Ehecha oĩva pype

Ehecha oĩva pype

Jaiporavo porãpa umi vyʼarã?

Jaiporavo porãpa umi vyʼarã?

Jaiporavo porãpa umi vyʼarã?

‘Peñehaʼã peikuaa mbaʼépa Ñandejára oguerohory.’ (EFE. 5:10)

1, 2. a) Mbaʼéichapa ohechauka Ñandejára Ñeʼẽ Jehová oipotaha opavave jaiko vyʼápe? b) Mbaʼéichapa jaiporuvaʼerã pe tiémpo hembýva ñandéve vyʼarã?

ÑANDEJÁRA Ñeʼẽme ojehechauka heta hendápe Jehová ndoipotaiha jaikovénte, síno oipotaha enterovéva jaiko vyʼápe. Pór ehémplo, Salmo 104:14, 15 heʼi: “Nde remoheñói [...] yvy arigua rembiʼurã voi. Ha víno ombopyʼarory kuimbaʼe ha kuñanguérape, pe aséite ombovera yvy arigua rova, ha pán rupi remombarete chupekuéra” (ÑÑB). Ñandejára ñanderayhuetéva omoheñói ñandéve g̃uarã umi kóga ha upéicha jahupyty semílla, aséite ha víno. Péro pe víno ndahaʼéi jaʼu hag̃uánte, síno avei “ombopyʼarory [hag̃ua] kuimbaʼe ha kuñanguérape” (Ecl. 9:7; 10:19). Ojekuaa porã Jehová oipotaitereiha yvyporakuéra ovyʼa ha oiko ‘pyʼarorýpe’ (Hech. 14:16, 17, NM).

2 Upéicharõ, Ñandejára rembiguaikuéra noñeñanduvairivaʼerã oiporu haguére sapyʼapyʼa itiémpo ojedivertimi hag̃ua. Pór ehémplo, oĩ heta tapicha ‘omañáva umi guyráre’ térã ‘umi líriore oĩva ñúre’, ha upéva ombopyʼarory chupekuéra ha oaprende hetave mbaʼe (Mat. 6:26, 28, NM; Sal. 8:3, 4). Añetehápe, ‘Ñandejára omeʼẽ ñandéve’ hetaiterei mbaʼe ikatu hag̃uáicha javyʼa ha ñaneresãi (Ecl. 3:12, 13). Avei pe tiémpo hembýva ñandéve jaiporu hag̃ua umi vyʼarãme ou Jehovágui, upévare jajapovaʼerã opa mbaʼe haʼe oipotaháicha.

Jaiporavo porã umi vyʼarã

3. Mbaʼérepa jahechakuaavaʼerã naentéroipe ogustataha peteĩchagua vyʼarã?

3 Maymáva ikatu oiporavo umi vyʼarã ogustáva chupe, péro peteĩ kristiáno iñakãguapýva oikuaa ndovaleiha ohasa la rrája koʼã mbaʼépe. Umi vyʼarã ñambojojakuaa tembiʼúre. Heta hendápe oĩ tembiʼu ojeʼusetereíva, ambue hendápe katu upeichagua tembiʼu ni ndojehechaséi. Péicha avei oĩ lugár ermanokuéra ojepokuaahápe ojediverti peteĩ hendáicha, ha ambue lugárpe katu ótro hendáicha. Ha sapyʼánte umi tapicha oikóva peteĩ lugárpe jepe ndoiporavói peteĩcha umi vyʼarã. Pór ehémplo, oĩ umi oñeñandu porãva oguapýramo sillónpe ha olee peteĩ lívro ogustáva chupe. Ambue katu heʼi upéva ñanembokaiguetereiha. Heta oĩ oikosetereíva visikléta ári umi lugár itrankílovare, péro ótrope upéva omokaneʼõ. Pe tembiʼúicha avei oĩ heta vyʼarã iporãva ha entéro ikatu jaiporavo umi ñandegustavéva (Rom. 14:2-4).

