Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

‘Nyɛshɛjea Ŋkɔmɔyelɔi Fɛɛ Amii’

‘Nyɛshɛjea Ŋkɔmɔyelɔi Fɛɛ Amii’

‘Nyɛshɛjea Ŋkɔmɔyelɔi Fɛɛ Amii’

“Yehowa efɔ mi mu . . . ní mishɛje ŋkɔmɔyelɔi fɛɛ amii.”—YES. 61:1, 2.

1. Mɛni Yesu fee eha mɛi ni yeɔ ŋkɔmɔ lɛ, ni mɛni hewɔ?

YESU KRISTO kɛɛ akɛ: “Miŋmaa ji akɛ mafee mɔ ni tsu mi lɛ suɔmɔnaa nii, ni magbe enitsumɔ lɛ naa.” (Yoh. 4:34) Beni Yesu tsuɔ nitsumɔ ni Nyɔŋmɔ kɛwo edɛŋ lɛ he nii lɛ, ejie e-Tsɛ lɛ sui ni nɔ bɛ lɛ akpo. Sui nɛɛ ateŋ ekome ji suɔmɔ kpele ni Yehowa yɔɔ kɛha gbɔmɛi lɛ. (1 Yoh. 4:7-10) Bɔfo Paulo wie gbɛ kome ni Yehowa tsɔɔ nɔ ejieɔ esuɔmɔ lɛ kpo lɛ he beni etsɛ Yehowa akɛ, “miishɛjemɔ fɛɛ Nyɔŋmɔ lɛ.” (2 Kor. 1:3) Yesu jie suɔmɔ ni tamɔ nakai nɔŋŋ kpo beni etsu nɔ ni agba yɛ ehe yɛ Yesaia gbalɛ lɛ mli lɛ he nii lɛ. (Nyɛkanea Yesaia 61:1, 2.) Yesu kane nakai gbalɛ lɛ yɛ Nazaret kpeehe lɛ, ni etsɔɔ akɛ wiemɔi ni yɔɔ mli lɛ kɔɔ ehe. (Luka 4:16-21) Yɛ Yesu sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli fɛɛ lɛ, ejɛ suɔmɔ mli eshɛje mɛi ni yeɔ ŋkɔmɔ lɛ amii, ewo amɛ hewalɛ ni eha amɛtoiŋ jɔ amɛ.

2, 3. Mɛni hewɔ ehe miihia ni Kristo sɛɛnyiɛlɔi lɛ ashɛje mɛi amii taakɛ efee lɛ?

2 Esa akɛ Yesu sɛɛnyiɛlɔi fɛɛ akase Yesu kɛtsɔ mɛi ni yeɔ ŋkɔmɔ lɛ amii ni amɛaashɛje lɛ nɔ. (1 Kor. 11:1) Paulo kɛɛ akɛ: “Nyɛshɛjeshɛjea nyɛhe mii, ni mɔ fɛɛ mɔ aha enaanyo nane amɔ shi.” (1 Tes. 5:11, Ga Biblia hee) Akɛni amrɔ nɛɛ adesai yɛ “jaramɔ bei” amli hewɔ lɛ, ehe miihia waa ni wɔshɛje mɛi krokomɛi amii. (2 Tim. 3:1) Mɛi komɛi awiemɔi kɛ amɛnifeemɔi haa mɛi yeɔ awerɛho, amɛtsui kumɔɔ, ni amɛyoyoroɔ, shi esa akɛ mɛi ni hiɛ tsui kpakpa yɛ je lɛŋ fɛɛ lɛ ateŋ mɛi babaoo aya nɔ ahi mɛi fɔji ni tamɔ nɛkɛ lɛ ateŋ.

