Nakoni kanoana

Kiiba nakoni kanoana

UKERA KABEBETEAM MAN TE TABEAIANGA

Tera te Tabeaianga?

Tera te Tabeaianga?

Te tabeaianga bon aron rabwatam ni kaitaraa te bae riki ae kangaanga. E kaotinakoi bwain te rabwata aika aranaki bwa taian hormone kaburorom. Ibukin anne, e a tata iai buroom, e a birimwaaka butin raraam, a a bubura ke n uarereke maamaam, ao n tiki iai am mwatireti. E a kaman tauraoi rabwatam ni karaoa te mwakuri, imwain ae ko ataa raoi te bae riki. Ngkana e a toki tabeaiangam, ao e a okira naba arona rabwatam n aron are taneiai iai mai mwaina.

TE TABEAIANGA AE RAOIROI AO AE BUAKAKA

Te tabeaianga bon te bae riiriki ae buokiko bwa ko na kona ni kaaitarai baika kangaanga ke ni karuanikai. E moan rotaki n te tabeaianga kaburorom. Te tabeaianga ae raoiroi e kairiko bwa ko na waekoa ni karaoa te bwai teuana. Te tabeaianga ae bon tau e kona naba ni buokiko bwa ko na roko n tiam ke ko na karaoa ae tamaroa riki, tao n am ukeuke, n ukeram ibukin te kareke mwakuri, ke n tain te takaakaro.

Ma ko kona n ruanikai n te tabeaianga ae maan ao ae riao, ke ae wenemaan. E kona n rotakibuaka rabwatam, am namakin, ao am iango ngkana ko a bon tatabeaianga naba. E kona ni bitaki iai aroarom n ikotaki ma arom nakoia aomata. E kona te tabeaianga ae wenemaan ni kairiri nakoni kabonganaani bwaai n te aro ae riao ao baika a kona n rota marurungin rabwatam. E kona naba ni kairiri nakon te rawawatannano, te kua, ke iango ni bakabure.

E ngae ngke tao a kakaokoro aroia aomata n rotaki n te tabeaianga, ma e boni kona ni karekei aoraki aika kakaokoro. Ao a kona n rotakibuaka iai bwain rabwatara.