Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

?God i Mekem Man i Rij Long Saed Blong Wanem?

?God i Mekem Man i Rij Long Saed Blong Wanem?

?God i Mekem Man i Rij Long Saed Blong Wanem?

?I TRU se sipos yu holemstrong long God, bambae God i mekem yu yu rij? Yes i tru, be ating bambae hem i no mekem yu yu rij long wei we yu yu wantem. Tingbaot Meri, mama blong Jisas. Enjel ya Gabriel i kamtru long hem, i talem se God bambae “i mekem i gud tumas” long hem mo bambae hem i bonem wan pikinini boe we hem i Pikinini blong God. (Luk 1:28, 30-32) Be hemia i no min se Meri i kam rij mo i gat plante samting. Afta we Meri i bonem Jisas, hem i tekem “tu sotleg, no tu smol nawimba blong mekem sakrefaes long Hae God.” Hemia sakrefaes we ol puaman oli givim long Jeova.—Luk 2:24; Levitikas 12:8.

?Olsem wanem? ?From we Meri i pua, hemia i min se God i no blesem hem? Si, God i blesem hem. Taem Meri i go luk Elisabet we i wan famle blong hem, ‘Elisabet i kam fulap long tabu spirit, mo hem i singaot bigwan, i talem se, “Meri. God i blesem yu moa i winim ol narafala woman, mo hem bambae i blesem pikinini ya we yu bambae yu bonem.”’ (Luk 1:41, 42) Meri i kasem wan nambawan blesing, hemia se hem i kam mama blong Pikinini ya blong God we God i lavem hem tumas.

Jisas tu i no wan rijman. Hem i bon mo i gruap long wan ples mo long wan famle we oli no gat plante samting. Mo biaen, taem hem i bigman gogo kasem we hem i ded, hem i no gat plante samting. Wan dei hem i toktok long wan man we i wantem biaen long hem, i se: “Ol wael dog oli gat ol hol blong slip blong olgeta, mo ol pijin oli gat ol bed blong olgeta. Be mi, mi Pikinini blong Man, mi no gat ples blong mi, blong go slip long hem.” (Luk 9:57, 58) Nating se i olsem, bigfala samting we Jisas Kraes i mekem taem hem i kam long wol ya, i openem rod long ol man blong hem blong oli save kam rijman tru. Aposol Pol i raetem se: “Yufala i save finis we Jisas Kraes, Masta blong yumi, hem i gat gladhat blong givhan. Hem i rij, be from yufala, hem i kam pua. Mo from we hem i kam pua, taswe yufala i save kam rij.” (2 Korin 8:9) ?Jisas i mekem ol man blong hem oli rij long saed blong wanem? ?Olsem wanem long yumi tede?

?Rij Long Saed Blong Wanem?

Plante taem, mane mo ol samting we man i gat, oli save blokem bilif blong wan man, from we maet man ya i trastem mane mo olting blong hem moa i bitim we hem i trastem God. Jisas i talem se: “Bambae i strong tumas long ol rijman blong oli go insaed long niufala wol ya we God i king long hem.” (Mak 10:23) Taswe i klia se ol samting ya we Jisas i givim blong mekem ol man blong hem oli rij, i no minim mane.

Bighaf blong ol Kristin long faswan handred yia, oli no gat mane mo plante samting. Wan dei, wan man i askem mane long Pita. Man ya i no save wokbaot from we taem hem i bon, leg blong hem i nogud. Be Pita i talem long hem se: “Mi mi no gat mane nating, be wan samting we mi mi gat, bambae mi givim long yu. Long nem blong Jisas Kraes, man Nasaret, mi mi talem long yu. !Yu girap, yu wokbaot!”—Ol Wok 3:6.

Mo tu, ol tok blong disaepol Jemes oli soem se plante Kristin long ol kongregesen bifo oli puaman nomo. Hem i raetem se: “Ol gudfala brata mo sista. Yufala i lesin gud. God i jusumaot olgeta we ol man oli luk se oli puaman, blong mekem olgeta oli kam rijman long fasin blong bilif. Mo hem i givim raet long olgeta blong bambae oli go insaed long niufala wol ya we hem i king long hem, olsem we hem i promes finis long ol man we oli lavem hem.” (Jemes 2:5) Aposol Pol tu i talem se i no gat plante man long Kristin kongregesen we oli “waes man” mo we oli “gat paoa” mo we oli “haeman.”—1 Korin 1:26.

