Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

?Wanem Samting i Mekem We Yumi No Westem Laef Blong Yumi?

?Wanem Samting i Mekem We Yumi No Westem Laef Blong Yumi?

?Wanem Samting i Mekem We Yumi No Westem Laef Blong Yumi?

“Yu mas tinghevi long God, yu mas ona long hem, mo yu mas obei long ol tok blong hem.”—PRI. 12:13.

1, 2. ?Olsem wanem buk blong Prija i save halpem yumi?

TINGBAOT wan man we i luk olsem se hem i gat evri samting. Hem i wan lida blong gavman we plante man oli save hem, hem i gat moa mane i bitim ol narafala man long wol, mo hem i waes moa i bitim olgeta man long taem blong hem. Be nating se man ya i gat olgeta samting ya, hem i stap askem yet long hem wan se, ‘?Wanem samting i mekem we yumi no westem laef blong yumi?’

2 Man ya we yumi stap tokbaot hem, hem i bin laef tri taosen yia bifo. Nem blong hem Solomon, mo hem i raetem buk ya Prija we i tokbaot olsem wanem hem i traehad blong faenem glad long laef blong hem. (Pri. 1:13) Ol samting we Solomon i faenemaot long saed blong laef blong hem oli save tijim yumi bigwan. Yes, waes we i stap long buk blong Prija i save halpem yumi blong wok from ol samting we oli mekem se yumi no westem laef blong yumi.

“Resis Olbaot” Olsem Man We i Stap “Ronem Win”

3. ?Wanem trutok long saed blong laef blong yumi we yumi no save ronwe long hem?

3 Solomon i talem se God i wokem fulap naesfala samting long wol ya. Ol samting ya oli plante tumas we i no gat en blong olgeta—oli pulum intres blong man, mekem man i sapraes mo haremgud. Be from we laef blong yumi i sot tumas, yumi faenemaot smol nomo long saed blong ol samting we God i wokem. (Pri. 3:11; 8:17) Baebol i talem se laef blong yumi i sot mo i stap lus kwiktaem nomo. (Job 14:1, 2; Pri. 6:12) Hemia wan trutok we i sud pulum yumi blong yusumgud laef blong yumi. Be i no isi blong mekem olsem from we wol blong Setan maet i pulum yumi i go long rong rod.

4. (a) ?Tok ya “blong nating nomo” i minim wanem? (b) ?Bambae yumi tokbaot wanem samting we ol man oli ronem long laef?

4 Long buk blong Prija, Solomon i tokbaot ol samting we hem i talem se oli “blong nating nomo.” Hem i yusum tok ya klosap 30 taem blong makem gud long tingting blong yumi se i denja blong westem laef blong yumi long ol samting we oli no impoten. Hibru tok ya we oli tanem se “blong nating nomo,” i minim samting we i emti, i westem taem, i no impoten, mo i no save stap longtaem. (Pri. 1:2, 3) Samtaem, Solomon i yusum wan narafala tok blong talem se wan samting i “blong nating nomo,” hem i se man i stap “resis olbaot,” olsem we hem i stap “ronem win.” (Pri. 1:14; 2:11, skelem wetem New World Translation.) Tru ya, man we i ronem win hem i westem taem blong hem. Hem i save traehad olsem wanem, be bambae i neva kasem wan samting. Man we i no waes long mak we hem i jusum blong kasem long laef blong hem, hem i olsem wan man we i stap ronem win. Laef long wol ya i sot tumas blong westem long samting we, long en blong hem, bambae i livim yumi yumi stap nating nomo. Bambae yumi tokbaot sam samting we Solomon i talem se plante man oli stap ronem long laef. Save we yumi kasem long saed ya bambae i halpem yumi blong no mekem mastik ya blong westem laef blong yumi. Faswan samting we bambae yumi tokbaot hemia fasin blong ronem gudtaem mo blong wantem gat plante samting. Biaen bambae yumi tokbaot from wanem wok blong God i wan samting we i impoten tumas.

?Man We i Ronem Gudtaem Hem i Save Hapi?

5. ?Solomon i traem kasem glad long wanem samting?

