Skip to content

Al lo konteni

Kwa ki fer lavi annan en vre sans?

Kwa ki fer lavi annan en vre sans?

Kwa ki fer lavi annan en vre sans?

“Annan lakrent pour sa vre Bondye e gard son bann komannman.”—EKLE. 12:13.

1, 2. Ki byenfe nou kapab gannyen kan nou egzamin liv Eklezyast?

MAZIN en zonm ki paret annan tou keksoz. I en dirizan byen renonmen, enn parmi bann zonm pli ris lo later e i sa zonm pli saz pandan son letan. Parkont, malgre tou sa ki in kapab akonplir, i ankor pe demann son lekor en kestyon, ‘Kwa ki fer lavi annan en vre sans?’

2 En tel kalite personnaz ti deza egziste apepre trwa mil an pase. I ti apel Salomon e liv Eklezyast i dekrir resers ki i ti fer pour trouv satisfaksyon dan lavi. (Ekle. 1:13) Nou kapab aprann bokou atraver leksperyans Salomon. Anfet, sa lasazes ki nou trouve dan liv Eklezyast i kapab ed nou pour etablir bann bon lobzektif ki pou fer nou lavi annan en vre sans.

“Tay deryer divan”

3. An rapor avek nou lavi, ki nou tou nou bezwen fer fas avek?

3 Salomon i eksplike ki Bondye ti’n kree bann zoli keksoz an abondans lo later. Bann keksoz ki pa pou zanmen fini, ki vreman enpresyonan, i donn nou lanvi pour konn plis lo la e ki nou menm nou pa pou zanmen kapab fini apresye. Parkont, nou pa ni menm kapab konmans eksplor kreasyon Bondye akoz nou lavi i sitan kourt. (Ekle. 3:11; 8:17) Parey Labib i dir, nou bann zour i ptigin e zot pas vreman vit. (Zob 14:1, 2; Ekle. 6:12) Lefet ki nou konn sa, sa i devret pous nou pour servi nou lavi avek lasazes. Sa i en latas ki pa fasil akoz sa lemonn Satan i kapab enfliyans nou pour pran en move direksyon.

4. (a) Ki sa mo “anven” i vedir? (b) Ki nou pou egzaminen lo bann keksoz ki dimoun i rod plis dan lavi?

4 Salomon i servi sa mo “anven” apepre 30 fwa dan liv Eklezyast pour met lanfaz lo danze ki annan kan nou servi nou lavi pour rod keksoz initil. Sa mo Ebre ki’n ganny tradwir “anven” i refer avek en keksoz ki vid, initil, napa valer, napa lenportans e ki son valer pa dirab. (Ekle. 1:2, 3) Parler Salomon i servi sa mo “anven” an konparezon avek sa lide “tay deryer divan.” (Ekle. 1:14; 2:11) I kler ki okenn zefor pour esey atrap divan pa pour reisi. Pareyman nou kapab fristre kan nou pourswiv bann lobzektif ki pa fer sans. Lavi i sitan kourt dan sa lemonn aktyel pour nou gaspiy li dan bann keksoz ki kit nou lanmen vid. Alor, pour ed nou evite fer sa fot, annou egzamin enn de legzanp ki Salomon in donnen lo bann keksoz ki dimoun i rod plis dan lavi. Premyerman, nou pou egzamin lo kote plezir ek bann byen materyel. Apre sa nou pou diskit lo valer travay ki fer plezir Bondye.

Eski tay deryer plezir pou fer nou ere?

5. Ki Salomon ti fer pour trouv satisfaksyon?

5 Parey bokou dimoun ozordi, Salomon ti esey trouv satisfaksyon par viv en lavi ki ranpli avek plezir. I ti dir: “Mon pa ti eparnyen mon leker kont okenn lanmizman.” (Ekle. 2:10) Kote Salomon ti rod plezir? Dapre Eklezyast sapit 2, i ti ‘rezwir son lekor avek diven’ e an menm tan gard en kontrol lo son lekor e fer bann aktivite parey landscaping, desin plan bann pale, ekout lanmizik e apresye bann bon manze.

6. (a) Akoz i pa mal pour apresye bann bon keksoz dan lavi? (b) Ki balans ki neseser an rapor avek divertisman?

