Prijevod Novi svijet grčkih knjiga Biblije na engleskom jeziku bio je objavljen 1950. (na hrvatskom 1999.), a cjeloviti prijevod Biblije Novi svijet bio je objavljen 1961. (na hrvatskom 2006.). To englesko izdanje Biblije, koje je prevedeno s izvornih jezika, dosad je prevedeno na preko 210 jezika, pa deseci milijuna ljudi imaju koristi od tog vjerodostojnog i čitkog prijevoda Biblije.

Međutim, jezik se stalno mijenja. Odbor za prevođenje Biblije Novi svijet svjestan je toga da treba ići ukorak s tim promjenama kako bi poruka Biblije i u današnje vrijeme doprla do srca čitatelja. Zbog toga su u ovom revidiranom prijevodu napravljene mnoge stilske i jezične promjene kako bi se postiglo sljedeće:

• Suvremen i razumljiv jezik. Naprimjer, izvorni izraz koji je dosad bio preveden s “dugotrpljivost” prenosi misao o strpljivom, ustrajnom i mirnom podnošenju nečeg teškog ili neugodnog. No izraz “dugotrpljivost” pomalo je zastario te je nerazumljiv većini današnjih čitatelja, pa je zamijenjen riječju “strpljivost”, koja na puno razumljiviji način prenosi točan smisao (Galaćanima 5:22). Izraz “leći (s kim)” na većini je mjesta zamijenjen izrazima “imati odnose (s kim)”, “spolno općiti (s kim)”, “spavati (s kim)” i slično (Postanak 4:1; Levitski zakonik 18:8; Ruta 4:13; 1. Korinćanima 6:9). Izraz “počinuti s praocima” zamijenjen je puno prirodnijim izrazom “umrijeti” (1. Kraljevima 2:10). Umjesto izraza “muževi” koriste se izrazi “muškarci” ili “ljudi” kad je riječ o osobama muškog spola (Brojevi 11:16; Galaćanima 2:6). A zastarjeli izraz “šuljevi” zamijenjen je suvremenijim izrazom “hemoroidi” (Ponovljeni zakon 28:27; 1. Samuelova 5:9).

  Izvorni hebrejski i grčki izraz koji se dosad najčešće prevodio s “dom” može se odnositi na doslovnu građevinu, naprimjer kuću, dvor ili hram, ali može označavati i nečiju obitelj, kućanstvo, potomstvo, obiteljsku lozu, narod i slično. Budući da se riječ “dom” danas rijetko koristi u prenesenom značenju, u mnogim je slučajevima taj izraz preveden po kontekstu kako bi se bolje prenio pravi smisao (1. Kraljevima 2:24; Psalam 26:8; Jeremija 2:4; Amos 7:9).

   Izraz “bezakonik” nije uobičajen u suvremenom hrvatskom jeziku, pa je i on, ovisno o kontekstu, zamijenjen izrazima “zločinac”, “zlikovac” ili “čovjek koji prkosi zakonu” (Luka 22:37; Djela apostolska 2:23; 2. Solunjanima 2:3, 8). Isto tako, zamijenjen je izraz “neporočan” jer bi se mogao shvatiti kao da upućuje na osobu koja nema nikakvih poroka. No to u mnogim kontekstima nije glavno značenje izvornog izraza, pa se umjesto dosadašnjeg “neporočan” koriste izrazi “odan Bogu”, “čestit”, “pošten” i “neiskvaren” (Job 2:3, 9; Mudre izreke 11:3; Filipljanima 1:10).

