ma pud watye ka kuro cobbegi. (Kwan Yocwa 23:14.) Wabibedo ki pwoc madit i kom Lubanga pien ‘oketo kare ki nino i te twerone,’ kun cuko cwinywa me kwo ma wangeyo ni “agikki me jami ducu dong cok.”—Tic 1:7; 1 Pet. 4:7.

WAMEDDE KITITO KWENA KUN WAKURO AGIKKI PINY!

Tika itito kwena maber-ri ki mit kom? (Nen paragraf me 15)

15, 16. Pingo medo cawa i tito kwena obedo gin ma pire tek ma lubbe ki kare ma watye ka kwo iye-ni?

15 Omyero wange ni dul pa Jehovah bimedde ki poyo wiwa ni myero wati pi Lubanga pien kare dong odic woko. Lok me poyo wic ma kit meno pe kiminiwa wek wati ki mit kom i tiyo tic pa Lubanga ento me konyowa wek wange ni jami ma ginyuto ni Kricito dong tye ka loc gitye ka cobbe i kareni. Ngo maber ma waromo timone i kare man me agikki-ni? Gin ma waromo timone aye me keto pi Ker pa Lubanga kacel ki kite ma atir bedo mukwongo kun nongo watito kwena maber-ri ki mit kom!—Mat. 6:33; Mar. 13:10.

16 Laminwa mo acel owaco ni: “Ka watito kwena maber me Ker pa Lubanga, ci waromo laro kwo pa dano ki i to ma tye ka bino pi agikki me loboni.” En ngeyo kit me laro dano, pien ki larre gin ki cware ki i twon can madit ma otimme i kare ma yeya mo madit ma kilwongo ni Wilhelm Gustloff olwiny i 1945. Kadi bedi i cawa marac calo meno, ngat mo pud twero bedo ki tam ma konye pe ma lubbe ki gin ma pire tek. Laminwa-ni owaco ni wiye po i kom dako mo ma obedo koko ni: “Kicana do! Kicana do! Gin ita ki gin nguta do! Gin ita ki gin nguta ducu ma kiyubogi ki jabu gudong piny i rum ite yeya. Arwenyo jamina ducu!” Kitungcel, luwot ma onongo gitye i yeya meno guketo kwogi ka mading kun gitiyo matek me laro kwo pa jo ma gupoto i pii ma ngic calo pee. Calo jo meno ma guketo kwogi ka ding-ngi, wan bene watimo jami ducu ma twere wek wakony dano. Waketo tamwa ducu i tito kwena ki mit kom ki dok konyo jo mukene wek gubwot ki i agikki piny ma tye ka bino-ni ma nongo pud kare tye.

Tika imoko tam me ryeko wek gin mo pe odwo tammi ki i tiyo tic me tito kwena kun ingeyo ni kare dong odic woko? (Nen Paragraf me 17)

17. Tyen lok macalo mene ma watye kwede ma weko wageno ni meno agikki twero bino i cawa mo keken?

17 Jami ma gitye ka timme i lobo i kareni ginyuto ni lok pa lunebi tye ka cobbe ki dok ni agikki me lobo man marac-ci dong cok adada. Pi meno, pe myero watam ni kare pud tye wek alokaloka otimme i lobo man nio ka “tung lee apar” ki “lee” ma kiloko pigi i Niyabo 17:16 gucako lweny i kom Babilon Madit, ma obedo dini goba ducu me loboni. Omyero wange ni meno Lubanga ‘biketo miti man i cwinygi’—man twero timme oyotoyot dok i cawa mo keken! (Yabo 17:17) Agikki me lobo man pe dong bor. Ki tyen lok matir, myero walub tira pa Yecu ma owaco ni: ‘Wugwokke kenwu, cwinywu owek doko nwang pi woro cam, ki mero kongo, ki pi lok me kwo man ma miyo wubedo ki tam mapol, wek nino-nu pe obin oumwu atura macalo akum.’ (Luka 21:34, 35; Yabo 16:15) Myero dong wamokwu tamwa me tic pi Jehovah kun wangeyo ni kare dong odic woko ki dok wageno ni en ‘bitic pi jo ducu ma tye ka kure.’—Ic. 64:4.

18. Lapeny ango ma wabinyamo i pwony man lubo man?

18 Ka nongo wakuro agikki me lobo man marac-ci, myero dong walubu tira pa lapwonnye Juda ma owaco ni: ‘Wun luwota, wudong matek i niyewu maleng twatwal-li, kun wulego Lubanga i cwiny maleng. Wubed i mar pa Lubanga, wukur kica pa Rwotwa Yecu Kricito nio wa i kwo ma pe tum.’ (Juda 20, 21) Ento, watwero nyutone nining ni watye ka kuro lobo manyen ma kiciko pire-ni ki miti madit adada? Meno aye gin ma wabinyamo i pwony ma lubo man.

^ para. 1 Pi lok mogo ma lunebi gucoyo madok i kom Meciya kacel ki cobbegi, nen pot karatac 200 i buk me Baibul Mono Ada Pwonyo Gin Ango?