3 Taakɛ Biblia lɛ egba efɔ̃ shi lɛ, yɛ nɛkɛ nibii agbɛjianɔtoo fɔŋ nɛɛ naagbee gbii nɛɛ amli lɛ, mɛi babaoo etsɔmɔ “hesuɔlɔi, shika suɔlɔi, shwãlɔi, hewolɔi, musubɔlɔi, fɔlɔi anɔ toigbolɔi, trumui, mɛi ni he tseee, mɛi ni edɔɔɔ mɔ he, kpaŋmɔ mlikulɔi, oshekuyelɔi, mɛi ni nyɛɛɛ amɛkɔnɔ nɔ amɛye, mɛi ni hiɛ yɔɔ la, mɛi ni sumɔɔɔ ekpakpa, sɛɛgbɛtsɔɔlɔi, yiwalɔi, henɔwolɔi, mɛi ni sumɔɔ shwɛmɔ kɛ ŋɔɔmɔ fe Nyɔŋmɔ.” Amrɔ nɛɛ mɛi miijie sui nɛɛ akpo fe bei fɛɛ ni eho, ejaakɛ ‘gbɔmɛi fɔji kɛ shishiulɔi ewo wu yɛ efɔŋ mli.’—2 Tim. 3:2-4, 13.

4. Te je lɛŋ shihilɛi efee tɛŋŋ yɛ wɔgbii nɛɛ amli?

4 Esaaa akɛ enɛɛmɛi fɛɛ feɔ wɔ naakpɛɛ, ejaakɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ feɔ lɛ faŋŋ akɛ, “jeŋ muu lɛ fɛɛ kã mɔ fɔŋ lɛ mli.” (1 Yoh. 5:19) Nibii ni feɔ “jeŋ muu lɛ fɛɛ” lɛ ekomɛi ji, maŋkwramɔŋ, jamɔŋ, kɛ jarayeli gbɛjianɔtoi, kɛ agbɛnɛ hu, gbɛi ni Satan tsɔɔ nɔ egbɛɔ saji eshwãa lɛ. Ŋwanejee ko bɛ he akɛ Satan Abonsam ji “je lɛŋ lumɔ lɛ” kɛ “je nɛŋ nyɔŋmɔ lɛ,” ni eja akɛ atsɛ lɛ nakai. (Yoh. 14:30; 2 Kor. 4:4) Akɛni Satan le akɛ eshwɛ be fioo ni Yehowa baajie lɛ kɛjɛ shihilɛ mli hewɔ lɛ, amrɔ nɛɛ egiri naakpa, ni no eha shihilɛi miiya nɔ eefite yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ he fɛɛ he. (Kpoj. 12:12) Le ni wɔle akɛ etsɛŋ kwraa ni kpãa ni Yehowa eha Satan kɛ enibii agbɛjianɔtoo fɔŋ lɛ baatã, ni abaana sane ni Satan tee lɛ shi ni kɔɔ Yehowa nɔyeli lɛ he lɛ naa lɛ shɛjeɔ wɔmii waa!—1 Mose yitso 3; Hiob yitso 2.

Aashiɛ Sanekpakpa lɛ yɛ Shikpɔŋ lɛ nɔ Fɛɛ

5. Mɛɛ gbɛ nɔ gbalɛ ni kɔɔ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ he lɛ náa emlibaa yɛ naagbee gbii nɛɛ amli?

5 Yɛ nɛkɛ be ni jaraa waa yɛ adesai ayinɔsane mli nɛɛ mli lɛ, nɔ ni Yesu gba efɔ̃ shi lɛ eba mli. Ekɛɛ akɛ: “Aaashiɛ maŋtsɛyeli lɛ he sanekpakpa nɛɛ atsɔɔ je nɛŋ fɛɛ, ní akɛye jeŋmaji lɛ fɛɛ odase; ni no dani naagbee lɛ aaaba.” (Mat. 24:14) Aaye Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ he odase yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ fɛɛ yɛ gbɛ ni da waa nɔ. Ŋmɛnɛ lɛ, Yehowa Odasefoi ni fa fe 7,500,000 ni yɔɔ asafoi ni fa fe 107,000 mli yɛ je lɛŋ fɛɛ lɛ miishiɛ Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ he sane, ni no nɔŋŋ ji Yesu shiɛmɔ kɛ enitsɔɔmɔ lɛ saneyitso titri. (Mat. 4:17) Ŋmɛnɛ lɛ, aatsɔ wɔshiɛmɔ nitsumɔ lɛ nɔ aashɛje mɛi babaoo ni yeɔ ŋkɔmɔ lɛ amii. Nyɛsɛɛ nɛɛ, abaptisi mɛi ni naa shɛɔ 570,601 akɛ Yehowa Odasefoi yɛ afii enyɔ pɛ mli!

