Ezekijel 9:1-11
9 Potom sam čuo kako je povikao iz sveg glasa: “Neka dođu oni koji trebaju kazniti grad, svaki sa svojim smrtonosnim oružjem u ruci!”
2 I vidio sam šest ljudi kako dolaze iz smjera gornjih vrata+ koja gledaju na sjever, svaki sa svojim ubojitim oružjem* u ruci. S njima je bio i jedan čovjek odjeven u lan, koji je za pojasom imao pisarski pribor*. Kad su došli, stali su kraj bakrenog žrtvenika.+
3 Tada se slava Izraelovog Boga,+ koja je dotad bila nad kerubima, podignula i prešla na prag svetog mjesta,+ a on* je pozvao čovjeka odjevenog u lan, koji je za pojasom imao pisarski pribor.
4 Jehova mu je rekao: “Prođi po gradu, po Jeruzalemu, i obilježi znakom čela ljudi koji tuguju i plaču+ zbog svih gadosti koje se čine u njemu.”+
5 I čuo sam kako je onim drugima rekao: “Pođite za njim, prođite po gradu i ubijajte ljude. Nemojte se sažaliti na njih i nemojte im se smilovati.+
6 Pobijte i istrijebite starce, mladiće, djevojke, žene i djecu.+ Ali ne prilazite nikome tko na sebi bude imao znak.+ Počnite od mog svetišta.”+ I počeli su od starješina koji su bili pred hramom.+
7 Potom im je rekao: “Oskvrnite hram i napunite dvorišta pobijenima.+ Idite!” Tako su oni otišli te su počeli ubijati ljude po gradu.
8 Dok su ubijali ljude, mene su jedinog poštedjeli. Tada sam pao ničice i povikao: “Jao, Svevišnji Gospodine Jehova! Zar ćeš pobiti sve preostale Izraelce izlijevajući svoju srdžbu na Jeruzalem?”+
9 A on mi je rekao: “Velik je prijestup Izraelovog i Judinog naroda, vrlo velik.+ Zemlja je puna krvoprolića,+ a grad je pun pokvarenosti.+ Oni govore: ‘Jehova je ostavio ovu zemlju. Jehova ništa ne vidi.’+
10 Zato se neću* sažaliti na njih i neću im se smilovati.+ Dat ću im da snose posljedice svog postupanja.”
11 Tada sam vidio kako je čovjek odjeven u lan, koji je za pojasom imao pisarski pribor, došao i javio: “Učinio sam kako si mi zapovjedio.”
Bilješke
^ Ili: “batom”.
^ Ili: “tintarnicu”.
^ Po svemu sudeći, misli se na Boga.
^ Dosl.: “moje oko neće”.