I klia se Jisas i no mekem ol man blong hem oli rijman long saed blong mane mo olting. ?Ale oli rijman long saed blong wanem? Long wan leta we Jisas i sanem i go long kongregesen blong Smana, hem i talem se: “Mi mi save finis ol trabol blong yufala long Smana. Mi save we yufala i puaman, be yufala i no rili puaman, yufala i rijman ya.” (Revelesen 2:8, 9) Ol Kristin man long Smana oli pua, be oli gat wan samting we i gud moa i winim silva mo gol. Samting ya we i mekem se oli rijman hemia bilif blong olgeta mo fasin blong olgeta blong holemstrong long God. Tru ya, man we i gat bilif hem i rili rijman from we ‘i no olgeta man evriwan we oli gat bilif.’ (2 Tesalonaeka 3:2) Long lukluk blong God, man we i no gat bilif, hem nao i puaman.—Revelesen 3:17, 18.

?Bilif i Mekem Man i Rij Olsem Wanem?

?From wanem bilif i wan samting we i gud moa i winim mane? Ol man we oli gat bilif long God oli harem gud from we God ‘i kaen tumas long olgeta, mo i no save kros kwik long olgeta, mo tingting blong hem i longfala tumas long olgeta.’ (Rom 2:4) Mo tu, from we oli bilif long ransom sakrefaes blong Jisas, oli harem gud se God i ‘fogivim olgeta, i tekemaot ol sin blong olgeta.’ (Efesas 1:7) Wan narafala samting bakegen se, oli gat waes ya we ‘tok blong Kraes’ i givim long olgeta we oli gat bilif. (Kolosi 3:16) Mo taem oli prea wetem bilif, “pis we [God] i givim, we i bigfala moa, i bitim save blong yumi” i lukaotgud long hat mo tingting blong olgeta, i mekem oli glad nomo long wanem samting we oli gat mo i mekem oli harem gud.—Filipae 4:7.

Antap long olgeta samting ya, ol man we oli bilif long God mo long Pikinini blong hem Jisas Kraes, oli save putum tingting blong olgeta i stap strong long nambawan promes ya blong kasem laef we i no save finis samtaem. Plante long yumi i savegud ol tok ya blong Jisas Kraes we hem i se: “God i lavem tumas ol man long wol, nao hem i givim mi, mi stret Pikinini blong hem, mi wan nomo we hem i gat, blong olgeta man we oli bilif long mi bambae oli no save lus, oli gat laef we i no save finis.” (Jon 3:16) Man i save kasem nambawan laef ya long fiuja sipos hem i gat stret save long saed blong Papa mo long saed blong Pikinini, from we Jisas i talem tu se: “Laef ya [we i no save finis], hem i min se man i save yu, we yu nomo yu tru God, mo i save mi, se mi, Jisas Kraes, we yu yu sanem mi mi kam.”—Jon 17:3.

I tru se bigfala blesing we God i givim hemia se man i save frengud wetem hem, be taem man i kasem blesing ya hem i kasem narafala gudfala samting tu. Narafala gudfala samting ya, hemia se man i harem gud long filing mo long laef blong hem. Tingbaot stori blong Dalídio we hem i stap long Brasil. Bifo, Dalídio i no gat stret save long saed blong stamba tingting blong God. Ale, hem i wan man blong drong. Fasin ya blong hem i mekem laef blong famle blong hem i nogud we i nogud tumas. Mo plante taem hem i no gat mane. Wan dei hem i stat stadi Baebol wetem ol Witnes blong Jeova nao wan bigfala jenis i kamaot long laef blong hem.

Ol save we Dalídio i lanem long Baebol oli pulum hem blong lego nogud laef blong hem. Hem i traehad bigwan blong folem ol tok blong Baebol long laef blong hem, nao hem i talem se: “Bifo, mi stap go long olgeta ba wanwan blong dring, be naoia mi go long olgeta haos wanwan blong prij.” Yes, naoia Dalídio i yusum laef blong hem fulwan long wok blong talemaot Tok blong God. Jenis ya long laef blong hem i mekem we naoia helt blong hem i gud, antap long hemia, i mekem we hem i gat mane. Dalídio i talem se: “Mane ya we bifo mi spenem long dring, naoia mi yusum blong halpem ol man we oli gat nid mo blong pem ol samting we mi mi nidim.” Hem i faenem plante trufala fren taem hem i joen wetem ol man we olgeta tu oli wantem folem tingting blong God long laef blong olgeta. Tede, Dalídio i harem gud tumas from we tingting blong hem i kwaet mo hem i glad long ol samting we hem i gat. Bifo, taem we hem i no save God yet, neva hem i ting se bambae hem i save harem gud olsem samtaem.

