1. Tera te bwai ae ti tatangiria, ao e irekereke ma tera?

TERA am namakin ngkana e mwaninga aram te aomata ae ko kinaa ma ni karinea ke ae kamarakinano riki, e a aikoa kinako? E kona ni kabwaranano aei. Bukin tera? Ibukina bwa ngaira ni kabane ti tatangiria bwa ti na kinaaki. Ma aroni kinaakira ae ti tangiria e bati riki nakon tii kinaakira irouia tabemwaang. Ti tangiriia bwa a na kinaira bwa antai ngaira ao tera te bwai ae ti a tia ni kakororaoia.—WarIte. 11:16; Iobi 31:6.

2, 3. E na kangaa ni kairua arora ni kani kinaaki? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

² Ma ngkana ti aki taratara raoi, e kona n aki eti ao ni kairua nanora ni kani kinaaki ibukin aki kororaoira. E kona ana aonnaba Tatan ni kakorakoraa i nanora tangiran te kani kakannato ao te kani kamoamoaaki, ike ti a katikii iai aia iango tabemwaang mairoun teuare bon tau ni kamoamoaaki ao n taromauriaki ae Tamara are i karawa ae Iehova ae te Atua.—TeKao. 4:11.

³ N ana bong Iesu, e boni kairua aia iango tabeman mataniwi n te Aro ni kaineti ma kani kinaakia. E anga te kauring Iesu  nakoia taan rimwina ae kangai: “Tarataraingkami mairouia taani koroboki ake a kan nanakonako ma aia kamwarai ao ni kani kamauraki n te aro ae rine n taabo ni mwakete, ao n tangiri kaintekateka i moa [“aika taiani kabanea n raoiroi,” kbn.] n taian tinakoka ao nne aika moan te rine ni baaka n amwarake.” E reitia ni kangai: “A na boni karekea motikan taekaia ae rangi ni kakaiaki.” (Ruka 20:46, 47) Ni kaitaraan anne, e kamoamoaa Iesu te aine ae e a tia ni mate buuna ae maiu ni kainnano are e bae ni kakeaaki bongana irouia aomata. (Ruka 21:1-4) E rangi ni kaokoro ana iango Iesu ibukin te kani kinaaki ma aia iango tabemwaang. Ti na buokaki n te kaongora aei ni kateimatoa te iango ae riai, are e kukurei iai Iehova ae te Atua.

4. Antai ae ti kani kinaaki riki irouna, ao bukin tera?

⁴ Tera aroni kinaakira ae rianako riki ae ti kona ni kakorakoraira ni karekea? Bon tiaki are a ukoukoria aomata rinanon te reirei ae rietata, nakoraoin te bitineti, ao te kakannato n te aonnaba aei. Ma bon taekan are e kabwarabwaraa Bauro ibukira ni kangai: “Ngkai kam a ataa te Atua, ao e a moamoa riki ngkai kam a ataaki iroun te Atua, ao e aera bwa kam a manga rairaki nakoni bwaai n ataei aika akea bongaia ma manenaia, ao kam a manga kan toronaki iai?” (IKar. 4:9) Ai kakabwaiaakira ngaira ngkai ti “a ataaki iroun te Atua,” ae te tia Tautaeka ae Moan te Rietata n te iuniweeti! E ataira raoi Iehova ao e tangirira bwa ti na riki bwa raoraona ni kaan. E karikira Iehova bwa ti aonga n riki bwa raoraona.—TeMin. 12:13, 14.

5. Tera ae ti riai ni karaoia bwa ti aonga ni kinaaki iroun te Atua?

⁵ E karekea te aeka ni kakabwaia anne Mote. Ngke e bubutiia Iehova bwa e na kaotii Aroarona nakoina ao e kaeka Iehova ni kangai: “N na karaoa naba te bwai ae ko bubutii aei, ibukina bwa e reke akoam i matau ao I kinako n aram.” (TeOti. 33:12-17) N aron anne, ti kona naba ni karekei kakabwaia aika bati ngkana e kinaira raoi Iehova. Ma tera ae ti riai ni karaoia bwa ti aonga ni kinaaki irouna? Ti riai n tangiria ao ni katabui maiura nakoina.—Wareka 1 I-Korinto 8:3.

6, 7. Tera ae kona ni kabuaa ara iraorao ma Iehova?