4. Mbaʼérepa ndajahasaivaʼerã la rrája jaiporavo jave umi vyʼarã? Emoĩ peteĩ ehémplo.

4 Entéro ikatu jaiporavo umi vyʼarã ñandegustavéva, péro ndahaʼéi upe haguére jaiporavótava peteĩ ñandeperhudikátava. Pór ehémplo, ñatanteaséramo jepe peteĩ tembiʼu idiferénteva, ndajaʼumoʼãi peteĩ oñembyaipáva, ajépa. Ñandevyroitereíta ningo jajapóramo upéva ha ikatu voi ñanembohasy. Upéicha avei japrovaséramo jepe heta vyʼarã, ñamboykevaʼerã umi itieʼỹva, iviolénto ha ipeligrósova. Mbaʼérepa? La Biblia oproivi koʼã mbaʼe ikatúgui ñanembyai ha omokangy ñande jerovia. Upévare ñañatendevaʼerã ani hag̃ua jahasa la rrája ha jahecha raẽ iporãpa hína umi vyʼarã ñandegustáva térãpa nahániri (Efe. 5:10). Mbaʼépa ñanepytyvõta upearã? Jahechamína.

5. Mbaʼéichapa jaikuaáta oguerohorýpa Jehová umi vyʼarã jaiporavóva?

5 Umi vyʼarã ideprovéchota ñandéve Jehová oguerohorýramo añoite. Mbaʼéichapa jaikuaáta oimépa ogusta chupe umi mbaʼe jaiporavóva? (Sal. 86:11.) Jaikuaa hag̃ua upéva ñambohovaivaʼerã koʼã mbohapy porandu: “Mbaʼépa jaiporavóta?, mboy tiémpopa? ha mávandipa?”. Jahechamína peteĩteĩ koʼã mbaʼe.

Mbaʼépa jaiporavóta?

6. Mbaʼeichagua vyʼarãpa ñamboyketevaʼerã, ha mbaʼérepa?

6 Kristianokuéra oiporavo mboyve umi vyʼarã tekotevẽ avei oñeporandu: “Mbaʼeichaguápa chegusta ha mbaʼépa oikehína pype? Ñandejára rembiguaikuéra ohechakuaavaʼerã oĩha heta vyʼarã tekotevẽva omboykete, ha avei umi ikatúva ojapo ikonsiénsia opermitíramo chupe. Mbaʼeichaguápa hína umi omboykevaʼerã katuete? Opaichagua vyʼarã ndojogueraháiva Ñandejára Ñeʼẽ heʼíva ndive (1 Juan 5:19). Ko múndo añáme umi hénte oguerohoryeterei umi vyʼarã oĩháme itieʼỹ ha oporovioláva, kuimbaʼe oikóva kuimbaʼéndi térã kuña kuñándi, pornografía, demonísmo, ñorairõ, jejuka ha hetave mbaʼe vai la Biblia oproivíva. Kristianokuéra omboyketevaʼerã koʼã mbaʼe (1 Cor. 6:9, 10; elee Revelación 21:8). Upévare, ñaime ñaimehápe, tekotevẽ ñañemomombyry koʼã mbaʼégui, upéicharõmante jahechaukáta ñaneñeʼẽrenduha Jehovápe ha ñakumpliha ko téysto heʼíva: ‘Penembojeguaruvaʼerã umi mbaʼe vai’ (Rom. 12:9, ÑÑB; 1 Juan 1:5, 6).

7, 8. Mbaʼéichapa kristianokuéra oikuaáta iporãpa Jehovápe g̃uarã umi vyʼarã oiporavóva? Emoĩ peteĩ ehémplo.