6. Te onaa bɔ ni shiɛmɔ nitsumɔ lɛ shwereɔ ehaa lɛ tɛŋŋ?

6 Amrɔ nɛɛ, Yehowa Odasefoi tsɔɔ Biblia kasemɔ woji ashishi kɛyaa wiemɔi ni fa fe 500 mli, ni amɛjaraa amɛhaa mɛi, ni enɛ haa wɔnaa bɔ ni shiɛmɔ nitsumɔ lɛ shwereɔ waa ehaa. Afeko nɔ ko tamɔ nɛkɛ dã yɛ adesai ayinɔsane mli fɛɛ! Bɔ ni Yehowa gbɛjianɔtoo lɛ fã ni yɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ kã he eyɔɔ shihilɛ mli, nitsumɔ ni eyaa nɔ etsuɔ, kɛ bɔ ni eyaa nɔ eshwereɔ lɛ yɛ naakpɛɛ waa. Kɛjeee Nyɔŋmɔ mumɔ krɔŋkrɔŋ ni yɔɔ hewalɛ waa lɛ gbɛtsɔɔmɔ kɛ eyelikɛbuamɔ kulɛ, anyɛŋ atsu nɔ ko ni tamɔ nɛkɛ yɛ jeŋ ni Satan kudɔɔ nɛɛ mli. Akɛni aashiɛ sanekpakpa lɛ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ fɛɛ hewɔ lɛ, amrɔ nɛɛ aajɛ Ŋmalɛi lɛ amli aashɛje wɔnanemɛi héyelilɔi lɛ, kɛ ŋkɔmɔyelɔi fɛɛ ni kpɛlɛɔ Maŋtsɛyeli shɛɛ sane lɛ nɔ lɛ amii.

Nyɛshɛjea Nyɛmimɛi Héyelilɔi lɛ Amii

7. (a) Mɛni hewɔ esaaa akɛ wɔkpaa gbɛ akɛ Yehowa baajie nibii fɛɛ ni haa wɔhaoɔ lɛ kɛya bianɛ lɛ? (b) Te wɔfeɔ tɛŋŋ wɔleɔ akɛ wɔbaanyɛ wɔmia wɔhiɛ kɛdamɔ yiwai kɛ amanehului anaa lɛ?

7 Akɛni efɔŋfeemɔ kɛ nɔnaa eyi je nɛŋ obɔ hewɔ lɛ, bɔ fɛɛ bɔ ni fee lɛ wɔkɛ shihilɛi komɛi ni haa mɔ haoɔ baakpe. Esaaa akɛ wɔkpaa gbɛ akɛ Nyɔŋmɔ baajie nibii fɛɛ ni haa wɔyeɔ awerɛho loo nibii ni haaa wɔná miishɛɛ lɛ kɛya dani ekpata nibii agbɛjianɔtoo fɔŋ nɛɛ hiɛ. Beni wɔmɛɔ nakai be lɛ, wɔkɛ yiwai baakpe taakɛ agba afɔ̃ shi lɛ, ni no baaka anɔkwa ni wɔyeɔ Yehowa, kɛ ejeŋ muu fɛɛ nɔyeli lɛ sɛɛ ni wɔfiɔ lɛ. (2 Tim. 3:12) Shi yɛ wɔŋwɛi Tsɛ lɛ yelikɛbuamɔ kɛ wɔmii ni eshɛjeɔ lɛ naa lɛ, wɔbaanyɛ wɔfee tamɔ bɔ ni Kristofoi ni afɔ amɛ mu ni hi shi yɛ blema Tesalonika ni kɛ hiɛmiamɔ kɛ hemɔkɛyeli damɔ yiwai kɛ amanehului anaa lɛ fee lɛ.—Nyɛkanea 2 Tesalonikabii 1:3-5.