6 Eski Labib i anpes nou pas en bon moman avek nou zanmi? Definitivman non. Par egzanp, Salomon i dir ki manz en bon manze dan en lanvironnman kalm apre en lazournen travay i en kado sorti kot Bondye. (Lir Eklezyast 2:24; 3:12, 13.) Deplis Zeova i envit tou bann zenn pour ‘anmize e les zot leker fer zot dibyen’ dan en fason rezonnab. (Ekle. 11:9) Nou bezwen detann nou e fer bann bon divertisman. (Konpar Mark 6:31.) Parkont, detant pa devret pran premye plas dan nou lavi. O kontrer, bon divertisman i merit parey en deser apre en repa e non pa konman sa repa prensipal. Ou pou sirman dakor ki menm si ou kontan bann deser dou, si ou manz zis li, apre en serten letan ou pou fatige manz li e i pa pou ase fortifyan. Pareyman, Salomon ti dekouver ki en lavi ki baze zis lo plezir i konmsi ou pe “tay deryer divan.”—Ekle. 2:10, 11.

7. Akoz nou bezwen byen swazir nou divertisman?

7 Deplis, pa tou kalite divertisman ki bon. Bokou i kapab gat nou relasyon avek Zeova e fer nou fer bann keksoz imoral. I annan bokou ki’n plonz zot lavi dan dezespwar par abiz drog, bwar lalkol an ekse ouswa zwe bann zwe larzan. Akoz? Akoz zot ti zis anvi ‘pas en bon moman.’ Zeova i averti nou avek douser ki si nou les nou leker ouswa nou lizye gid nou ver bann keksoz ki kapab fer nou ditor, nou devret ekspekte ki nou pou sibir bann konsekans.—Gal. 6:7.

8. Akoz i saz pour nou reflesir lo nou lavi?

8 Si nou lavi i sitan konsantre lo plezir, sa i kapab elwanny nou avek bann keksoz ki pli enportan. Mazinen, letan i pas vit e napa en garanti ki nou lavi ki kourt pou toultan an bonn sante e san problenm. Se pour sa rezon ki Salomon ti ekrir ki nou kapab ganny plis byenfe kan nou asiste lanterman en frer ouswa ser fidel ki ler nou al dan en “lakaz lakontantman.” (Lir Eklezyast 7:2, 4.) Ki mannyer sa i posib? Anmezir ki nou ekout diskour sa lanterman e reflesir lo lavi sa serviter fidel Zeova ki’n mor, nou kapab ganny motive pour analiz nou fason viv. An rezilta sa, nou kapab realize ki nou bezwen aziste nou bann lobzektif e servi larestan nou lavi avek lasazes.—Ekle. 12:1.

Eski nou pou trouv satisfaksyon dan bann byen materyel?

9. Ki Salomon ti dekouver an rapor avek larises?

9 Kan i ti ekrir liv Eklezyast, Salomon ti enn parmi bann zonm pli ris lo later. (2 Kron. 9:22) I ti annan sa mwayen pour ganny nenport ki keksoz ki i ti anvi. I ti ekrir: “Tou sa ki mon lizye ti anvi gete, mon pa ti anpes li vwar.” (Ekle. 2:10) Me kantmenm sa i ti dekouver ki bann byen materyel tousel pa anmenn okenn satisfaksyon. I ti konklir an dizan: “En dimoun ki kontan larzan pa pou satisfe avek larzan, ni sa enn ki kontan larises, avek reveni.”—Ekle. 5:10.

10. Kwa ki donn vre satisfaksyon ek larises?

10 Menm si valer ki bann posesyon materyel i annan i tanporer, larises i kapab annan en gran lefe lo nou. Dan en serve ki’n ganny fer pa tro lontan pase, 75 poursan parmi bann etidyan premye lannen liniversite Leta-z-ini in dir ki zot bi prensipal dan lavi se “vin ris.” Menm si zot arive atenn zot bi, eski zot pou vreman ere? Pa neseserman. Bann serser in remarke ki ler bann keksoz materyel i vin tre enportan dan lavi en dimoun i pli difisil pour li trouv lazwa ek satisfaksyon. Salomon ti’n deza fini tonm lo sa konklizyon en bon pe letan pase. I ti ekrir: “Mon ti osi anmas lor ek larzan pour mwan menm, e bann propriyete ki zis lerwa . . . ki annan.  . . E gete! tou ti anven konmsi mon ti pe tay deryer divan.” * (Ekle. 2:8, 11) Me, si nou servi nou lavi pour servi Zeova avek tou nou leker nou pou ganny bokou benediksyon e nou pou ganny vre larises.—Lir Proverb 10:22.

