Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Fasin Blong Talemaot Sin i Mekem Man i Haremgud

Fasin Blong Talemaot Sin i Mekem Man i Haremgud

Fasin Blong Talemaot Sin i Mekem Man i Haremgud

“TAEM mi no talemaot ol sin blong mi long yu, mi mi slak we mi slak, from we evri dei nomo, mi stap krae kasem tudak. Long dei mo long naet, yu stap panisim mi. Paoa blong mi i lus olgeta, olsem wota we bigsan i bonem, nao i drae olgeta.” (Ol Sam 32:​3, 4) Ol tok ya i soemaot se Deved, King blong Isrel, i harem nogud tumas. Hem i harem nogud tumas olsem from we hem i haedem bigfala sin blong hem, mo i no wantem talemaot.

Deved i wan man we i gat gudhan blong mekem plante samting. Hem i wan strongfala man blong faet, wan haeman we i gat bigfala save, wan man blong raetem ol naesfala singsing, mo wan man blong plei miusik. Nating se i olsem, hem i no trastem prapa paoa blong hem, hem i trastem God blong hem. (1 Samuel 17:​45, 46) Baebol i tokbaot hem se, “tingting blong hem i . . . stap strong long Hae God.” (1 King 11:⁠4) Be Deved i mekem wan sin we i stret nomo blong hem i kasem bigfala panis from. Maet hem i tokbaot sin ya long Ol Sam 32. Yumi save lanem plante samting taem yumi luk wanem we i pulum Deved blong mekem sin. Nao bambae yumi luksave ol trap we yumi mas ronwe long hem, mo talemaot ol sin blong yumi sipos yumi wantem frengud bakegen wetem God.

Wan Gudfala King i Mekem Sin

Nesen blong Isrel i stap faet agensem ol man Amon, be Deved i stap nomo long Jerusalem. Long wan sapa, hem i stap wokbaot antap long ruf blong haos blong hem. Nao hem i lukluk i go long wan haos klosap, mo i luk wan naesfala woman i stap swim. Hem i no bos long tingting blong hem, be hem i stat blong laekem woman ya tumas. Deved i faenemaot se woman ya, hem i Batseba, waef blong Uria, wan soldia blong Deved. Nao Deved i sanem tok i go blong oli tekem Batseba i kam long hem, nao hem i slip wetem hem. Samtaem biaen, Batseba i sanem tok i go long Deved se hem i gat bel.​—⁠2 Samuel 11⁠:​1-5.

Deved i no moa save haed. Sipos ol man oli faenemaot sin blong tufala, tufala tugeta i mas ded from. (Levitikas 20⁠:10) Taswe hem i wokem wan plan. Hem i sanem tok i go long Uria, hasban blong Batseba, blong i aot long faet, i kamhom. Fastaem, Deved i askem plante kwestin long Uria long saed blong faet we i stap gohed. Biaen, hem i sanem Uria i gobak long haos blong hem. Deved i ting se long rod ya, bambae i kam klia se pikinini ya i blong Uria.​—⁠2 Samuel 11⁠:​6-9.

Be Uria i no go luk waef blong hem, mo samting ya i mekem se tingting blong Deved i trabol tumas. Uria i talem se i no stret we hem i gobak long haos blong hem taem ol soldia oli stap mekem wan strongfala faet. Taem ol soldia blong Isrel oli go faet, oli no mas slip wetem woman, nating se i prapa waef blong olgeta. Oltaem, oli mas stap klin taem oli stap faet. (1 Samuel 21:⁠5) Biaen, Deved i singaot Uria i kam kakae wetem hem mo i mekem Uria i drong. Nating se i olsem, Uria i no gohom long waef blong hem. Fasin blong Uria blong stap tru long God, i jajem bigfala sin we Deved i mekem.​—⁠2 Samuel 11⁠:​10-13.

Deved i no moa save aot long ol nogud frut blong sin we hem i mekem. Tingting blong hem i trabol bigwan. Nao hem i tingbaot se i gat wan rod nomo blong winim problem ya. Deved i sanem Uria i gobak long faet, wetem wan leta blong Joab, kapten blong ol soldia. Sotfala leta ya i talem se: “Joab. Taem yufala i go long faet, plis yu putum man ya long fran blong ol soldia blong yumi, long ples we faet bambae i strong tumas long hem, nao biaen, bambae yufala i muvbak smol, yufala i letem ol enemi oli kam kilim hem i ded.” Strongfala king ya i yusum leta ya blong traem kavremap sin blong hem, mo i sanem Uria i go blong i ded.​—⁠2 Samuel 11⁠:​14-17.