8. Mɛɛ Ŋmalɛ naa odaseyelii tsɔɔ akɛ Yehowa shɛjeɔ etsuji amii?

8 Ŋwanejee ko bɛ he akɛ, Yehowa kɛ miishɛjemɔ ni he hiaa etsuji lɛ haa amɛ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, beni Maŋnyɛ Yezebel yitsoŋwalɔ lɛ wo gbalɔ Elia wala he gbeyei lɛ, Elia she gbeyei ni ejo foi, ni ekɛɛ po akɛ ená ni egbo. Shi yɛ nɔ najiaŋ ni Yehowa aaakã Elia hiɛ lɛ, eshɛje emii ni ewo lɛ hewalɛ koni eya nɔ etsu egbalɛ nitsumɔ lɛ. (1 Maŋ. 19:1-21) Abaanyɛ ana bɔ ni Yehowa shɛjeɔ ewebii lɛ amii lɛ hu yɛ bɔ ni ekɛ klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli Kristofoi asafo lɛ ye eha lɛ mli. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, wɔkaneɔ akɛ be ko lɛ, “asafo lɛ ná hejɔlɛ yɛ Yudea kɛ Galilea kɛ Samaria fɛɛ, ni enane mɔ shi.” Kɛfata he lɛ, “enyiɛɔ yɛ [Yehowa] gbeyeishemɔ mli, ni ekɛ Mumɔ krɔŋkrɔŋ miishɛjemɔ lɛ shwereɔ.” (Bɔf. 9:31) Kwɛ bɔ ni wɔdaa Yehowa shi akɛ wɔ hu ‘Mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ shɛjeɔ wɔmii’!

9. Mɛni hewɔ Yesu he nii ni wɔɔkase lɛ baanyɛ ashɛje wɔmii lɛ?

9 Ákɛ Kristofoi lɛ, Yesu Kristo he nii ni wɔkaseɔ kɛ enanemaahei lɛ asɛɛ ni wɔnyiɛɔ lɛ shɛjeɔ wɔmii. Yesu kɛɛ akɛ: “Nyɛbaa miŋɔɔ, nyɛ mɛi fɛɛ ni etɔ nyɛ ni nyɛjatsui fe nyɛ lɛ, ni maha nyɛ hejɔɔmɔ. Nyɛwoa mipã lɛ nyɛfɔ̃a nyɛnɔ, ni nyɛkasea mi; shi mihe jɔ, ni mibaa mihe shi kɛjɛ mitsui mli; ni nyɛaaná hejɔɔmɔ nyɛaaha nyɛsusumai lɛ. Ejaakɛ mipã lɛ teremɔ waaa, ni mijatsu lɛ etsiii.” (Mat. 11:28-30) Kɛ́ wɔkase bɔ ni Yesu kɛ mɛi ye yɛ mlihilɛ mli lɛ he nii, ni wɔbɔ mɔdɛŋ wɔfee taakɛ efee lɛ, no sɔŋŋ po haŋ wɔfee yeyeeye tsɔ.

10, 11. Yɛ asafo lɛ mli lɛ, namɛi baanyɛ ashɛje mɛi amii?

10 Wɔnanemɛi Kristofoi lɛ hu baanyɛ ashɛje wɔmii. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, susumɔ bɔ ni asafoŋ onukpai lɛ yeɔ amɛbuaa mɛi ni kɛ jaramɔ shihilɛi miikpe lɛ he okwɛ. Kaselɔ Yakobo ŋma akɛ: “Kɛ nyɛteŋ mɔ ko he waaa lɛ [yɛ mumɔŋ] lɛ, etsɛ́ asafo lɛ mli onukpai lɛ kɛba eŋɔɔ, . . . ni amɛsɔle amɛha lɛ.” Mɛɛ yibii enɛ baawo? “Hemɔkɛyeli sɔlemɔ lɛ aaahere helatsɛ lɛ yiwala, ni [Yehowa] aaatee lɛ shi, ni kɛji efee eshai lɛ, aaaŋɔfa lɛ.” (Yak. 5:14, 15) Asafoŋbii krokomɛi lɛ hu baanyɛ ashɛje mɛi amii.