Ki kalite travay ki anmenn vre satisfaksyon?

11. Ki Labib i endike konsernan valer en bon travay?

11 Zezi ti dir: “Mon Papa i touzour pe travay, e mwan osi mon travay.” (Zan 5:17) San okenn dout, Zeova ek Zezi i satisfe avek zot travay. Labib i montre ki Zeova ti satisfe avek son travay kreasyon kan i dir: “Bondye ti vwar tou keksoz ki i ti’n fer e, gete! i ti tre bon.” (Zen. 1:31) Kan zot ti vwar tou sa ki Bondye ti’n fer, bann lanz ti konmans “kriye ansanm dan lazwa.” (Zob 38:4-7) Pareyman, Salomon ti apresye valer en bon travay ki annan en lobzektif enportan.—Ekle. 3:13.

12, 13. (a) Ki mannyer de dimoun in eksprim satisfaksyon ki zot gannyen dan zot travay? (b) Akoz en travay i kapab parfwa fer en dimoun fristre?

12 Bokou dimoun i konpran valer en travay dir. Par egzanp, en artis byen renonmen ki apel José ti dir: “Kan ou arive penn en portre ki ou annan antet, ou santi konmsi ou ti’n konkerir en montanny vreman o.” En biznesmenn ki apel Miguel * ti dir: “Travay i donn ou satisfaksyon akoz i permet ou pran swen avek bezwen ou fanmir. I osi kapab fer ou santi ki ou’n reisi.”

13 De lot kote, bokou travay i en routin e zot pa ofer ou bokou loportinite pour vin en pti pe kreatif. Parfwa landrwa travay li menm i sa landrwa kot dimoun i fristre e menm ganny trete dan en fason enzis. Salomon i fer resorti ki sa enn ki pares i rekolte rekonpans en travayer ki travay dir, petet akoz konneksyon ki i annan avek bann dimoun ki annan lotorite oubyen en o pozisyon. (Ekle. 2:21) I annan lezot fakter ki kapab anmenn dezapwentman. En biznes ki o konmansman i anmenn bokou benefis i kapab arive ki i tonm dan delo akoz problenm lekonomi ouswa bann levennman san ekspekte. (Lir Eklezyast 9:11.) Laplipar di tan, sa dimoun ki lite pour li reisi i kapab anmer e fristre kan i realize ki i pe “travay dir pour divan.”—Ekle. 5:16.

14. Ki travay ki toultan anmenn vre satisfaksyon?

14 Eski i annan en kalite travay ki pa pou zanmen dezapwent ou? José, sa artis ki nou’n mansyonnen pli boner i fer sa remark: “Avek letan en portre i kapab perdi ouswa ganny andomaze. Me sa pa leka avek bann keksoz spirityel ki nou fer. Par obeir Zeova pour pres sa bon nouvel mon’n ed lezot pour vin bann Kretyen ki annan lakrent pour Bondye e sa i ed zot lo en baz permanan. Sa i vreman presye.” (1 Kor. 3:9-11) Pareyman, Miguel ti dir ki pres sa mesaz lo Rwayonm i donn li plis satisfaksyon ki son travay. I ti dir: “Nanryen pa kapab ranplas sa lazwa ki ou santi kan ou koz lo Labib avek en dimoun e santi ki in tous son leker.”

“Zet ou dipen”

15. Kwa ki fer lavi vreman fer sans?

15 Pour konklir, kwa ki vreman fer lavi annan en vre sans? Nou pou santi vre satisfaksyon si nou servi nou pti moman letan dan sa sistenm pour fer sa ki byen e fer plezir Zeova. Nou pou kapab devlop en relasyon pros avek li e pas sa bann valer spirityel avek nou zanfan. Nou pou osi kapab ed lezot pour konn Zeova e devlop en lanmitye ki dir pour touzour avek nou bann frer ek ser. (Gal. 6:10) Tou sa bann gran zefor i annan en valer permanan e i anmenn benediksyon pour bann ki reisi atenn li. Salomon ti servi en zoli konparezon kan i ti dekrir valer ki fer dibyen i annan. I ti dir: “Anvoy ou dipen lo sirfas delo, akoz dan ankor en kantite zour ou pou revwar li ankor.” (Ekle. 11:1) Zezi ti ankouraz son bann disip: “Donnen e ou osi ou a gannyen.” (Lik 6:38) Deplis Zeova li menm i promet ki i pou rekonpans bann ki fer dibyen anver lezot.—Prov. 19:17; lir Ebre 6:10.