⁶ Ti riai naba n teimatoa ni kawakina ara iraorao ma Tamara are i karawa. N aroia Kristian ake i Karatia ake e kororeta Bauro nakoia, ti riai naba n rarawa n toronaki ni “bwaai n ataei aika akea bongaia ma manenaia” n te aonnaba aei, n ikotaki naba ma ukerani kinaakira iai. (IKar. 4:9) A rikirake ni karokoa ae a a kinaaki iroun te Atua Kristian ake n te moan tienture. Ma e ngae n anne, e taekinna Bauro bwa bon taari naba akanne ake a a “manga rairaki” nakoni baika akea uaaia. Ai aron ae e titirakinia ni kangai Bauro: “E aera ngkai kam a manga rairaki nakoni baika bubuaka ao n akea uaaia ake kam a tia ni kitan?”

⁷ E kona n riki naba anne nakoira ni boong aikai? Eng, e kona. N aroni Bauro, ngke ti moani kinaa Iehova, ti bae n tia ni kitani baika ti kamoamoaaki ao ni kinaaki iai n ana aonnaba Tatan. (Wareka I-Biribi 3:7, 8.) Ti bae n aki butimwaea ae ti na rin n te kuura ae rietata, ke tao te mwakuri ae bubura boora iai, ke tao aanga ake ti na kona ni kabatiaa iai ara mwane. Ti kona ni karekea kamoamoaara ao kaubwaira n ara tarena n te anene ke te takaakaro, ma ti tannako mani baikanne ni kabane. (Ebera 11:24-27) Ti aki wanawana ngkana ti a manga uringaaba ngkai  ibukin ara motinnano akana raraoi akanne, ao n iangoia ae a na nakoraoi riki maiura ngke arona bwa ti uaiakini baike ti a tia ni kitan! Ti kona ni kairaki n te iango anne bwa ti na ukeri baike ti a tia n iangoi bwa “bwaai n ataei aika akea bongaia ma manenaia” aika bwain te aonnaba. *

8. Tera ae e na kakorakoraa ara motinnano ae ukerani kinaakira iroun Iehova?

⁸ Ti na kangaa ni kakorakoraa ara motinnano ae ukerani kinaakira iroun Iehova ao tiaki te aonnaba? Ti riai n ururingi koaua aika uoua aika kakawaki. Te moan, e teimatoa Iehova ni kinaia te koraki aika kakaonimaki ni beku ibukina. (Wareka Ebera 6:10; 11:6) E rangi n tangiriia ana toro ni kabane ao e iangoia bwa e “ribuaka” ngkana e kakeai bongaia naake a kakaonimaki nakoina. E “ataiia aika bon ana aomata” Iehova n taai nako. (2Tim. 2:19) E “atai kawaia akana raoiroi” ao e ataa aroni kamaiuaia man te kataaki.—TaiAre. 1:6; 2Bet. 2:9.

9. Taekini katoto ibukin aron Iehova ni kaota kinaakia ana aomata.

⁹ N tabetai ao Iehova e kaota arona ni kinaia ana aomata n aaro aika kamimi. (2Rong. 20:20, 29) N te katoto, nora arona ni kamaiuia ana aomata n Taari ae Uraura ngke a kakioaki n ana taanga ni buaka ae korakora Barao. (TeOti. 14:21-30; TaiAre. 106:9-11) E rangi ni kamimi te bwai ae riki aei ngaia are a teimatoa n tataekinna kaain te tabo anne i nanon tao 40 te ririki imwina. (Iot. 2:9-11) Ai kaungaakira ngaira n ururingan aron Iehova ni kaota ana tangira ao mwaakana ngkai e a kaan te tai are e na buakanira iai Koka mai Makoka! (Etek. 38:8-12) N te tai anne, ti na rangi ni kakatonga bwa ti a tia n ukera kinaakira iroun te Atua ao tiaki te aonnaba.

10. Tera te koaua riki teuana ae ti riai n ururingnga?

¹⁰ Ti riai naba n ururinga te koaua ae kakawaki ae te kauoua: E kona Iehova ni kaotia bwa e kinaira n aaro aika ti aki kantaningai. A tuangaki naake a karaoi mwakuri aika raraoi tii ibukini kan taraakia, bwa bon akea riki kaniwangaia mairoun Iehova. Bukin tera? A a kaman reke kaniwangaia ae kamoamoaaia irouia aomata. (Wareka Mataio 6:1-5.) Ma e kaotia Iesu bwa Tamana ae ‘raba ae aki nonoraki, e noriia’ naake a aki karekea kamoamoaaia ae tau n reke irouia man aia mwakuri aika raraoi nakoia tabemwaang. E nori aia mwakuri ao e na angania kaniwangaia ni kaineti ma are a karaoia. Ma n tabetai, e anganira kaniwangara Iehova n aaro aika ti aki kantaningai. Ti na rinanoi katoto tabeua.

