Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Wan Kwestin

Wan Kwestin

Wan Kwestin

?Baebol i yusum nem ya Lucifer blong tokbaot Setan?

Yumi faenem nem ya Lucifer wan taem nomo long Baebol, be i no evri translesen blong Baebol we i yusum nem ya. Wan eksampol, long King Jemes Version oli tanem vas ya blong Aesea 14:12 se: “!Yu kamaot long heven, yu foldaon finis, O Lucifer, pikinini blong delaet!”

Hibru tok we oli tanem i kam “Lucifer” i minim “man we i saen gud.” Long Septuagin, oli yusum wan Grik tok we i minim “man blong karem delaet.” Taswe sam Baebol oli stap yusum olfala lanwis Hibru mo oli tanem tok ya i kam “moning sta” no “Dei sta.” Be long Baebol ya Vulgate we Jerome i raetem long lanwis Latin, hem i stap yusum tok ya “Lucifer” (hemia we i karem laet). From samting ya nao, sam Baebol oli stap yusum nem ya Lucifer.

?Hu ya Lucifer? Tok ya “man we i saen gud,” no “Lucifer,” i kamaot long wan profet tok we Aesea i talem long ol man Isrel se bambae oli talemaot agensem “king blong kantri ya Babilonia.” Taswe, tok ya i wan haf blong toktok ya we i go long laen blong ol king blong Babilon. Yumi save se taem vas ya i yusum tok ya “man we i saen gud,” hem i no tokbaot wan spirit man, be hem i tokbaot wan man nomo, from we biaen oli ademap se: “Naoia, yu stap godaon long Hom blong ol Dedman.” Hom blong ol Dedman, no Seol, hem i beregraon blong ol manhemia i no wan ples we Devel Setan i stap long hem. Mo tu long sem vas, olgeta we oli luk Lucifer i godaon oli askem se: “?Olsem wanem ya? Bifo, man ya i mekem wol i seksek, mo i mekem ol man oli fraet, we oli seksek gud.” I klia we nem ya “Lucifer” i go long wan man nomo, i no go long wan spirit man.Aesea 14:4, 15, 16.

?From wanem oli stap yusum wan flas nem olsem blong tokbaot ol king long laen blong Babilon? Yumi mas luksave se king blong Babilon i kasem nem ya afta we gavman blong hem i lus, mo nem ya i blong jikim hem nomo. (Aesea 14:3) Ol king blong Babilon oli flas tumas, mo nogud tingting ya i pusum olgeta blong wantem kam antap long ol man raonabaot long olgeta. Baebol i soem se ol king long laen blong Babilon oli tinghae tumas long olgeta wan, gogo oli tok flas bitim mak oli se: ‘Tingting blong mi i strong blong klaem i go antap blong go long heven. Mi stap tingbaot blong stanemap bigfala jea blong mi antap long ol sta ya we oli antap olgeta. Oltaem tingting blong mi i strong se mi wantem go sidaon long bigfala jea blong mi, antap long bigfala hil ya longwe long not, we ol narafala oli stap kam wanples long hem. Mi wantem kam sem mak wetem God ya we i hae we i hae.’Aesea 14:13, 14.

“Ol sta ya we oli antap olgeta,” hemia ol king long laen blong Deved. (Namba 24:17) Stat long taem blong Deved ol “sta” ya oli rul long Hil Saeon. Afta we Solomon i bildim tempol long Jerusalem, oli yusum nem ya Saeon blong tokbaot ful taon. Kontrak blong Loa i talem se evri man Isrel i mas go long Saeon tri taem long wan yia. Taswe, oli kolem ples ya ‘hil we ol narafala oli stap kam wanples long hem.’ Taem Nebukadnesa i talem strong tingting blong hem blong winim ol king blong Juda mo karemaot olgeta long hil ya, hem i min se hem i wantem putum hem wan antap long ol “sta” ya. Hem i no presem Jeova from paoa we hem i kasem blong winim ol king blong Juda, nogat, hem i flas bitim mak mo i wantem tekem ples blong Jeova. Hemia nao from wanem Baebol i jikim ol king long laen blong Babilon, afta we kingdom blong olgeta i lus, mo i singaot olgeta se ‘man we i saen gud.’

Fasin flas blong ol rula blong Babilon i sem mak nomo long fasin blong “rabis god blong wol ya”—hemia Devel Setan. (2 Korin 4:4) Hem tu i wantem tumas blong gat paoa, mo i wantem putum hem wan antap long Jeova God. Be nem ya Lucifer i no wan nem we Baebol i stap yusum blong tokbaot Setan.

?From wanem 1 Kronikel 2:13-15 i talem se Deved i namba seven pikinini boe blong Jese, be 1 Samuel 16:10, 11 i talem se hem i namba eit pikinini boe?

Afta we King Sol long Isrel blong bifo i lego trufala wosip, Jeova God i sanem profet Samuel blong i go blesem wan long ol pikinini boe blong Jese blong i kam king. Tabu spirit i pusum Samuel blong raetemdaon stori ya long ol yia 1,000 B.K.T., mo i talem se Deved hem i namba eit pikinini boe blong Jese. (1 Samuel 16:10-13) Nating se i olsem, pris ya Esra i talem stori ya 600 yia biaen bakegen, mo hem i raetem se: “Jese i gat seven pikinini boe blong hem we nem blong olgeta, i stat long fasbon, i go kasem lasbon, i olsem. I gat Eliab, mo Abinadab, mo Sama, mo Netanel, mo Radae, mo Ojem, mo Deved.” (1 Kronikel 2:13-15) ?Wanem i hapen long wan blong ol brata blong Deved, mo from wanem Esra i no putum nem blong hem?

Baebol i talem se Jese “i gat eit pikinini boe blong hem.” (1 Samuel 17:12) I klia se wan blong ol boe blong hem i ded taem i yang yet, taswe hem i no mared mo i no gat pikinini blong hem. From we hem i no gat pikinini, bambae hem i no save kasem wan pis graon olsem wan presen blong ol bubu blong hem, mo bambae oli no save kaontem hem tu olsem wan long ol laen we i kamaot long Jese.

Oraet nao, traem tingbaot taem blong Esra. Tingbaot wanem i stap hapen taem Esra i raetem ol buk blong Kronikel. Ol man Jiu oli fri, oli aot long Babilon, mo naoia samwe long 77 yia i pas finis we olgeta oli stap long kantri blong olgeta. King blong Pesia i givim paoa long Esra blong hem i putumap sam jaj mo sam tija blong Loa blong God mo givim oda blong ol man Jiu oli flasem haos blong God. Ol man ya oli mas save gud ol defren laen, blong luksave hu ol man we oli blong semfala laen blong oli save kasem presen blong bubu olgeta, mo blong meksua se stret laen nomo i gat raet blong wok olsem pris. Taswe Esra i raetemdaon ful histri blong nesen blong Isrel, wetem wan lis we i stret gud mo i talem klia hu olgeta we oli blong laen blong Juda mo laen blong Deved. I no nid blong putum nem blong pikinini boe blong Jese we i ded, from we hem i no gat ol pikinini blong hem. From samting ya nao, Esra i no putum nem blong hem.