7 Jaʼéma haguéicha oĩ avei umi vyʼarã Ñandejára Ñeʼẽ ndoproivíriva ha ikatúva jajapo ñane konsiénsia opermitíramo ñandéve. Péro mbaʼéichapa jaikuaáta oguerohorýpa Jehová umi mbaʼe jaiporavóva? Jajepyʼamongetavaʼerã la Biblia heʼívare (Pro. 4:10, 11). Upéicha jadesidi porãta ha ñane konsiénsia nañandestorvamoʼãi (Gál. 6:5; 1 Tim. 1:19). Mbaʼépa ñanepytyvõta jaiporavo porã hag̃ua? Ñañeʼẽmi jeýna pe tembiʼúre. Ñatanteáta jave peteĩ tembiʼu jaikuaaʼỹva, katuete ñaporandu mbaʼéguipa ojejapo ha mbaʼe mbaʼépa ogueraha. Upéicha avei jaiporavo mboyve peteĩ vyʼarã jahecha raẽ vaʼerã mbaʼépa oike pype (Efe. 5:17).

8 Ñamoĩmína peteĩ ehémplo. Katuete hetápe ñandegusta umi depórte, ha jaikuaaháicha upéva ndaivaíri. Péro noiméipa ñandegustahína umi ipeligrósova, oĩháme ohaʼã mbaretéva, oporogolpeáva, ojapóva sarambi ogana jave ijekípo térã omombaʼetereíva hetã? Jajepyʼamongetáramo koʼã mbaʼére, ikatuhína jahechakuaa umi depórte jaiporavóva ndogustaiha Jehovápe. Hiʼarive ñande jagueraha jepi opárupi pe marandu porã oñeʼẽva pyʼaguapy ha joayhúre, upévare tekotevẽ ñañehaʼã jajapo umi mbaʼe japredikáva (Isa. 61:1; Gál. 5:19-21). Péro jahechakuaáramo umi vyʼarã jaiporavóva noĩvairiha Ñandejára Ñeʼẽ heʼíva ndive, katuete ñanemoñeñandu porãta (Gál. 5:22, 23; elee Filipenses 4:8).

Mboy tiémpopa?

9. Emombeʼu mbaʼéichapa ñanepytyvõta pe porandu “mboy tiémpopa?”.

9 Jaiporavo rire pe vyʼarã jaikuaavaʼerã arakaʼépa jajapóta, mbaʼe órapa ha mboy tiémpopa oiporúta ñandehegui. Pe primer porandu mbaʼépa jaiporavóta?, ñanepytyvõ jaikuaa hag̃ua mbaʼépa ñandegustave ha mbaʼépa iporã térã ivai ñandéve g̃uarã. Ko porandu mboy tiémpopa?, ñanepytyvõta jahechakuaa hag̃ua mbaʼépa ñamotenondeve. Upéicharõ, mbaʼéichapa ikatúta ñamohenda porã umi vyʼarã ani hag̃ua hoʼupa ñandehegui ñane tiémpo?

10, 11. Mbaʼéichapa Mateo 6:33 ñanepytyvõta jaikuaa hag̃ua mboy tiémpopa jaiporuvaʼerã umi vyʼarãme?

10 Ñanemanduʼavaʼerã Jesús heʼi hague: ‘Rehayhuvaʼerã Ñandejára Jehovápe nde pyʼaite guive, ne ánga rugua guive ha opa ne arandu ha ne mbaretekue reheve’ (Mar. 12:30, NM). Mbaʼéichapa jahechauka iñimportanteveha ñandéve g̃uarã jahayhu Jehovápe? Jajapóvo Jesús heʼíva: ‘Pemotenonde meméke Ñandejára rréino ha ihustísia, ha koʼã mbaʼe peikotevẽva oñemeʼẽta avei peẽme’ (Mat. 6:33, NM). Ko téysto ñanepytyvõta jaikuaa hag̃ua mboy tiémpopa jaiporuvaʼerã umi vyʼarãme ha jahecha hag̃ua hendápe porã koʼã mbaʼe.