5 Solomon i wantem glad, ale, hem i mekem olsem plante man tede, hem i ronem gudtaem. Hem i talem se: “Mo mi no tanem baksaed nating long ol samting we i save mekem mi mi harem gud.” (Pri. 2:10) ?Hem i lukaot gudtaem long wanem samting? Long Prija japta 2, Solomon i talem se hem i ‘dring waen blong i mekem hem i hapi’—long semtaem hem i bos long tingting blong hem—mo hem i planem ol garen blong flasem ples blong hem, hem i wokem ol plan blong bildim ol bigbigfala haos blong hem, hem i lesin long miusik, mo hem i harem gud long ol nambawan kakae.

6. (a) ?From wanem i no rong blong harem gud from sam samting long laef? (b) ?Olsem wanem blong skelem ol samting we yumi mekem blong spel mo harem gud?

6 ?Olsem wanem? ?Baebol i talem se i rong blong gat gudtaem wetem ol fren blong yumi? Nogat, Baebol i no putum tabu long samting ya. Solomon i talem se taem man i wokhad ful dei nao hem i spel blong harem gud long wan gudfala kakae, hemia wan presen blong God. (Ridim Prija 2:24; 3:12, 13.) Jeova hem wan i talem long ol yangfala se i gud oli stap ‘mekem ol fasin we oli save harem gud long hem’ mo long semtaem oli tingbaot se bambae oli mas talem long God wanem samting we oli bin mekem. (Pri. 11:9) Yumi nidim spel mo ol pleplei we oli stret. (Skelem wetem Mak 6:31.) Be ol samting we yumi mekem blong spel mo harem gud oli no mas kam olsem faswan bigfala samting long laef blong yumi. Pleplei i olsem suga no kek, hem i swit mo yumi harem gud long hem, be hem i no stamba kakae we i save givhan long bodi blong yumi. Tru ya, nating se yu laekem samting we i swit, be sipos yu stap kakae samting ya nomo long moning, dina, sapa evri dei, bambae yu kam les long hem yet, mo bodi blong yu tu bambae i save sik from. Long sem fasin, Solomon i faenemaot se man we i wantem gat gudtaem nomo oltaem long laef blong hem, hem i olsem man we i “stap resis olbaot nomo,” i stap ronem win.—Pri. 2:10, 11.

7. ?From wanem yumi mas jusumgud ol samting we yumi mekem blong spel mo harem gud?

7 Mo tu, i no olgeta samting we man i mekem blong spel mo harem gud we oli save givhan long yumi. Plante long ol samting ya oli nogud nomo—oli save spolem gudfala fasin fren blong yumi wetem God mo oli save spolem ol gudfala fasin blong yumi. Plante milian man oli spolem laef blong olgeta from we oli ‘wantem gat gudtaem’ nao oli tekem tumas drag, oli bitim mak long dring mo oli plelaki. Jeova i kaengud long yumi taem hem i givim woning se sipos yumi letem hat no ae blong yumi i pulum yumi i go long samting we i nogud, ale bambae yumi mas kakae frut blong samting ya.—Gal. 6:7.

8. ?From wanem i waes blong tingbaot samting we yumi stap mekem wetem laef blong yumi?

8 Sipos yumi bitim mak long fasin blong wantem gat gudtaem, bambae yumi no moa luksave samting we i rili impoten blong mekem long laef blong yumi. Laef i pas kwiktaem tumas. Yumi no mas ting se bambae yumi gat strong bodi oltaem mo bambae yumi neva gat problem. Taswe, Solomon i talem se i moagud blong go long haos we dedman i stap long hem, we ol man oli stap krae long hem—antap moa sipos hemia we i ded i wan Kristin brata no sista we i bin holemstrong long God. Tru ya, Solomon i talem se i moagud blong go long ples olsem i bitim we yumi go long “haos we i gat lafet long hem.” (Ridim Prija 7:2, 4.) ?From wanem hem i talem olsem? Taem yumi lesin long tok blong berem wan man we i bin holemstrong long Jeova mo yumi tingbaot ol samting we man ya i bin mekem taem hem i laef, samting ya i save pulum yumi blong skelem laef blong yumi wan. Ale long rod ya maet bambae yumi luksave se yumi nidim blong jenisim sam samting blong yusum laef blong yumi long fasin we i waes.—Pri. 12:1.