11 Bei pii lɛ, ewaaa kɛhaaa yei akɛ amɛaagba yei krokomɛi amɛnaagbai. Nyɛmimɛi yei ni edara ni ená niiashikpamɔ babaoo lɛ titri baanyɛ amɛkɛ ŋaawoo kpakpa aha nyɛmimɛi oblayei lɛ. Ekolɛ nyɛmimɛi yei Kristofoi ni edara yɛ mumɔŋ nɛɛ etsɔmɔ shihilɛi ni tamɔ nakai amli pɛŋ. Akɛni yei nɛɛ yɛ mɔbɔnalɛ, ni amɛnuɔ he amɛhaa mɛi hewɔ lɛ, amɛbaanyɛ amɛye amɛbua nyɛmimɛi oblayei lɛ jogbaŋŋ. (Nyɛkanea Tito 2:3-5.) Yɛ anɔkwale mli lɛ, asafoŋ onukpai kɛ mɛi krokomɛi fɛɛ baanyɛ ‘ashɛje mɛi ni tsui fãa’ ni yɔɔ wɔteŋ lɛ “amii,” ni esa akɛ amɛfee nakai. (1 Tes. 5:14, 15) Ni ehi jogbaŋŋ akɛ wɔɔha ehi wɔjwɛŋmɔŋ akɛ Nyɔŋmɔ ‘shɛjeɔ wɔmii yɛ wɔmanehului lɛ fɛɛ mli, koni wɔ hu wɔnyɛ wɔshɛje mɛi ni naa amanehulu fɛɛ amanehulu lɛ amii.’—2 Kor. 1:4.

12. Mɛni hewɔ ehe hiaa ni wɔya Kristofoi akpeei lɛ?

12 Kristofoi akpeei ni wɔɔya lɛ ji gbɛ kome ni he hiaa ni abaanyɛ atsɔ nɔ ashɛje wɔ mii, ejaakɛ jɛmɛ ji he ni akɛ Biblia mli wiemɔi woɔ wɔ hewalɛ yɛ. Wɔkaneɔ akɛ Yuda kɛ Sila kɛ “wiemɔ babaoo shɛje nyɛmimɛi lɛ amii ni amɛwo amɛ hewalɛ.” (Bɔf. 15:32) Dani kpeei lɛ baaje shishi kɛ beni akpa sɛɛ lɛ, asafoŋbii lɛ kɛ amɛhe gbaa saji ni tswaa mɔ emaa shi. No hewɔ lɛ, kɛ́ wɔkɛ jaramɔ shihilɛ ko miikpe po lɛ, nyɛkahaa wɔtsea wɔhe, ejaakɛ nakai ni wɔɔfee lɛ baaha sane lɛ mli awo wu moŋ. (Abɛi 18:1) Yɛ no najiaŋ lɛ, ehi jogbaŋŋ akɛ wɔɔbo bɔfo Paulo ŋaawoo ni jɛ mumɔŋ nɛɛ toi, akɛ: “Nyɛhaa wɔyɔseyɔsea wɔhe, koni wɔhiɛ adɔ suɔmɔ kɛ nitsumɔi kpakpai ahe, ni wɔkakwa wɔhe naabuamɔ, taakɛ bɔ ni mɛi komɛi fɔɔ feemɔ lɛ, shi moŋ wɔwowoo wɔhe ŋaa, ni titri lɛ akɛni nyɛnaa akɛ gbi lɛ miibɛŋkɛ nɛɛ.”—Heb. 10:24, 25.

Ha Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ Ashɛje Omii

13, 14. Tsɔɔmɔ bɔ ni Ŋmalɛi lɛ baanyɛ ashɛje wɔmii.

13 Kɛ́ wɔji Kristofoi ni abaptisi wɔ jio, kpaako wɔmiikase Nyɔŋmɔ kɛ eyiŋtoi lɛ ahe nii jio lɛ, wɔbaanyɛ wɔná miishɛjemɔ kpele kɛjɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ ni aŋma lɛ mli. Paulo ŋma akɛ: “Nibii abɔ ní aŋma ato momo lɛ, wɔ diɛŋtsɛ wɔhe nitsɔɔmɔ hewɔ aŋma ato lɛ, koni wɔkɛ tsuishiŋmɛɛ kɛ ŋmalɛi lɛ amli miishɛjemɔ lɛ aná hiɛnɔkamɔ.” (Rom. 15:4) Ŋmalɛ Krɔŋkrɔŋ lɛ baanyɛ ashɛje wɔmii, ní ‘esaa wɔ pɛpɛɛpɛ kɛha nitsumɔ kpakpa fɛɛ nitsumɔ kpakpa’ hu. (2 Tim. 3:16, 17) Kɛ́ wɔná wɔle anɔkwale ni kɔɔ Nyɔŋmɔ yiŋtoi lɛ ahe, ni wɔná anɔkwa hiɛnɔkamɔ kɛha wɔsɛɛ lɛ, ekã shi faŋŋ akɛ no baashɛje wɔmii waa. No hewɔ lɛ, nyɛhaa wɔkasea Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ kɛ Biblia kasemɔ woji lɛ jogbaŋŋ, ejaakɛ no baanyɛ ashɛje wɔmii ni wɔbaaná he sɛɛ hu yɛ gbɛi krokomɛi anɔ.