11 Jesús heʼírõ guare ‘pemotenonde meméke Ñandejára rréino’, oikuaákuri jaiporumantevaʼerãha ñane tiémpo ha ñane mbaretekue ñambaʼapo, jastudia, jajediverti ha jahupyty hag̃ua ñane remikotevẽ. Péro opaite mbaʼe ári ñamotenondevaʼerã Ñandejára rréino (1 Cor. 7:29-31). Jajapóramo Mateo 6:33 heʼiháicha, ndajahejamoʼãi mbaʼevete oipeʼa ñandehegui pe tiémpo jaiporúva Jehová servísiope. Upéicha avei jajedivertíta hendapete ha ojapo porãta ñanderehe.

12. Mbaʼéichapa ñanepytyvõ Lucas 14:28 jaiporavóta jave umi vyʼarã?

12 Mboy órapa jaiporúta umi vyʼarãme? La Biblia heʼi tekotevẽha ‘jakalkula raẽ mboýpa ohupytýta’ térã mboy tiémpopa oipeʼáta ñandehegui umi mbaʼe jajapóva (Luc. 14:28, NM). Upéva heʼise ñapensavaʼerãha ideprovéchotapa ñandéve umi vyʼarã jaiporavóva. Oiméramo ñañepyrũ ñamboyke umi rreunión, predikasión, ndajastudiavéi ñaneaño ni ñane família ndive, “jaiporu vaíma hína” ñane tiémpo (Mar. 8:36). Péro umi vyʼarã ñanemokyreʼỹ ha ñanepytyvõramo ñamotenonde hag̃ua Ñandejára rréino, ohechauka “jaiporu porãha” ñane tiémpo.

Mávandipa?

13. Mbaʼérepa tekotevẽ jaiporavo porã ñane irũrã jajedivertíta jave?

13 Iñimportanteterei avei ñañeporandu mávandipa jahasáta upe tiémpo jajedivertíta jave. Jajeheʼáramo umi hekoporãvare añónte, umi vyʼarã ou porãta avei ñandéve. Peteĩ tembiʼu ningo haʼete voi hevéva jaguapýramo jaʼu ñane amigoiténdi. Upéicha avei jaiporavo porãramo ñane irũrã umi vyʼarãme, jahasa porãvéta. Upévare enterovépe igústo oñembyaty jave iñamigokuéra ndive ojediverti hag̃ua, koʼýte umi mitãrusu ha mitãkuñáme. Péro iporã hag̃ua umi vyʼarã, jajeheʼavaʼerã umi ikatútavare ñanepytyvõ ha ndahaʼéi umi ñanembyaítavare (2 Cró. 19:2; elee Proverbios 13:20; Sant. 4:4).

14, 15. a) Mbaʼeichagua tapichápa oiporavovaʼekue Jesús iñirũrã? b) Mbaʼépa ñañeporanduvaʼerã jaiporavóta jave ñane amigorã?

14 Jaiporavóta jave ñane irũrã, ñañehaʼãvaʼerã ñahaʼanga Jesúspe. Haʼe ningo iñepyrũmby guive ohayhuvaʼekue yvyporakuérape (Pro. 8:31). Ha oikórõ guare ko yvy ape ári imbaʼeporã ha imbaʼerechakuaa opavavéndi (Mat. 15:29-37). Péro ndahaʼéi upe haguére orekóva opavavépe iñamígoramo. Haʼe ojogueraha porã enterovéndi, péro ojesareko peteĩ mbaʼe iñimportántevare oiporavo hag̃ua iñirũrã. Haʼe heʼi hemimboʼekuérape: ‘Peẽ hína che amígo, pejapóramo che haʼéva’ (Juan 15:14; ehecha avei Juan 13:27, 30). Upéicharõ jahecha Jesús oreko hague iñamígoramo umi hemimboʼépe ha opavave oservíva Jehovápe añoiténte.