?Bambae Yu Glad Moa Sipos Yu Gat Plante Samting?

9. ?Solomon i faenemaot se man we i gat plante samting hem i olsem wanem?

9 Taem Solomon i raetem buk blong Prija, hem i rij we i rij moa i bitim ol narafala man long taem blong hem. (2 Kron. 9:22) Hem i gat naf mane blong kasem eni samting we hem i wantem. Hem i raetem se: “Olgeta samting we mi wantem, mi mi kasem.” (Pri. 2:10) Nating se i olsem, hem i luksave se olgeta samting we man i gat oli no save mekem man i glad. Ale hem i talem se: “Sipos yu laekem mane tumas, nating we mane blong yu i plante olsem wanem, be neva yu save talem se yu harem gud, mane blong yu i naf. Mo sipos yu wantem tumas blong kam rijman, neva yu save kasem ol samting we yu yu wantem.”—Pri. 5:10.

10. ?Wanem i mekem we man i rili harem gud mo i rili rijman?

10 Man i save gat plante samting mo mane, be ol samting ya oli no save stap longtaem. Nating se i olsem, ol samting ya oli gat bigfala paoa yet blong pulum ol man. Wan stadi we oli mekem long Yunaeted Stet i no longtaem, i soem se 75 pesen blong ol yangfala we oli stap long faswan yia long yunivesiti oli putum mak ya se oli wantem “kasem plante mane blong gat wan gudfala laef.” ?Olsem wanem sipos ol yangfala ya oli kasem mak ya? ?Bambae oli rili hapi? Nogat, hemia i no wan samting we oli save sua long hem. Sam man we oli stadi long saed ya oli talem se taem man i tingting tumas se hem i mas gat plante samting mo mane, hem i save lusum glad mo i no moa harem gud. Longtaem bifo, Solomon i luksave samting ya finis. Hem i raetem se: “Mo mi stap tekem ol silva mo gol blong ol king blong olgeta ples ya we mi stap rul long olgeta, mi karem i kam, nao mi stap hivimap i kam plante long ples blong mi . . . Mi luk we ol hadwok ya blong mi i blong nating nomo. I olsem we mi stap resis olbaot nomo.” * (Pri. 2:8, 11) Defren olgeta, sipos yumi yusum laef blong yumi blong mekem wok blong Jeova bambae hem i blesem yumi, nao bambae yumi rijman tru.—Ridim Ol Proveb 10:22.

?Wanem Kaen Wok i Save Givim Trufala Glad?

11. ?Baebol i soem se wok i save mekem wanem long man?

11 Jisas i talem se: “Oltaem Papa blong mi i stap wok, mo mi tu mi mas wok.” (Jon 5:17) I sua se Jeova mo Jisas, tufala i harem gud long wok we tufala i mekem. Baebol i soemaot se Jeova i glad long ol wok blong hem taem hem i wokem olgeta samting, hem i se: “Taem [God] i luk olgeta wok we hem i mekem, hem i luk we oli gud we i gud tumas.” (Jen. 1:31) Ol enjel oli “glad tumas, oli stap singsingaot” taem oli luk olgeta samting ya we God i mekem. (Job 38:4-7) Solomon tu i harem save se taem man i wok had from wan samting we i rili impoten, hem i save glad.—Pri. 3:13.

12, 13. (a) ?Tu man tufala i talem se tufala i harem olsem wanem long wok blong tufala? (b) ?From wanem wok blong winim mane blong laef, samtaem i save mekem tingting blong man i foldaon?

12 Plante man tu oli kasem glad ya we i kamaot from we oli bin wokhad long wan samting. Tingbaot man ya José we hem i gat gudhan blong pentem ol pija. Hem i talem se: “Taem mi tingbaot wan pija long tingting blong mi, nao mi naf blong pentem semfala pija ya long wan pepa, mi harem olsem we mi winim wan bigfala samting.” Miguel, * we i wan bisnesman, i talem se: “Wok i mekem yu yu harem gud from we yu naf blong givim ol samting we famle blong yu i nidim. Mo i mekem yu yu harem tu se yu stap yusum laef blong yu long wan gudfala samting.”

