Yì hosọ lẹ ji

Yì todowhinnu hosọ lẹ tọn ji

Be Hiẹ Flin Ya?

Be Hiẹ Flin Ya?

Be a yí sọwhiwhe do hia zinjẹgbonu Atọ̀họ̀-Nuhihọ́ lọ Tọn agọe tọn lẹ ya? Eyọn, pọ́n eyin a sọgan na gblọndo kanbiọ he bọdego ehelẹ tọn:

Mẹnu wẹ yin Gọgi Magọgi tọn he yin nùdego to owe Ezekiẹli tọn mẹ?

Yinkọ lọ Gọgi Magọgi tọn ma to alọdlẹndo Satani, ṣigba e to alọdlẹndo bẹplidopọ akọta lẹ tọn de he na tẹnpọn nado và omẹ Jiwheyẹwhe tọn lẹ sudo to whenue nukunbibia daho lọ na bẹjẹeji godo.—15/5, weda 29-30.

Nawẹ azọ́njiawu he Jesu wà lẹ do alọtútlú etọn hia gbọn?

To alọwle de whenu to Kana, Jesu wà azọ́njiawu bo diọ osin nudi litli 380 zun “ovẹn dagbe.” To ojlẹ devo mẹ, e wà azọ́njiawu bo na núdùdù gbẹtọ 5 000 linlán. (Mat. 14:14-21; Joh. 2:6-11) To nujijọ awe ehelẹ whenu, e hodo apajlẹ Otọ́ etọn tọn bo tlúalọ.—15/6, weda 4-5.

Mahopọnna dọ mí yin mapenọ, naegbọn mí deji dọ mí sọgan hẹn homẹ Jiwheyẹwhe tọn hùn?

Sunnu delẹ taidi Job, Lọti, po Davidi po ṣinuwa. Etomọṣo, na yé jlo na sẹ̀n Jiwheyẹwhe wutu, yé dohia dọ nuṣiwa emitọn vẹna emi bo basi vọjlado. Yé mọ nukundagbe Jiwheyẹwhe tọn yí, podọ e sọgan yinmọ na mílọsu lẹ.—1/7, weda 12-13.

Be vasudo Babilọni Daho lọ tọn na dekọtọn do okú mẹ na mẹhe to sinsẹ̀n lalo lẹ mẹ lẹpo wẹ ya?

E yọnbasi dọ e ma na yinmọ. Nuhe Zekalia 13:4-6 dọ dohia dọ etlẹ yin nukọntọ sinsẹ̀n tọn delẹ na gbẹ́ sinsẹ̀n yetọn lẹ dai bo na mọ́n dọ emi ma yin apadewhe sinsẹ̀n lalo de tọn.—15/7, weda 15-16.

Etẹwẹ yin delẹ to nuhe ji Klistiani de sọgan nọ lẹnayihamẹpọn do lẹ mẹ?

Delẹ to onú enẹlẹ mẹ wẹ nudida Jehovah tọn lẹ, nujọnu-yinyin ohó gbọdo etọn tọn, lẹblanulọkẹyi dẹ̀hiho tọn he mí tindo, podọ ofligọ lọ he e gbọn owanyi dali wleawu etọn na mí.—15/8, weda 10-13.

Nawẹ ayinamẹ lọ nado dapana gbẹdido ylankan lẹ gando họntọnmẹninọ go gbọn?

Mí nọ jlo na do homẹdagbe hia mẹhe tlẹ yin mayisenọ lẹ. Etomọṣo, nuhe jẹagọdo anademẹ Jiwheyẹwhe tọn lẹ wẹ e yin nado biọ họntọn mẹ hẹ mẹhe ma ko basi klandowiwe bo masọ nọ setonuna nujinọtedo etọn lẹ. (1 Kọl. 15:33)—15/8, weda 25.

Nawẹ Pita de ayiha sẹ̀ sọn Jesu ji gbọn, podọ nawẹ e wá vọ́ yise etọn hẹn lodo gbọn?

Yise wẹ whàn Pita nado zinzọnlin gbọn osin ji wá Jesu dè. (Mat. 14:24-32) Ṣigba, to whenuena Pita pọ́n yujẹhọn lọ, obu di i. Enẹgodo, e vọ́ ayiha zedo Jesu ji bo kẹalọyi alọgọ etọn.—15/9, weda 16-17.

Etẹwẹ mí sọgan plọn sọn apajlẹ Malta tọn mẹ, mẹhe yí azọ́n susu wiwà do fẹayihasẹna ede?

To gbèdopo, Malta hẹn alọnu ede tọn ján bo to núdùdù vonọtaun de dà. Jesu dọna ẹn dọ nọviyọnnu etọn ko de adà he yọ́n hugan lọ gbọn todidoai na nuplọnmẹ emitọn lẹ dali. Mí dona tin to aṣeji na nuhe ma yin dandan tọn lẹ nikaa fẹayihasẹna mí sọn nuwiwa gbigbọmẹ tọn lẹ ji.—15/10, weda 18-20.