15 Ñande péicha vaʼerã avei. Jaiporavo mboyve ñane amigorã, tekotevẽ ñañeporandu: “Ohechaukápa heʼíva ha ojapóvape iñeʼẽrenduha Jehová ha Jesúspe? Ogueroviápa avei umi mbaʼe che agueroviáva ha orrespeta Ñandejára Ñeʼẽ heʼíva? Chemokyreʼỹtapa ajapo hag̃ua iporãva ha cheñeʼẽrendu meme hag̃ua Jehovápe? Chepytyvõtapa amotenonde hag̃ua Ñandejára rréino?”. Jahechakuaáramo peteĩ tapicha okumplitaha koʼã mbaʼe, ikatu jajerovia ñanemoirũ porãtaha jajedivertíta jave (elee Salmo 119:63; 2 Cor. 6:14; 2 Tim. 2:22).

Jahecha raẽ iporãpa umi vyʼarã jaiporavóva

16. Mbaʼépa ñañeporanduvaʼerã jaiporavo mboyve umi vyʼarã?

16 Ko artíkulope ñahesaʼỹijókuri mbohapy mbaʼe tekotevẽva kristianokuéra ñañeporandu: mbaʼépa jaiporavóta, mboy tiémpopa ha mávandipa. Avei jahechákuri ñakumplivaʼerãha la Biblia heʼíva koʼã mbohapy mbaʼépe ideprovécho hag̃ua ñandéve umi vyʼarã. Ñepyrũrã ñañeporanduvaʼerã: Mbaʼépa aiporavóta ha mbaʼépa oike pype? Péicha jaikuaa porãta ndorekóipa mbaʼeve ivaíva peteĩ kristiánope g̃uarã (Pro. 4:20-27). Upéi, mboy tiémpopa ajapóta? Ndajahejaivaʼerã umi vyʼarã hoʼupa ñane tiémpo (1 Tim. 4:8). Avei, mávapa chemoirũta? Ni mbaʼevéicharõ ndovaléi jajeheʼa umi ojapoukátavare ñandéve mbaʼe vai (Ecl. 9:18; 1 Cor. 15:33).

17, 18. a) Mbaʼéichapa jaikuaáta oĩ porãpa Ñandejára Ñeʼẽ heʼívandi umi vyʼarã jaiporavóva? b) Mbaʼépa jadesidivaʼerã maymáva jaiporavóta jave umi vyʼarã?

17 Jahechakuaáramo peteĩ vyʼarã jaiporavóva nokumpliriha Ñandejára Ñeʼẽ heʼíva umi mbohapy porandu ñahesaʼỹijovaʼekuépe, jaikuaamavaʼerã noĩporãiha. Péro jahecháramo okumpliha, katuete ojapo porãta ñanderehe ha ñanepytyvõta ñamombaʼeguasu hag̃ua Jehovápe (Sal. 119:33-35).

18 Upéicharõ, jajedivertíta jave tekotevẽ jaikuaa iporãpa umi mbaʼe jajapótava, mboy órapa jaiporúta ha mávandipa jahasáta upe tiémpo. Upévare, ñañehaʼãmbaitékena ikatu hag̃uáicha akóinte jajapo apóstol Pablo heʼivaʼekue: “Pekarúramo, térã peyʼúramo, térã pejapóramo ambue mbaʼe, pejapopa pemombaʼeguasu hag̃ua [Ñandejárape]” (1 Cor. 10:31, ÑÑB).

Mbaʼépa rembohováita?

Mbaʼéichapa ñanepytyvõta koʼã téysto ñahesaʼỹijovaʼekue jaiporavo porã hag̃ua umi vyʼarã?

Filipenses 4:8

Mateo 6:33

Proverbios 13:20

[Porandu ñahesaʼỹijóva]

[Nóta oĩva taʼanga ndive páhina 9]

Mbaʼépa jaiporavóta?

[Nóta oĩva taʼanga ndive páhina 10]

Mboy tiémpopa?

[Nóta oĩva taʼanga ndive páhina 12]

Mávandipa?

[Nóta oĩva taʼanga ndive páhina 10]

Mbaʼéichapa ñanepytyvõ Jesús ehémplo jaiporavo porã hag̃ua ñane amigorã ha umi vyʼarã?