13 Be long plante wok, ol man oli stap mekem semfala samting nomo evri dei mo maet oli no gat janis blong wokem wan samting we oli laekem. Samtaem man i harem nogud from wok mo from we oli wok wetem ol man we oli no mekem i stret long olgeta. Solomon i talem se samtaem man we i les i save kasem samting we narafala man nao i wokhad long hem—maet hem i kasem ol samting ya from we hem i save samfala we oli gat hae posisen no paoa. (Pri. 2:21) I gat sam narafala samting tu we oli save mekem man i harem nogud long wok blong hem. Maet man i statem wan gudfala bisnes we hem i luk se bambae i wingud long hem. Be biaen, bisnes blong hem i bagarap from we ekonomi blong kantri i godaon no from sam narafala samting i kamaot we hem i no tingbaot. “Nao mi stap lukluk ol samting we oli stap hapen long wol ya. Sam man oli ron spid be oli no win long resis, sam man we oli strong be oli no win long faet. Ol man maet oli gat waes be oli no gat kakae, mo ol man we oli gat hed be oli no kam rijman. Mo ol man we oli gat save, be ol narafala man oli no tinghae long olgeta. Hemia from we, samting we yumi no tingbaot, i save kamaot long yumi enitaem nomo.” (Prija 9:11, NW) Plante taem, man we i wokhad blong kasem wan gudfala samting long laef blong hem, be biaen maet hem i kros mo tingting blong hem i foldaon from we hem i luksave se ‘ol hadwok ya blong hem i olsem we hem i stap resis olbaot nomo, i no kasem wan samting nating long hem.’—Pri. 5:16.

14. ?Wanem wok we i mekem man i rili harem gud?

14 ?I gat sam wok we taem man i mekem hem i no save harem nogud from? José, we yumi tokbaot hem finis, i talem tingting blong hem long saed ya i se: “Taem ol yia oli pas, ol pija we man i pentem oli save lus no i save gat samting we i spolem. Be ol wok we yumi mekem blong God i no gat samting i save spolem. Taem mi obei long Jeova mo mi talemaot gud nius, mi halpem sam man blong oli kam ol Kristin we oli fraetgud long God—hemia wan samting we i blong stap olwe. I no gat narafala wok we i impoten olsem wok ya.” (1 Kor. 3:9-11) Miguel tu i talem se taem hem i talemaot gud nius blong Kingdom hem i harem gud moa i bitim taem hem i wok blong winim mane. Hem i se: “Taem yu serem wan trutok blong Baebol wetem wan man mo yu harem save se trutok ya i tajem hat blong man ya, yu glad we yu glad, i no gat narafala samting i save givim glad long yu olsem.”

“Sakem Bred Blong Yu”

15. ?Wanem i mekem se yumi no westem laef blong yumi?

15 ?Taem yumi skelem olgeta samting ya finis, wanem samting nao we yumi save mekem blong no westem laef blong yumi? Yumi rili harem gud sipos yumi yusum sotfala laef blong yumi long olfala wol ya blong mekem i gud long narafala mo blong mekem Jeova i glad long yumi. Yumi save frengud moa wetem God, tijim ol trutok blong Baebol long ol pikinini blong yumi, halpem narafala blong oli save Jeova, mo yumi save joen moa wetem ol brata sista blong yumi mo gat ol trufala fren. (Gal. 6:10) Olgeta samting ya oli blong stap longtaem, mo man we i traehad blong mekem ol samting ya bambae hem i kasem blesing. Solomon i yusum wan pijatok blong soemaot olsem wanem fasin blong mekem i gud long narafala i wan gudfala fasin. Hem i se: “Sakem bred blong yu i go long wota from we plante dei biaen, bambae yu faenem hem bakegen.” (Pri. 11:1, NW) Jisas i talem long ol disaepol blong hem se: “I gud yu lanem fasin blong givim samting long ol man, nao ol man bambae oli givim samting long yu tu.” (Luk 6:38, NW) Mo tu, Jeova hem wan i promes se bambae hem i blesem ol man we oli mekem i gud long narafala.—Prov. 19:17; ridim Hibrus 6:10.

16. ?Wanem beswan taem blong plan from laef blong yumi?