14 Yesu kɛ Ŋmalɛi lɛ tsu nii kɛtsɔɔ nii, ni ekɛshɛje mɛi amii, ni ekɛfee nɔkwɛmɔnɔ kpakpa efɔ̃ shi eha wɔ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, beni atee lɛ shi lɛ, ejie ehe kpo etsɔɔ ekaselɔi lɛ ateŋ mɛi enyɔ be ko, ni ‘etsɔɔ amɛ ŋmalɛi lɛ anaa.’ Beni ekɛ amɛ wieɔ lɛ, ewiemɔi lɛ ta amɛtsuiŋ waa. (Luka 24:32) Bɔfo Paulo kase Yesu nɔkwɛmɔnɔ kpakpa lɛ, ni ekɛ mɛi “yayiyii yɛ ŋmalɛi lɛ ahe.” Yɛ Beroia lɛ, etoibolɔi lɛ jie “amɛyitsoŋ amɛmɔ wiemɔ lɛ mli, ni daa amɛkpaa ŋmalɛi lɛ amli amɛkwɛɔ.” (Bɔf. 17:2, 10, 11) Kwɛ bɔ ni ehi jogbaŋŋ akɛ wɔɔkane Biblia lɛ daa gbi koni wɔná he sɛɛ, ni wɔkane Kristofoi awoji ni ato he gbɛjianɔ koni eshɛje wɔmii ni eha wɔná hiɛnɔkamɔ yɛ jaramɔ bei nɛɛ amli lɛ!

Gbɛi Krokomɛi Anɔ ni Wɔɔtsɔ Wɔshɛje Mɛi Amii

15, 16. Mɛɛ nibii komɛi wɔbaanyɛ wɔfee kɛye wɔbua wɔnanemɛi Kristofoi lɛ ni wɔkɛshɛje amɛmii?

15 Wɔbaanyɛ wɔfee nibii ni sa kɛye wɔbua wɔnanemɛi Kristofoi lɛ, ní wɔkɛ nakai feemɔ ashɛje amɛ mii. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, wɔbaanyɛ wɔyaye jara wɔha wɔnanemɛi héyelilɔi ni egbɔlɔ loo amɛbɛ hewalɛ lɛ. Wɔbaanyɛ wɔye wɔbua mɛi kɛtsu amɛshĩa nitsumɔi, ni wɔkɛtsɔɔ akɛ wɔfóɔ amɛnɔ̃ mli. (Fil. 2:4) Wɔbaanyɛ wɔjie wɔnanemɛi Kristofoi lɛ ayi yɛ sui kpakpai ni amɛjieɔ lɛ kpo, tamɔ suɔmɔ, ekãa, hemɔkɛyeli, kɛ bɔ ni amɛnyɛɔ amɛtsuɔ naagbai ahe nii lɛ hewɔ.

16 Nɔ kome ni wɔbaanyɛ wɔfee kɛshɛje mɛi ni edara lɛ amii ji, ni wɔyasara amɛ, ni wɔbo amɛ toi jogbaŋŋ kɛ́ amɛmiigba wɔ amɛniiashikpamɔi kɛ jɔɔmɔi ni amɛná yɛ Yehowa sɔɔmɔ mli lɛ. Enɛ baanyɛ awo wɔ diɛŋtsɛ hu hewalɛ, ni ebaashɛje wɔmii! Wɔbaanyɛ wɔkane Biblia lɛ kɛ Biblia kasemɔ woji wɔha mɛi ni wɔbayasara amɛ lɛ. Ekolɛ wɔbaanyɛ wɔkɛ amɛ asusu nɔ ni abaakase yɛ Buu-Mɔɔ Nikasemɔ lɛ, loo Asafoŋ Biblia Nikasemɔ lɛ shishi yɛ otsi lɛ mli lɛ he. Wɔbaanyɛ wɔkɛ amɛ afee ekome kɛkwɛ asafo lɛ DVD srɔtoi lɛ eko. Agbɛnɛ hu, wɔbaanyɛ wɔkɛ amɛ akane loo wɔgba amɛ niiashikpamɔi komɛi ni woɔ mɔ hewalɛ ni yɔɔ wɔwoji lɛ amli.