11. E kangaa Iehova ni kaota kinaakin te teinnaine ae Maria?

¹¹ Ngke e a roko te tai are e na bungiaki iai ao n riki bwa te aomata Natin te Atua, e rinea Iehova te teinnaine ae nanorinano ae Maria bwa e na riki bwa tinan te teei ae okoro aei. E maeka Maria n te kaawa ae mangori ae Natareta, ae raroa ma Ierutarem ao te tembora are iai ae rangi n tamaroa. (Wareka Ruka 1:26-33.) E aera bwa e anganaki Maria te tibwanga aei? E tuangaki iroun te anera ae Kabiriera bwa e “akoaki iroun te Atua.” E kaota korakoran ana onimaki Maria ngke e taetae imwina riki nakon ana koraki ae Eritabeta. (Ruka 1:46-55) Eng, e a tia Iehova n tarataraa Maria, ao e angan neiei  te tibwanga ae e aki kantaningaia aei ibukini kakaonimakina.

12, 13. Tera aron Iehova ni kaota kinaakin Iesu ngke e bungiaki ao ngke e uotia Maria nakon te tembora 40 te bong imwina?

¹² N tokin te tai ngke e a bungiaki Iesu irouni Maria, ao Iehova e aki karineia bwakuakun te tautaeka ke taan tautaeka i Ierutarem ao Betereem ni kaongoia taekan aei. A kaoti anera nakoia taani kawakintiibu aika mangori ake a tararuaiia aia tiibu n taian tawaana i tinanikun Betereem. (Ruka 2:8-14) Ao taani kawakintiibu aikai a nako ni kawara te merimeri are e a tibwa bungiaki. (Ruka 2:15-17) A boni kimwareirei ma ni kubanako Maria ma Ioteba n nora aroni karinean Iesu n te aro anne! Iangoa te kaokoro i marenan ana anga Iehova ni karaoi bwaai ma ana anga te Riaboro. Ngke e kanakoia taani kaiwan itoi Tatan bwa a na kawara Iesu ma ana karo, a bane ni kiriwe kaain Ierutarem ngke a ongo bungiakin Iesu. (Mat. 2:3) Ibukini katanoataakini bungiakin Iesu aei, a a bati ataei aika uarereke ake akea aia bure aika tiringaki.—Mat. 2:16.

¹³ E kabaeaki i aan te tua Maria bwa abwi te bong imwini bungiakin Iesu ao e na anga te karea nakon Iehova n te tembora i Ierutarem, ae tao onoua te maire (9 te kiromita) mai Betereem. (Ruka 2:22-24) Ngke a mwananga Maria, Ioteba, ao Iesu, e bae n iango Maria bwa iai te bwai ae okoro ae e na karaoia te ibonga ibukini karinean nakoan Iesu n taai aika a na roko ke akea. E kaotaki kinaakin Iesu ma tiaki n aron are tao e kantaningaia Maria. E rineaki iroun Iehova Timeon ae ‘raoiroi ma n taatangira te Atua’ ao te burabeti n aine ae Ana ae 84 ana ririki ae e a tia ni mate buuna, bwa a na taekina ae e na riki te teei aei bwa te Mesia are beritanaki ke te Kristo.—Ruka 2:25-38.

14. Baikara kakabwaiaani Maria mairoun Iehova?

¹⁴ Ma tera aroni Maria? E teimatoa Iehova ni kaota kinaakina ae tau ni karekea ibukini kakaonimakina n tararuaa ao ni kaikawaa Natina? Eng, e karaoia. E taraia raoi te Atua bwa a na koreaki taekan ana mwakuri neiei ao ana taeka n te Baibara. E aki kona Maria n ira Iesu i nanon tenua ma te iterana te ririki ngke e karaoa ana mwakuri ni minita. Tao ibukina bwa e a tia ni mate buuni Maria, e a riai n tiku i Natareta. E ngae ngke e aki nori baika bati aika kamimi ma e boni mena i rarikin Iesu ngke e mate. (Ioa. 19:26) Ma imwina riki bon raoia taan rimwin Iesu neiei i Ierutarem imwaini kabwaroan te taamnei ae raoiroi i aoia ni Bentekota. (Mwa. 1:13, 14) E boni bae ni kabiraki naba neiei i rarikia ake a mena ikanne. Ngkana ngaia anne, nanona ngkanne bwa e anganaki ana tai bwa e na mena i karawa ma Iesu n aki toki. Ai tamaroara kaniwangan neiei ibukini kakaonimakina ni beku!