16 Baebol i talem se taem yumi yangfala yet, i gud yumi mekem ol desisen we oli waes se bambae yumi yusum laef blong yumi olsem wanem. Long rod ya taem yumi kam olfala bambae yumi no harem nogud long ol desisen we yumi bin mekem. (Pri. 12:1) Sore tumas long yumi sipos yumi westem ol beswan yia blong laef blong yumi blong ronem ol samting blong wol we oli pulum ae, be biaen yumi luksave se yumi bin ronem win nomo.

17. ?Wanem i save halpem yu blong jusum beswan rod blong laef?

17 Jeova i wan papa we i gat lav, hem i wantem we yu harem gud long laef, hem i wantem we yu mekem gudfala samting, mo i no wantem we yu kasem trabol mo yu harem nogud bigwan from ol samting we oli blong nating nomo. (Pri. 11:9, 10) ?Wanem i save halpem yu blong no kasem trabol olsem? Putum mak blong traem mekem moa long wok blong God, mo traehad blong kasem mak ya. Samwe long 20 yia bifo, Javier i gat janis blong kam wan dokta be hem i wantem joen long wok blong fultaem paenia tu. Hem i talem se: “I tru se wok blong dokta i save karem glad, be i no gat samting we i olsem glad ya we mi kasem taem mi halpem sam man blong faenem trutok. Wok blong fultaem paenia i givhan long mi blong harem gud fulwan long laef. Wan samting nomo we mi sore long hem, se mi no bin statem wok ya bifo.”

18. ?From wanem Jisas i no westem laef blong hem long wol ya?

18 ?Ale, wanem samting we i rili impoten we yu mas traehad blong kasem? Buk blong Prija i talem se: “Sipos yu yu gat gud nem long fes blong ol man, hemia i gud moa long yu, i winim we yu putum gudfala senta ya we praes blong hem i antap tumas. Nao dei ya we bambae yu yu ded long hem, bambae hem i bigfala dei moa blong yu i winim dei ya we yu yu bon long hem.” (Pri. 7:1) I no gat wan samting we i pruvum tok ya moa i bitim laef blong Jisas. Hem i rili wokem wan gud nem long fes blong Jeova. Taem hem i holem bilif gogo hem i ded, hem i leftemap hae rul blong Papa blong hem mo i givim ransom sakrefaes we i openem rod blong ol man oli save sef. (Mat. 20:28) Jisas i stap smoltaem nomo long wol ya, be hem i no westem laef blong hem. Hem i soem wan eksampol we i stretgud olgeta blong yumi folem.—1 Kor. 11:1; 1 Pita 2:21.

19. ?Wanem waes advaes we Solomon i givim?

19 Yumi tu yumi save gat gud nem long fes blong God. I moa impoten blong gat gud nem long fes blong Jeova i bitim we yumi gat plante sas samting. (Ridim Matiu 6:19-21.) Evri dei yumi save faenem rod blong mekem ol samting we oli gud long fes blong Jeova mo we oli save mekem laef blong yumi i gud. Yes, yumi save serem gud nius wetem ol man, yumi save mekem mared blong yumi mo famle blong yumi i kamgud moa, mo yumi save wok blong mekem fasin fren blong yumi wetem Jeova i kamgud moa taem yumi stadi yumi wan mo yumi kam long ol miting. (Pri. 11:6; Hib. 13:16) ?Olsem wanem nao? ?Yu yu wantem yusum laef blong yu blong mekem samting we i gud? Ale i gud yu gohed blong folem advaes ya blong Solomon se: “Yu mas tinghevi long God, yu mas ona long hem, mo yu mas obei long ol tok blong hem, from we hemia nao samting we hem i mekem yumi from.”—Pri. 12:13.

[Ol futnot]

^ par. 10 Evri yia Solomon i stap kasem 666 talen mane blong gol (hemia i klosap long 23 tan blong gol).—2 Kron. 9:13.

^ par. 12 Mifala i jenisim nem blong hem.

?Bambae Yu Yu Ansa Olsem Wanem?

• ?Wanem i mas pulum yumi blong tinghevi long ol samting we yumi wantem kasem long laef blong yumi?

• ?Wanem tingting we yumi mas gat long saed blong gudtaem mo mane?

• ?Wanem kaen wok i save mekem yumi harem gud blong longtaem?

• ?Wanem impoten samting we yumi mas traehad blong kasem?

[Kwestin]