17, 18. Ákɛ Yehowa anɔkwa tsuji lɛ, mɛni hewɔ wɔbaanyɛ wɔná nɔmimaa akɛ ebaaye ebua wɔ ni ebaashɛje wɔmii lɛ?

17 Kɛ́ wɔna akɛ miishɛjemɔ he miihia wɔnaanyo Yehowa jálɔ ko lɛ, wɔbaanyɛ wɔtsĩ etã yɛ wɔ-aŋkro sɔlemɔi amli. (Rom. 15:30; Kol. 4:12) Beni wɔ diɛŋtsɛ lɛ wɔdamɔɔ shihilɛ mli naagbai anaa ni wɔbɔɔ mɔdɛŋ akɛ wɔshɛje mɛi krokomɛi amii lɛ, wɔbaanyɛ wɔná hemɔkɛyeli kɛ nɔmimaa ni lalatsɛ lɛ ná lɛ nɔŋŋ eko. Lalatsɛ lɛ lá akɛ: “Shɛ ojatsu lɛ ofɔ̃ Yehowa nɔ, ni lɛ eeehiɛ omli; eŋmɛŋ gbɛ gbi ko gbi ko ni jalɔ adidã.” (Lala 55:23) Hɛɛ, ákɛ Yehowa anɔkwa tsuji lɛ, ebaashɛje wɔmii ni ebaaye ebua wɔ be fɛɛ be.

18 Nyɔŋmɔ kɛɛ ejálɔi ni hi shi yɛ blema lɛ akɛ: “Mi, mi ji nyɛmiishɛjelɔ.” (Yes. 51:12) Yehowa baafee nakai nɔŋŋ eha wɔ, ni ebaajɔɔ mɔdɛŋ ni wɔbɔɔ akɛ wɔkɛ wiemɔi kɛ nifeemɔi kpakpai baashɛje ŋkɔmɔyelɔi amii lɛ nɔ. Kɛ́ wɔyɛ hiɛnɔkamɔ akɛ wɔbaaya ŋwɛi jio, wɔbaahi shikpɔŋ lɛ nɔ jio lɛ, Paulo wiemɔi nɛɛ ni ekɛha enanemɛi Kristofoi ni akɛ mumɔ efɔ amɛ mu lɛ baanyɛ ashɛje wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ mii, akɛ: “Wɔ-Nuŋtsɔ Yesu Kristo lɛ diɛŋtsɛ kɛ wɔtsɛ Nyɔŋmɔ ni sumɔ wɔ ni ekɛ naanɔ miishɛjemɔ kɛ nɔhiɛnɔkamɔ kpakpa ha wɔ yɛ duromɔ naa lɛ, lɛ nɔŋŋ eeetsɛ nyɛtsuii eŋmɛ nyɛmli, ni eeewaje nyɛ yɛ wiemɔ kpakpa kɛ nitsumɔ kpakpa fɛɛ mli.”—2 Tes. 2:16, 17.

Ani Okaiɔ?

• Te wɔnitsumɔ ni wɔkɛshɛjeɔ mɛi ni yeɔ ŋkɔmɔ lɛ amii lɛ eshwere eha tɛŋŋ?

• Mɛɛ nibii komɛi wɔbaanyɛ wɔfee kɛshɛje mɛi amii?

• Mɛɛ Ŋmalɛ naa odaseyelii tsɔɔ akɛ Yehowa shɛjeɔ ewebii lɛ amii?

[Nikasemɔ lɛ he Sanebimɔi]

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 28]

Ani oshɛjeɔ mɛi ni yeɔ ŋkɔmɔ lɛ amii?

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 30]

Onukpai kɛ gbekɛbii fɛɛ baanyɛ awo mɛi hewalɛ