BUKINIBAA
Tera Tiore ao Eriti?
NGKE e moani koreaki te Baibara e kabonganaaki iai te taeka n Ebera ae sheʼohlʹ, ao te taeka ni Kuriiti ae haiʹdes, n te mwaiti ae raka i aon 70 te tai. Taeka aikai a kaineti ma te mate. Tabeua rairai n te Baibara a rairi taeka aikai bwa “ruanimate,” “moone,” ke te “kinono.” Ma angiin taian taetae, a aki kona n rairi taeka aikai, ni kaineti ma are bon nanoia ni koaua n te taeka n Ebera ao ni Kuriiti.E kabonganai taeka aikai Te Baibara ae Tabu –te Rairai ae te Aonnaba ae Boou n taiani kabwarabwara mai nano. Tera raoi ae nanonaki n taeka aikai? Ti na nora ngkai aroni kabonganaakia n rongorongo aika kakaokoro n te Baibara.
E taku te Minita 9:10: “Bon akea te mwakuri ke te babaire ke te atatai ke te wanawana i nanon te Ruanimate [“Tiore” te kabwarabwara ae i nano], ike ko a nako iai.” Te koaua bwa Tiore bon te ruanimate teuana are tao e taunaki iai temanna ae tangiraki iroura? Tiaki ngaia anne. Ngkana e taekina te ruanimate teuana ae onoti, te Baibara e kabonganai taeka tabeua n te taeka n Ebera ao ni Kuriiti, ma tiaki sheʼohlʹ ao haiʹdes. (Karikani Bwaai 23:7-9; Mataio 28:1) E aki naba kabonganaaki te taeka ae “Tiore” n te Baibara ibukin te ruanimate ike a uaia n taunaki iai tabeman aomata, n aron aia ruanimate kaain te utu ke te ruanimate ae bati kaaina.
Nanona te aeka n tabo raa te taeka ae “Tiore”? E kateretereaki n Ana Taeka te Atua bwa taeka aika “Tiore” ao “Eriti,” a nanona te bwai ae kakawaki riki nakon te ruanimate are a mwaiti aomata ake a taunaki iai. N te katoto, e taku Itaia 5:14 bwa “e kabuburaa i bon irouna te Ruanimate [“Tiore” te kabwarabwara ae i nano], ao e kauremangangaea wina n akea tianakina.” E ngae ngke e a tia n ongia konana Tiore, aika maate aika mwaitikurikuri, ma e teimatoa naba ni baki aomata. (Taeka N Rabakau 30:15, 16) N tiaki aron ruanimate ni koaua aika a tiatianaki mwaitiia maate aika kona n taunaki iai, e “aki kona n rauaki te Ruanimate.” (Taeka N Rabakau 27:20) E aki kona n on Tiore. Akea tiatianakini kaaina. Mangaia are bon tiaki te nne ni koaua Tiore ke Eriti. Ma bon te kaikonaki ibukin nneia maate, are a matu iai angia aomata ake a a tia ni mate.
E na buokira ana reirei te Baibara ibukin te mangauti, ni karekei riki ara atatai i aon nanon taeka aika “Tiore” ao “Eriti.” E kairekerekea Tiore ao Eriti Ana Taeka te Atua, ma te aeka ni mate are iai te mangauti iai. * (Iobi 14:13; Mwakuri 2:31; Te Kaotioti 20:13) E kaotia naba Ana Taeka te Atua bwa aomata ake a mena i Tiore ke Eriti, tiaki tii te koraki ake a a tia n toro iroun Iehova, ma a bati naba iai ake a tuai n toro irouna. (Karikani Bwaai 37:35; Taian Areru 55:15) Mangaia are e reirei te Baibara bwa “a na boni mangauti akana raoiroi ma akana aki raoiroi.”
^ bar. 1 Ni kabotauaki ma anne, iai maate ake a na aki kautaki, ao a kabwarabwaraaki bwa a aki mena i Tiore ke Eriti, ma a mena i “Keenna.” (Mataio 5:30; 10:28; 23:33) Tiaki raoi te tabo Keenna, n aron Tiore ao Eriti ae tiaki naba taabo ni koaua.