• Biblijski pojmovi prevedeni na jasniji način. U prijašnjem izdanju hebrejska riječ nefeš i grčka riječ psykhé bile su dosljedno prevedene izrazom “duša”. Budući da mnogi imaju krive predodžbe u vezi sa značenjem riječi “duša”, takav je pristup pomogao mnogim čitateljima da shvate kako su biblijski pisci, koji su pisali pod Božjim nadahnućem, koristili izvorne izraze. Ovisno o kontekstu, ti izrazi mogu se odnositi na osobu, čovjekov život, sva živa stvorenja, čovjekove želje, a ponekad čak i na mrtvaca. No budući da se riječ “duša” u hrvatskom jeziku uglavnom ne koristi u tim značenjima, odlučeno je da se izvorni izrazi prevedu po smislu, a usto je u nekim recima izraz “duša” zadržan u bilješci. (Vidi naprimjer Postanak 1:20; 46:18; Levitski zakonik 19:28; Psalam 16:10; Propovjednik 6:7; Matej 6:25.) Ipak, u nekim pjesničkim izrazima ili poznatim recima izraz “duša” zadržan je u glavnom tekstu, a uz njega je dodana bilješka koja upućuje na Rječnik ili navodi još neke prijevodne mogućnosti (Ponovljeni zakon 6:5; Mudre izreke 2:10; Ezekijel 18:4; Matej 22:37).

  Izraz “hoditi s Bogom” u prijašnjem se izdanju koristio u prenesenom smislu kako bi se izrazila misao da je netko živio po Božjoj volji, da je u svemu bio poslušan Bogu ili da mu je vjerno služio. No budući da taj izraz nije odmah razumljiv, zamijenjen je opisnim izrazima (Postanak 6:9; Mihej 6:8; Djela apostolska 9:31). Pored toga, izraz “ići za drugim bogovima” zamijenjen je izrazom “štovati druge bogove”, čime se jasnije prenosi smisao izvornog teksta (Suci 2:19; Jeremija 7:6).

  Izraz “bubrezi” zadržan je u glavnom tekstu kad se odnosi na doslovne organe. Ali kad se koristi u prenesenom smislu, primjerice u Psalmu 7:9 i 26:2 te u Otkrivenju 2:23, izvorna riječ prevedena je izrazima “najskrovitiji osjećaji” ili “najskrovitije misli”, a doslovan prijevod nalazi se u bilješci.

   U hrvatskom jeziku, kao i u hebrejskom i grčkom, riječ “srce” može imati i doslovno i preneseno značenje, pa je često zadržana u glavnom tekstu. No u nekim kontekstima doslovan prijevod ne zvuči prirodno ni razumljivo, pa su izvorni izrazi prevedeni po smislu. Naprimjer, izrazi “imati tvrdo srce” i “otvrdnulo srce” sada su prevedeni s “biti tvrdoglav” ili “ne željeti popustiti”, a doslovan prijevod nalazi se u bilješci (Izlazak 7:13, 14; 1. Samuelova 6:6). I neki drugi izrazi, primjerice “salo”, “tijelo” i “rog”, u nekim su kontekstima prevedeni po smislu (Ponovljeni zakon 32:14; Propovjednik 5:6; Job 16:15). Neki od tih izraza objašnjavaju se u “Rječniku biblijskih pojmova”.

• Čitkiji tekst. U prethodnom hrvatskom izdanju Biblije Novi svijet u rečenici su često bila zamijenjena mjesta imenice i atributa kako bi se postigla veća izražajnost i dobio takozvani biblijski stil koji obilježava mnoge hrvatske prijevode Biblije. Tako su se, naprimjer, koristili izrazi “pleme Judino”, “sin Božji” ili “kraljevstvo Božje”. Budući da takav stil izražavanja nije uobičajen u suvremenom hrvatskom jeziku, on je u većini slučajeva promijenjen (Izlazak 31:2; Matej 4:3; Galaćanima 5:21). Osim toga, mjere i brojevi veći od 10 više nisu ispisani slovima, već su uglavnom napisani brojkama, što olakšava čitanje i tekst čini preglednijim (Postanak 6:15; Izaija 37:36). Čitanje olakšava i to što su pjesnički dijelovi biblijskog teksta i mnoga poglavlja proročkih knjiga sada napisani u stihovima.

