Ebe Matiu 22:1-46

  • Erre ọghe ugie orọnmwẹ (1-14)

  • Osanobua kevbe Siza (15-22)

  • Ọta na nọ rẹn vbekpa arhiọkpaegbe (23-33)

  • Uhi eva nọ ghi hin usi sẹ (34-40)

  • Ovbi e Devid ẹre Kristi khin ra? (41-46)

22  Jesu na werriegbe suẹn gha zẹ erre ma iran, ọ na wẹẹ:  “A gha sẹtin ya Arriọba ẹrinmwi gie ọba ọkpa, nọ le evbare nọ bun, na khian ya do ugie orọnmwẹ ọghe ovbi ẹre nokpia.  Ọ keghi gie eviẹn ọnrẹn, ne iran ya tie emwa hia na gie na tie gha die ugie orọnmwẹ nii, sokpan, emwa na gie na tie ma hoo ne iran rre.  Ọ na werriegbe gie eviẹn ọvbehe, ọ na tama iran wẹẹ, ‘Wa tama emwa na gie na tie wẹẹ: “I le evbare nẹ, I gbele ẹmila kevbe avbe aranmwẹ ni kọnkọn ne I mwẹ nẹ, a mwamwa emwi hia yotọ nẹ. Wa gha dee, ne uwa do bọbọ ugie orọnmwẹ na.”’  Sokpan, iran ma zẹyọ, eso na zẹ odẹ ugbo, eso na zẹ odẹ ẹki;  sokpan, nikẹre na mu eviẹn ọba nii, iran na ru iran emwi oya, iran na vbe gbele iran rua.  “Ohu keghi mu ọba nii, ẹre ọ na ghi gie ivbiyokuo ẹre, ne iran ya gbele avbe izigha nii rua, iran na vbe giẹn ẹvbo iran mu otọ.  Ọ na ghi tama eviẹn ọnrẹn wẹẹ, ‘A te le evbare na khian ya do ugie orọnmwẹ nẹ, sokpan, emwa na te gie na tie, emwa oya ẹre iran khin.  Nọnaghiyerriọ, wa gha rrie avbe odẹ na la ladian vbe orere ẹvbo, ọmwaikọmwa ne uwa miẹn, wa tie ẹre gha die ugie orọnmwẹ na.’ 10  Eviẹn ọba nii keghi ru vbene arowa iran khare, iran na gha rrie dọmwadẹ odẹ, iran na ya koko emwa hia ne iran miẹn, ke emwa dan, ke emwa esi; ughugha na na do ugie orọnmwẹ nii keghi vuọn ne ẹvbo, iran na gha rri evbare.* 11  “Ọba nii ghi rre do ghee emwa ni rrie ugie orọnmwẹ nii, ọ na bẹghe okpia ọkpa nọ ma yọ ukpọn orọnmwẹ. 12  Ọba nii keghi nọ rẹn wẹẹ, ‘Ọse mwẹ, vbua ya la emwa na hẹ, vbene u ma na yọ ukpọn orọnmwẹ?’ Okpia nii ma miẹn ẹmwẹ ta. 13  Ẹre ọba nii na ghi tama eguọmwadia ẹre wẹẹ, ‘Wa gba ẹre obọ, gba ẹre owẹ, ne uwa ya fi ẹre fi uwu ebiebi vbe orere. Ọ ghi gha viẹ egbe ẹre vba, ọ ghi vbe gha rri akọn vba.’ 14  “Emwa nibun ẹre a gie na tie, sokpan, ibozẹghẹ ẹre a hannọ zẹ.” 15  Ẹre avbe Farisi na kpa, iran na ya so uma, ne iran mieke na ya ẹmwẹ ne unu ẹnrẹn gbalọe. 16  Iran na gie erhuanegbe iran kevbe ekpayẹ e Hẹrọd bu ẹre gha khian, iran na wẹẹ: “Ọmamwaemwi, ọmwa ẹmwata ẹre ima rẹn ruẹ yi kevbe wẹẹ, ẹmwata nọ dekaẹn Osanobua ẹre u ma emwa ẹre, u i vbe ghee ikpanro ọmwa rhọkpa; u i gbe ewanmwẹ ghee obọ ọkpa. 17  Vbe uwẹ a vbe ghee ẹre hẹ? Ọ khẹke na gha ha igho uhunmwu gie Siza ra, ra ọ ma khẹke?” 18  Sokpan, Jesu rẹnrẹn wẹẹ, emwa dan ẹre iran khin, ọ na tama iran wẹẹ: “Vbọzẹ ne uwa na danmwẹ mwẹ ghee, wa ne emwa okeke? 19  Wa rhie igho* na ya zẹ igho uhunmwu gu mwẹ.” Ẹre iran na rhie dinariọs* ọkpa gie ẹre. 20  Ọ na nọ iran wẹẹ: “De uhunmwu ọmwa kevbe eni ọmwa nọ rre igho na?” 21  Iran na wẹẹ: “Ọghe Siza nọ.” Ọ na ghi tama iran wẹẹ: “Nọnaghiyerriọ, wa rhie emwi e Siza ne Siza, sokpan, wa ghi vbe rhie ọghe Osanobua ne Osanobua.” 