15. E kangaa Iehova ni kaota kinaakin Natina ngke e mena i aon te aba?

¹⁵ E aki kani karineaki Iesu irouia mataniwi n Aaro ke taani kairiri n te tautaeka ake n ana tai. Ma e kaungaaki nanona ngke e kaota kinaakina Iehova n taai aika tenua aika kakaokoro ngke e taetae mai karawa. Imwin raoi bwabetitoan Iesu n te Karaanga ae Ioretan ao e taku Iehova: “Bon Natiu ae I tangiria teuaei, ae I kakatonga irouna.” (Mat. 3:17) N taraana bon tii Ioane te tia Bwabetito ae ongo taeka akanne. Tao teuana te ririki imwaini maten Iesu, a ongo teniman ana abotoro ana taeka Iehova ibukin Iesu ae kangai: “Natiu ae I tangiria teuaei, ae I kakatonga irouna, kam na ongo irouna.” (Mat. 17:5)  Ni kabaneana, tabebong imwaini maten Iesu ao e a manga taetae naba Iehova nakon Natina mai karawa.—Ioa. 12:28.

16, 17. E kangaa Iehova ni karinea Iesu n te aro ae aki kantaningaaki?

¹⁶ E ngae ngke e ataia Iesu ae e na rinanon te mate n te aro ae kamaamaa ao e na uaraoaki bwa e bakannatua, ma e bon tataro naba nakon Iehova bwa e na aki iraki nanona ma e na iraki nanon Tamana. (Mat. 26:39, 42) “E nanomwaaka nakoni matena i aon te kai ni kammaraki . . . n aki mutiakina kamaamaeana” ibukina bwa e ukoukora kinaakina iroun Tamana ao tiaki te aonnaba. (Ebera 12:2) E kangaa Iehova ni kaota kinaakin Iesu?

¹⁷ Ni menan Iesu i aon te aba, e tataro bwa e na okira mimitongina ngkoa are i karawa ngke e mena i rarikin Tamana. (Ioa. 17:5) E aki kaotaki n te Baibara bwa Iesu e kantaningaa ae bati riki nakon anne. E aki naba kantaningaa te kaniwanga ae raka riki ibukini karaoan nanon Iehova i aon te aba. Ma tera ae e karaoia Iehova? E karinea Iesu n te aro ae aki kantaningaaki ngke e kautia nakon “te nakoa ae rietata riki” ao n anganna te bwai ae tuai man reke iroun temanna ni karokoa te tai anne, ae te maiu n taamnei ae aki mamate! * (IBir. 2:9; 1Tim. 6:16) Ai kamimira aron Iehova ni kaota kinaakin Iesu ibukini kakaonimakina!

18. Tera ae e na buokira n rarawa n ukera kinaakira n te aonnaba aei?

¹⁸ Tera ae e na buokira n ukera kinaakira iroun Iehova ao tiaki te aonnaba aei? Ti riai ni kaatuua iangoan te koaua ae Iehova e kinaia ao ni kakabwaiaia n taai nako ana toro aika kakaonimaki, ao n angiin te tai e angania kaniwangaia n aaro aika aki kantaningaaki. Antai ae e ataia bwa baikara kakabwaia aika aki kantaningaaki aika mena imwaira? Ma ngkai ti nanomwaaka i aani kangaanga ao kataaki n te aonnaba ae buakaka aei, ti bia ururingnga ae e a tabe ni maunanako te aonnaba aei n ikotaki ma kinaakia aomata aika reke iai. (1Ioa. 2:17) Ao Tamara ae Iehova ae tatangira ‘e aki ribuaka ni mwanuokin ara mwakuri ao ara tangira ake ti kaotia ibukin arana.’ (Ebera 6:10) Eng, e na boni kaota akoara tao n aaro aika ti tuai man iaiangoi mai mwaina!