E aera ngkai a a rangi ni bati rairai aika kakaokoro i aon te Baibara ni boong aikai? Ko iangoi rairai aika boou aikai bwa a ibuobuoki ke a kamaabubua riki te ota? Ko na buokaki man ataakin ae a reke mai ia rairai aikai.

Ngaia are antai moa ae moani korea te Baibara, ao n ningai?

Iai uoua iteran te Baibara. Ni moan iterana ao iai booki aika 39 aika taekan “te rongorongo mairoun te Atua.” (I-Rom 3:2) E kairiia mwaane aika kakaonimaki te Atua n taamneina bwa a na korei booki aikai, n te maan ae tao 1,100 te ririki, man 1513 B.C.E. nakon teutana te tai imwin 443 B.C.E. A korei angiina n te taetae n Ebera, ngaia are ti arana iteran te Baibara aei bwa te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera, ao e ataaki naba bwa te O Tetemanti.

Ni kauouan iteran te Baibara ao iai booki aika 27 iai aika kanoan naba “ana taeka te Atua.” (1 I-Tetaronike 2:13) E kairiia taan rimwin Iesu Kristo aika kakaonimaki te Atua n taamneina bwa a na korei booki aikai, n te maan ae uarereke riki ae tao 60 te ririki, ae tao man 41 C.E. nakon 98 C.E. A korei angiina n te taetae ni Kuriiti, ngaia are ti arana iteran te Baibara aei bwa te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti, ao e ataaki naba bwa te Nu Tetemanti.

A ikotaki booki aika 66 aikai ao a riki bwa te Baibara, ae ana rongorongo te Atua nakoia aomata. Ma e aera ngkai a a reke riki rairai tabeua? Aikai tenua bukina.

• A aonga ni wareka te Baibara aomata n oin aia taetae.

• A aonga ni kaetaki kairua ake a reke mairouia taani kaewea te Baibara, ao ni kaokaki kanoan raoi te Baibara.

• A aonga n ira tein te taetae ae ngkai.

Iangoi irekerekeni baikai ma taiani moan rairai aika uoua.

Tao 300 te ririki imwain ana tai Iesu, ao a a raira te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera nakon te taetae ni Kuriiti, taan rabakau aika I-Iutaia. E a ataaki te rairai aei bwa te Greek Septuagint. E aera e karaoaki te rairai aei? Ibukini buokaia I-Iutaia aika bati ake a aki taetae n Ebera ma a taetae ni Kuriiti, bwa a na ataa riki “te koroboki ae tabu.”​—2 Timoteo 3:15.

A buokaki naba n te rairai ae te Septuagint, mirion ma mirion aomata aika tiaki I-Iutaia, ake a kabongana te taetae ni Kuriiti, bwa a na atai ana reirei te Baibara. N te aro raa? E taku Professor W. F. Howard: “E kabonganaaki te rairai aei n te Aro ni Kristian n nukan te moan tienture, ao a uouotia mitinarena nakon taian tinakoka, ni ‘kaota koauan ae bon te Mesia Iesu.’ ” (Mwakuri 17:​3, 4; 20:20) E taku te tia rabakau i aon te Baibara ae F. F. Bruce bwa anne naba bukina ae a waekoa ni “kakeaa bongan te rairai ae te Septuagint” I-Iutaia aika bati.

Ngke a reke irouia taan rimwin Iesu booki ake n te Koroboki ni Kristian ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti, ao a ikotia ma te Septuagint are rairan te Koroboki ae Tabu n te Taetae n Ebera, ao e a riki bwa te Baibara ae bwanin ae iroura ngkai.

Tao 300 te ririki imwin tian te Baibara, ao te tia rabakau n te Aro ae Jerome e a raira te Baibara nakon te taetae n Ratine, are e a riki bwa te Latin Vulgate. Ai kaman iai Baibara n Ratine aika kakaokoro, ma e aera ngke e kainnanoaki ae boou? E taku The International Standard Bible Encyclopedia: E kani kaetii Jerome “rairai aika bure, kairua aika otara, ao taeka aika aki riai n rin ke ni mauna.”

A bati mai iai ake e kaetii Jerome. Ma imwina riki ao a karaoa te bae karuanikai mataniwi n Aaro! A tua bwa tii te rairai ae te Latin Vulgate ae riai ni kabonganaaki, ao a karaoa aei i nanon iraua te tienture! A aki buokiia aika a mangori bwa a na ota n te Baibara, ma a karika te Vulgate bwa te boki ae kangaanga te ota iai, bwa a aikoa ota n te taetae n Ratine angia aomata.

N taai akanne ao iai ake a teimatoa ni karaoi rairai riki i aon te Baibara, n aron te Baibara n Turia rimoa ae te Peshitta, tao n te kanimaua n tienture C.E. Ma ai tibwa n te ka-14 n tienture are e a karaoaki te kakorakora ni katauraoan te Baibara n oin aia taetae aomata aika mangori aika bati.

N raabanen te ka-14 n tienture i Engiran, ao e a moana kainaomataaia aomata John Wycliffe man tautoronakia i aan te taetae ae a aki ota iai, ngke e a katauraoa te Baibara n te taetae n Ingiriti ae a bane n ota iai kaain abana. E aki maan imwina, ao ana anga ni boreeti Johannes Gutenberg e a karekei angaia taan rabakau i aon te Baibara, ni boretii ao n tibwainako rairai aika boou i aon te Baibara n taetae aika bati aika kakaokoro ni kabutaa Eurobe.

Ngke e a bati te rairai n te taetae n Ingiriti, ao a a tiriburea kainnanoani karaoan rairai aika kakaokoro n te taetae ae tii teuana taani kabuakaka. N te ka-18 n tienture ao e korea ae kangai te mitinare ae te I-Engiran ae John Lewis: “E babane tain te taetae ao ni kangaanga te ota iai, ngaia are a bon riai ni manga rinanoaki Baibara rimoa ao ni kabonganaaki iai taetae aika ngkai, ae a na ota iai te roro aei.”

A a kona riki ngkai taan rabakau i aon te Baibara n rinanoi rairai ake rimoa. A a ota riki n taetae ake e koreaki iai te moani Baibara, ao iai naba irouia Baibara nikawai aika rangi ni kakawaki ake a a tibwa kuneaki. A buokaki ni baikai bwa a na ataa raoi kanoan te moani Baibara.

Ngaia are a rangi n ibuobuoki rairai aika boou i aon te Baibara. Ma e bon riai te taratara raoi n rairai tabeua. Ma ngkana a kairaki n tangiran raoi te Atua, naake a a manga rinanon te Baibara ao ni katauraoa te rairai ae boou, ti na rangi ni buokaki n aia mwakuri.