Wan narafala stori we i soemaot klia se bilif long Jeova God i save mekem laef blong man i kamgud, hemia stori blong Renato. Tede, taem yu luk Renato we i hapi mo i smaelgud, ating bambae yu no ting se wan samting we i nogud i bin kamaot long laef blong hem. Taem hem i bon, mama blong hem i no wantem hem. Hem i putum Renato long wan basket aninit long wan stul. Tu woman we tufala i wokbaot i kam pas klosap long stul ya, tufala i luk we basket ya i stap muv. Tufala i ting se maet hemia wan puskat we wan man i lego i stap long basket ya. Be taem tufala i openem basket ya, tufala i luk bebi ya i stap we i gat ol mak mo ol kil olbaot long bodi blong hem, mo rop blong nambuton blong hem i stap hang yet long bel blong hem. Kwiktaem nomo tufala i karem bebi ya i go long hospital blong ol nes oli lukluk long hem.

Wan long tufala woman ya, hem i wan Witnes blong Jeova mo hem i tokbaot bebi ya long wan narafala Witnes we nem blong hem Rita. Rita i gat wan gel nomo blong hem, hem i traem blong gat narafala pikinini be evri taem hem i stap lusum ol bebi ya. Rita i wantem tumas blong gat wan pikinini boe, ale hem i adoptem Renato.

Taem Renato i smol yet, Rita i talem long hem se hem i no rili mama blong hem. Nating se i olsem, Rita i lukaotgud long Renato, i lavem hem tumas mo i tijim hem long ol save blong Jeova we oli stap long Baebol. Taem Renato i stap gruap, hem i laekem tumas ol tok blong Baebol. Hem i talem bigfala tangkiu long Jeova from we taem hem i bebi nomo ol woman ya oli bin faenem hem. I gat wan tok blong Deved long buk blong Ol Sam, nao evri taem we Renato i ridim ol tok ya, wota blong ae blong hem i ron. Tok ya i talem se: “Hae God [Jeova]. Papa mo mama blong mi, maet tufala i save lego mi, be yu, oltaem nomo bambae yu stap lukaot gud long mi.”—Ol Sam 27:10.

Renato i wantem talem tangkiu long Jeova from olgeta samting we Hem i mekem long hem, ale hem i tekem baptaes long yia 2002, mo wan yia biaen, hem i joen long wok blong talemaot gud nius fultaem. Hem i no save yet hu ya stret papa mo mama blong hem, mo maet bambae hem i neva save. Nating se i olsem, Renato i tingbaot se beswan presen we hem i gat, hemia se hem i save Jeova, mo hem i bilif long Jeova se hemia nao Papa blong hem we i lavem hem mo i keagud long hem.

Ating yu tu yu wantem kam klosap long God, yu wantem harem gud long lav blong hem. Sipos yu gat samting ya, i olsem we yu kam rijman long laef blong yu. Yumi evriwan, nating se yumi gat plante samting long laef no yumi pua, be yumi save kam klosap long Jeova God mo Pikinini blong hem, Jisas Kraes. Taem yu fren wetem tufala ya, bambae yu no kasem plante mane mo plante sas samting, be bambae yu gat pis long tingting mo bambae yu glad nomo long wanem samting we yu yu gat. Hemia wan samting we yu no save pem wetem mane. Ol tok blong Ol Proveb 10:22 oli tru tumas se: “Sipos Hae God i stap mekem i gud long man, fasin ya bambae i mekem man ya i kam rijman, mo hem i no save mekem man ya i trabol.”

Jeova i kea bigwan long ol man we oli kam long hem: “Sipos yufala i bin obei long ol tok blong mi, ol gudgudfala samting we mi mi save mekem long yufala, bambae oli save kam long yufala, olsem wan gudfala reva we i stap ron. Bambae mi save mekem we yufala i win oltaem nomo, olsem solwota we i stap brok long sanbij mo rif, we neva i save spel.” (Aesea 48:18) Mo hem i promes se sipos man i kam long hem, i no blong kasem samting, be i blong wosipim hem wetem wan hat mo tingting we i stret, bambae hem i mekem i gud tumas long hem: “Man we i obei long Hae God, mo i mekem tingting blong hem i stap daon, hem bambae i kam rijman. Bambae hem i gat longfala laef, mo ol man bambae oli ona long hem.”—Ol Proveb 22:4.

[Tok blong makem poen long pej 6]

Taem man i bilif long God, hem i gat pis, hem i glad long wanem samting we hem i gat, mo hem i harem gud

[Tok blong pija long pej 5]

Famle we Jisas i gruap long hem i no gat plante samting, be God i blesem famle ya bigwan