22  Iran ghi họn ẹmwẹ na, ọ na wa kpa iran odin, ẹre iran na ghi kpa sẹrae. 23  Ẹdẹrriọ, avbe Sadusi ni kha wẹẹ arhiọkpaegbe i rrọọ, keghi bu ẹre gha dee do nọ rẹn wẹẹ: 24  “Ọmamwaemwi, e Mozis khare wẹẹ: ‘Adeghẹ okpia na wu, vbene ọ ma na biẹ, ọtiọnrẹn nokpia ghi rhie ọvbokhan rẹn rọnmwẹ, nọ mieke na biẹ ne ọtiọnrẹn nọ wu nii.’ 25  Etẹn nikpia ihinrọn kegha rrọọ. Nọdiọn keghi rhie okhuo, sokpan, ọ na wu, vbene ọ ma na biẹ, ẹre ọtiọnrẹn na rhie ọvbokhan rẹn rọnmwẹ. 26  Egbe emwi vbenian ẹre ọ vbe sunu daa nogieva kevbe nogieha, ya sẹ egbe nogie ihinrọn. 27  Vbe okiekie, okhuo nii na vbe wu. 28  Ọ gha ghi sẹ ẹghẹ arhiọkpaegbe, vbe uwu iran ihinrọn na, de amwẹ ọmwa nọ khian ghi gha khin, ugbẹnvbe a miẹn wẹẹ, te ehia wa rhie ẹre gba obọ?” 29  Jesu na wanniẹn iran wẹẹ: “Evba nii ẹre uwa na baeku, rhunmwuda, wa ma rẹn Ebe Nọhuanrẹn, amaiwẹ te uwa khian rẹn vbene Osanobua mwẹ ẹtin hẹ; 30  rhunmwuda, vbe ẹghẹ arhiọkpaegbe, ikpia i khian ghi gha rhie okhuo, a i khian ghi vbe gha ya ikhuo ne ọdọ, sokpan, iran ghi yevbe avbe odibosa ni rre ẹrinmwi. 31  Vbe nọ dekaẹn arhiọkpaegbe ọghe emwa ni wulo, wa ma he tie ẹmwẹ ne Osanobua tama uwa, nọ na wẹẹ: 32  ‘Mẹ ọre Osanobua ọghe Ebraham, Osanobua ọghe Aizik kevbe Osanobua ọghe Jekọb’? Osa ọghe iran ni rrọọ ẹre irẹn khin, ẹ i re ọghe iran ni wulo nẹ.” 33  Emwa ni gbẹbu ghi họn ẹmwẹ na, iran keghi yan unu ruan, rhunmwuda vbene ọ ya ma emwa emwi. 34  Avbe Farisi ghi họn wẹẹ, avbe Sadusi ma ghi miẹn ẹmwẹ zẹ wanniẹn e Jesu, ẹbu eva na, na ghi si uhunmwu koko, iran na bu e Jesu gha dee. 35  Ọkpa vbe uwu iran, nọ wa rẹn Uhi ẹsẹse, kegha hoo nọ ya ẹmwẹ gbalọe, ọ na wẹẹ: 36  “Ọmamwaemwi, de uhi nọ ghi hin usi sẹ vbe uwu avbe uhi hia?” 37  Jesu na tama rẹn wẹẹ: “‘Te u gha ya otọ ẹko ruẹ hia, arrọọ* ruẹ hia kevbe ekhọe ruẹ hia hoẹmwẹ e Jehova* ne Osanobua ruẹ.’ 38  Ọna ọre uhi nokaro, nọ ghi hin usi sẹ. 39  Nogieva nọ vbe yevbe ọna ọre: ‘Te u gha hoẹmwẹ ogieva ruẹ zẹvbe ne u hoẹmwẹ egbuẹ.’ 40  Uhi eva na, ọre ẹzi ọghe avbe Uhi hia kevbe ọghe ẹmwẹ ne avbe Akhasẹ tae.” 41  Avbe Farisi ghi si egbe koko, Jesu na nọ iran wẹẹ: 42  “De aro ọmwa ne uwa yayi wẹẹ e Kristi khin? De ovbi ọmwa nọ khin?” Iran na tama rẹn wẹẹ: “Ovbi e Devid.” 43  Ọ na ghi nọ iran wẹẹ: “Vbọ ghi zẹ ne orhiọn nọhuanrẹn na loo e Devid ya tie ẹre Enọyaẹnmwa, vbe ọ khare wẹẹ, 44  ‘E Jehova* keghi tama Enọyaẹnmwẹ wẹẹ: “Tota ye obọ erha ọmwa mwẹ, a te miẹn wẹẹ, I viọ avbe eghian ruẹ ye ototọ owẹ ruẹ”’? 45  Adeghẹ e Devid tie ẹre Enọyaẹnmwa, vbe ọ ghi ya re ovbi ẹre hẹ?” 46  A ma miẹn ọmwa rhọkpa nọ sẹtin zẹ ẹmwẹ wanniẹn ọnrẹn; ke ẹdẹrriọ kpa, ohan ma ghi gi ọmwa rhọkpa werriegbe nọ rẹn ọta.

Avbe Futnot

Ra “tota ga eteburu.”
Ra “ekọẹn.”
Ra “ẹdagbọn.”