Nao, taem ol dei we Batseba i stap krae from hasban blong hem i finis, Deved i tekem hem, i mared wetem hem. Smoltaem biaen, pikinini blong tufala i bon. Kam kasem taem ya, Deved i no talemaot sin blong hem. Maet hem i ting se bambae hem wan i stretem ol rong blong hem. Ating hem i stap tingting se, i stret nomo we Uria i ded long faet mo se hemia i sem mak olsem ol narafala soldia we oli faet. Mo, Uria i no bin obei long king taem king i talem long hem blong go luk waef blong hem. ‘Tingting blong hem [Deved] i stap giaman long hem bakegen’ i stap traem lukaot enikaen rod blong stretem sin blong hem.​—⁠Jeremaea 17⁠:9; 2 Samuel 11:⁠25.

Samting We i Pulum Hem Blong Mekem Sin

?Olsem wanem Deved, wan man we i laekem stret fasin, i save slip wetem narafala woman mo kilim man i ded? I klia se sin ya i no kamaot wantaem, be i gat sam samting we oli pulum hem sloslou blong mekem sin ya. Maet yumi tingting se from wanem Deved i no go wetem ol man blong hem blong faet agensem ol enemi blong Jeova. Defren olgeta, Deved i stap spel nomo long haos blong hem. Tingting blong hem i no stap nating long faet we i stap gohed, taswe i isi nomo blong gat nogud tingting ya blong wantem waef blong wan gudfala soldia. Tede, i impoten tumas we ol trufala Kristin oli joen wetem kongregesen mo lukaot ol samting long saed blong spirit, mo joen oltaem long wok blong prij. Samting ya i save protektem olgeta.​—⁠1 Timoti 6:​12.

Ol king blong Isrel oli mas mekem wan kopi blong Loa mo ridim Loa ya evri dei. Baebol i givim risen se: “Blong mekem we oltaem, hem i save ona long Hae God, mo i save obei long olgeta samting we i stap long buk ya. Nao samting ya bambae i save blokem hem blong i no tingbaot se hem i hae moa, i winim ol narafala laen blong Isrel, mo blong i no brekem tok blong Hae God samtaem.” (Dutronome 17⁠:​18-20) Maet Deved i no stap folem ol tok ya, long taem ya we hem i mekem ol bigfala sin. Yes, laef naoia i kam strong tumas. Sipos oltaem yumi stadi mo tingting dip long Tok blong God, bambae samting ya i blokem yumi blong no mekem nogud fasin.​—⁠Ol Proveb 2⁠:​10-12.

Antap long hemia, laswan long ol Tenkomanmen i talem klia se: ‘Bambae yufala i no mas letem tingting blong yufala i stap long woman blong narafala man i pulum tingting blong yufala olsem.’ (Eksodas 20⁠:17) Deved i gat plante woman mo haosgel. (2 Samuel 3⁠:​2-5) Be samting ya i no blokem hem blong laekem wan narafala naes woman. Stori ya i soem long yumi se ol tok ya blong Jisas oli impoten tumas: “Man we i luk wan woman, nao i wantem hem tumas, i olsem we hem i slip wetem woman ya finis.” (Matiu 5:​28) Yumi no mas holem ol nogud tingting olsem, be i gud we yumi hareap blong sakemaot olgeta long maen mo hat blong yumi.

Tanem Tingting Mo Sore From Sin

Stori ya blong Deved long Baebol i no blong pulum filing blong man long saed blong seks. Be hem i wan stori we i givim janis long yumi blong luk wan nambawan fasin blong Jeova, hemia fasin sore.​—⁠Eksodas 34:​6, 7.

Afta we Batseba i bonem wan boe, Jeova i sanem profet Natan i go luk Deved. Samting ya i soem fasin sore blong God. Sipos Natan i no bin go luk Deved mo sipos Deved i bin haedem ol sin blong hem, sin bambae i pulum hem blong i kam stronghed. (Hibrus 3:​13) I gud tumas se Deved i akseptem fasin sore blong God. Ol klia tok we Natan i talem long waes fasin i stikim Deved, nao wetem tingting daon, hem i talemaot se hem i sin agensem God. Yes, Ol Sam 51 i wan singsing we Deved i wokem afta we hem i tanem tingting blong hem mo i talemaot bigfala sin we hem i mekem wetem Batseba. Yumi no mas letem we hat blong yumi i kam strong sipos yumi mekem wan bigfala sin.​—⁠2 Samuel 12⁠:​1-13.