16. Ki pli bon moman pour nou plàn nou lavi?

16 Labib i ankouraz nou pour fer bann desizyon ki saz kan nou ankor zenn an rapor avek lafason ki nou pou servi nou lavi. Dan sa fason, sa pou anpes nou fristre pli tar. (Ekle. 12:1) Pa i pou vreman fer lapenn si nou gaspiy nou bann pli bon moman dan nou lavi pour tay deryer sa ki sa lemonn i annan pour ofer zis pour realize pli tar ki i zis parey tay deryer divan!

17. Kwa ki pou ed ou fer sa pli bon swa dan lavi?

17 Parey i leka pour nenport ki papa ki kontan son zanfan, Zeova i anvi nou rezwir nou lavi par fer bann bon keksoz e evite ganny bann latet fermal initil. (Ekle. 11:9, 10) Kwa ki pou ed ou fer sa? Etablir bann lobzektif spirityel e apre travay dir pour atenn zot. Apepre 20-t-an pase, Javier ti annan pour li swazir ant en bon karyer dan domenn medsin ek servis aplentan. I ti dir: “Menm si travay en dokter i anmenn satisfaksyon, napa nanryen ki kapab ganny konpare avek sa lazwa ki mon ti santi kan mon ti ed plizyer dimoun pour konn laverite. Servis aplentan i permet mwan rezwir lavi plennman. Sel regre ki mon annan se ki mon pa ti konmans pli boner.”

18. Akoz lavi Zezi lo later ti vreman fer sans?

18 Alors, kwa ki annan plis valer ki nou devret lite pour gannyen? Liv Eklezyast i dir: “Vomye en non ki en bon delwil, e vomye zour lanmor ki zour nesans.” (Ekle. 7:1) Lavi Zezi i sa pli bon legzanp ki demontre sa. I ti vreman fer en bon non devan lizye Zeova. Kan Zezi ti mor fidelman, i ti sanktifye souvrennte son Papa e ofer son lekor konman en sakrifis ki ti ouver semen pour nou ganny delivrans. (Mat. 20:28) Pandan sa pti moman letan ki i ti lo later, Zezi ti donn sa pli bon legzanp, enn ki vreman annan en sans, e ki nou devret travay dir pour imite.—1 Kor. 11:1; 1 Pyer 2:21.

19. Ki konsey saz Salomon ti donnen?

19 Nou osi nou kapab fer en bon non devan Zeova. Annan en bon repitasyon dan lizye Zeova i annan plis valer ki annan larises. (Lir Matye 6:19-21.) Nou kapab rod fason pour fer sa ki byen dan lizye Zeova tou le zour e sa i fer nou lavi pli ris. Par egzanp, nou kapab partaz sa bon nouvel avek lezot, annan en lavi maryaz ek lavi fanmir ki solid e amelyor nou relasyon avek Zeova atraver letid personnel ek ler nou asiste bann renyon. (Ekle. 11:6; Ebr. 13:16) Alor eski ou ti a kontan rezwir en lavi ki fer sans? Si wi, kontinyen aplik konsey Salomon: “Annan lakrent pour sa vre Bondye e gard son bann komannman. Akoz sa i tou lobligasyon zonm.”—Ekle. 12:13.

[Not anba lo paz]

^ par. 10 Salomon ti ganny en reveni 666 talan (plis ki 22,000 kilogranm) lor par lannen.—2 Kron. 9:13.

^ par. 12 Non in sanze.

Ki ou pou reponn?

• Kwa ki devret pous nou pour mazin seryezman lo nou lobzektif dan lavi?

• Ki mannyer nou devret vwar plezir ek keksoz materyel?

• Ki travay ki pou anmenn sa vre satisfaksyon ki dirab?

• Ki keksoz ki annan valer nou devret lite pour gannyen?

[Kestyon]

[Portre lo paz 31]

Kwa ki fer travay predikasyon vreman satisfezan?