• Jasnije izražen smisao kad je riječ o rodu. U hebrejskom i grčkom jeziku, slično kao u hrvatskom, imenice imaju gramatički rod. No ponekad se u nastojanju da se izrazi rod izvorne riječi može izgubiti pravi smisao teksta. I u hebrejskom i u grčkom imenice u množini obično su muškog roda, bez obzira na to odnose li se samo na muške osobe ili uključuju i muške i ženske osobe. Naprimjer, izraz “Izraelovi sinovi” može se odnositi na 12 Jakovljevih sinova, ali se češće odnosi na čitav izraelski narod te uključuje i muškarce i žene (Postanak 46:8; Izlazak 35:29). Stoga je taj izraz u ovom revidiranom prijevodu najčešće preveden s “Izraelci” kako bi bilo jasno da se odnosi na čitav narod. Osim toga, umjesto izraza “sinovi” u većini redaka u kojima se misli i na mušku i na žensku djecu koristi se izraz “djeca” (Psalam 78:5).

• Sve promjene u biblijskom tekstu napravljene su uz molitvu i puno promišljanja te s dubokim poštovanjem prema izvrsnom radu prvobitnog Odbora za prevođenje Biblije Novi svijet.

Ovo izdanje Biblije sadrži bilješke, koje su uglavnom podijeljene u sljedeće kategorije:

• “Ili” Alternativni prijevod hebrejskog, aramejskog ili grčkog teksta koji prenosi istu ili vrlo sličnu misao kao glavni tekst (Postanak 1:2, bilješka uz “Božji duh”; Jošua 1:8, bilješka uz “Pažljivo je čitaj”).

• “Moguće i” Alternativni prijevod koji prenosi misao koja se razlikuje od glavnog teksta, ali za koju postoji potvrda u vjerodostojnim izvorima (Postanak 21:6, bilješka uz “smijat će se sa mnom”; Zaharija 14:21, bilješka uz “Kanaanca”).

• “Dosl.” Doslovan prijevod s hebrejskog, aramejskog ili grčkog ili osnovno značenje izvornog izraza (Izlazak 32:9, bilješka uz “nepokoran”; Suci 16:17, bilješka uz “od rođenja”).

• Objašnjenje značenja i dodatne informacije Značenje imena (Postanak 3:17, “Adam”; Izlazak 15:23, “Mara”); informacije o mjernim jedinicama (Postanak 6:15, “lakat”); objašnjenje na koga ili na što se odnosi neka zamjenica (Postanak 24:32, “on”); ukazivanje na korisne informacije u Dodacima i Rječniku (Postanak 37:35, “grob”; Matej 5:22, “gehena”).

Na početku ovog izdanja nalazi se cjelina “Što učimo iz Božje Riječi?”, koja sadrži kratak pregled osnovnih biblijskih učenja. Odmah nakon biblijskog teksta slijedi “Kazalo biblijskih knjiga”, “Kazalo riječi biblijskog teksta” i “Rječnik biblijskih pojmova”. Rječnik pomaže čitatelju razumjeti značenje određenih izraza i kako se oni koriste u Bibliji. Dodatak A sadrži sljedeće cjeline: “Načela prevođenja Biblije”,  “Obilježja ovog revidiranog prijevoda”, “Kako je Biblija sačuvana do danas”, “Božje ime u hebrejskom dijelu Biblije”, “Božje ime u grčkom dijelu Biblije”, “Lenta vremena: Proroci i kraljevi u Judi i Izraelu” i “Najvažniji događaji iz Isusovog zemaljskog života”. Dodatak B sadrži zemljopisne karte, tabele i druge sadržaje koji pomažu u temeljitom proučavanju Biblije.

U glavnom tekstu Biblije prije svake knjige nalazi se kratak pregled sadržaja svakog poglavlja popraćen odgovarajućim recima kako bi čitatelj stekao opću sliku o cijeloj knjizi. Središnji stupac na svakoj stranici sadrži najvažnije rubne naznake iz prethodnog izdanja, koje ukazuju na povezane biblijske retke.