God i fogivim Deved, be Deved i no ronwe long fasin stretem no ol nogud frut we i kamaot from sin blong hem. (Ol Proveb 6:​27) ?Olsem wanem sipos God i no bin stretem Deved? Sipos i bin hapen olsem, hemia i min se God i no moa folem stret fasin blong hem. Bambae hem i olsem Hae Pris Ilae, we i tok smol nomo blong stretem tufala nogud pikinini blong hem, mo biaen i letem tufala i gohed long ol nogud fasin blong tufala. (1 Samuel 2⁠:​22-25) Be Jeova i no olsem. Hem i soem lav mo i kaengud long man we i sore from sin blong hem. Fasin sore blong Jeova, i olsem wota we i kolkol gud, i save halpem wan man we i mekem mastik blong fesem ol nogud frut blong sin blong hem. Man olsem i save harem gud taem God i fogivim hem mo taem hem i joen wetem gudfala kampani blong ol brata mo sista. Samting ya i mekem se hem i kam strong long saed blong spirit. Yes, tru long sakrefaes blong Kraes, man we i tanem tingting from sin blong hem bambae i luksave se “gladhat blong God i bigwan tumas.”​—⁠Efesas 1:⁠7.

‘Tingting We i Klin’ Mo ‘Hat We i Niuwan’

Afta we Deved i talemaot sin blong hem, hem i no holem tingting ya se hem i nating nomo. Ol tok we hem i raetem long buk blong Ol Sam, oli soem se hem i harem gud taem hem i talemaot ol sin blong hem, mo hem i gat strong tingting blong gohed long wok blong God. Tingbaot wan eksampol long Ol Sam 32. Vas 1 i talem se: “Man we Hae God i fogivim hem, mo i tekemaot ol sin blong hem, hem i save harem gud.” Nating se sin blong man i bigwan olsem wanem, man ya i save haremgud sipos hem i rili tanem tingting from sin blong hem. Wan rod blong mekem olsem, hemia blong akseptem fulwan se hem i mekem i rong, olsem we Deved i mekem. (2 Samuel 12⁠:13) Hem i no traem blong mekem eskius long fored blong Jeova mo hem i no blemem narafala. Vas 5 i talem se: “ ‘Bambae mi talemaot sin blong mi long Hae God.’ Nao mi talemaot ol sin blong mi long yu, mi no moa haedem ol samting nogud we mi mi mekem. Nao yu yu fogivim mi, yu tekemaot ol sin blong mi.” Taem man i talemaot ol sin blong hem, hem i save haremgud. Tingting blong hem i no moa stikim hem from ol rong we hem i bin mekem.

Afta we Deved i askem Jeova blong fogivim hem, hem i talem se: “God, plis yu mekem tingting blong mi i klin olgeta. Plis yu mekem we hat blong mi i kam niuwan bakegen, mo i stap strong long yu oltaem.” (Ol Sam 51⁠:10) Deved i askem long God blong givim long hem wan ‘hat we i niuwan’ mo wan ‘tingting we i klin.’ Samting ya i soemaot we Deved i save gud sin we i stap long hem, taswe hem i nidim we God i halpem hem blong klinim hat blong hem mo blong statem wan niufala laef. Deved i no sore tumas long hem wan, be hem i gat strong tingting blong gohed long wok blong God. Hem i prea se: “Masta, plis yu givhan long mi blong mi save tok, nao bambae mi presem yu.”​—⁠Ol Sam 51⁠:15.

?Jeova i mekem wanem taem Deved i soem se hem i rili tanem tingting from sin blong hem mo i wantem traehad blong mekem wok blong hem? Hem i mekem Deved i haremgud tumas taem hem i talem se: “Mi bambae mi tijim yu long rod we i stret blong yu yu folem. Bambae mi stap givim gudfala tingting long yu, mo mi stap lukaot gud long yu.” (Ol Sam 32:⁠8) Long ples ya Jeova i soem klia se hem i tingbaot filing mo nid blong man we i tanem tingting from sin blong hem. Mo tu, Jeova i givim moa save long Deved blong lukluk dip insaed long wan bisnes. Sipos hem i kasem traem bakegen, bambae hem i naf blong luksave frut we i save kamaot from aksin blong hem mo trabol we aksin ya bambae i mekem long ol narafala. Long rod ya, bambae hem i naf blong wok wetem waes fasin.

Stori blong Deved i leftemap tingting blong olgeta we oli bin mekem bigfala sin. Taem yumi talemaot sin blong yumi mo yumi rili tanem tingting from sin ya, yumi save winimbak samting ya we i sas tumas, hemia fasin fren blong yumi wetem Jeova God. I moa gud blong harem nogud mo sem smoltaem, i bitim we yumi haedem sin blong yumi, nao yumi stap harem nogud oltaem, no ol nogud frut we oli kamaot oli mekem se yumi rebel. (Ol Sam 32:⁠9) Yumi save haremgud taem, ‘Papa blong yumi we i gat gudfala sore, mo i gat olgeta fasin blong leftemap tingting,’ i soem lav, mo i fogivim yumi.​—⁠2 Korin 1:⁠3.

[Tok blong pija long pej 31]

Deved i ting se bambae hem i ronwe long ol nogud frut blong sin blong hem, taem hem i sanem Uria i go ded long faet