Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Od razarajućeg vulkana do mirnog otoka

Od razarajućeg vulkana do mirnog otoka

DOK se naš brod posljednji put zaokreće na svojoj plovidbi prema luci na grčkom otoku Santorinu, dah nam zastaje od prizora koji se pruža pred nama. Visoki zid od prijetećih grebena uzdiže se gotovo 300 metara iznad mora. Bijele kućice oštrih linija smještene su na samim klisurama. Poseban oblik otoka na kojem nema niti jedne tipične otočne plaže te litice koje se nadvijaju nad morem — sve to kao da ukazuje da se ovdje zbilo nešto neobično. I zbilo se. Otok Santorin istočni je dio vulkana koji je preostao nakon njegove erupcije, a mi plovimo vodama koje su ispunile krater vulkana!

Nastanak otoka

U drevna je vremena otok Santorin — danas poznat i pod imenom Thíra — nosio naziv Strongyle, što znači “okrugao”. I otok je doista bio kružnog oblika. No, prema riječima stručnjaka, oblik otoka izmijenila je snažna erupcija vulkana koja se zbila pred gotovo 3 500 godina. Po svemu sudeći, snažna eksplozija raznijela je široki krater, odnosno kalderu, u središtu otoka, formiravši duboki bazen u koji je provalilo more i ispunilo ga.

Neki vulkanolozi pretpostavljaju da se tutnjava eksplozije čula sve do Evrope, Azije i Afrike te da su se rušile zgrade u radijusu i do 150 kilometara. Mora da je zagušujući pepeo, tvrde oni, nekoliko dana zaklanjao Sunčevu svjetlost na području cijelog Sredozemlja. Ukupno 80 četvornih kilometara otoka razneseno je u zrak ili je nestalo u moru. Život na otoku se ugasio.

S vremenom su ostatke Strongylea naselili doseljenici s kopna i otok je preimenovan u Calliste, što znači “najljepši”. No egzistencija žitelja na vulkanu doslovno je bila nestabilna. U razdoblju između 198. pr. n. e. i 1950. n. e. izbilo je 14 erupcija. Zatim je 1956. potres razrušio mnoge kuće na otoku. “Tlo se treslo i podrhtavalo kao da je od želea”, priča Kyra Eleni, starija žena koja je preživjela taj katastrofalni događaj. “Ispred dvorišta moje kuće, koja se nalazila na litici, bila je šljunčana staza. Staza je odjednom otklizala u more, pa je kuća ostala gotovo visjeti u zraku! Morali smo se iseliti iz kuće i sagraditi novu na nekom stabilnijem mjestu.”

No uništena sela brzo su obnovljena, a to su mahom učinili stranci. Danas Santorin ugošćuje tisuće posjetitelja koji se svakog ljeta sjate na njega. Osim Santorina tu su još i manji otok Thirasía i nenastanjeni otočić Aspronísi, koji su također ostali nakon erupcije.

Pored njih, u samom središtu kratera ugaslog vulkana na Santorinu smjestila su se i dva vulkanska otočića — Néa Kaméni i Palaía Kaméni. Vulkanska aktivnost još se uvijek može uočiti na ova dva nedavno formirana otočića, kad se ‘usnuli div’ tu i tamo probudi i počne izbacivati oblačiće dima. Oblik Santorina stalno se mijenja, pa kartu otoka treba s vremena na vrijeme prepraviti.

Život na rubu

Rubove kratera na Santorinu ne čine padine, već same litice. Zbog strmog terena otočanima ne preostaje ništa drugo nego kuće izgraditi na najjednostavniji mogući način: Iskopati vodoravni tunel u stijeni, s ulazne strane podignuti zid i useliti se. Da, većina kuća na rubovima kratera isklesana je u stijeni.

Ispred svake takve kuće nalazi se dvorište, odnosno terasa, s pogledom na krater. Dvorište gornje kuće zapravo je krov kuće koja se nalazi ispod nje. S tih terasa možete uživati u prekrasnim zalascima sunca i promatrati kako grimizno Sunce polako i dostojanstveno nestaje u moru. U nekim se dvorištima nađe i mala kuhinja, jedan ili dva kokošinjca te aromatično bilje i cvijeće zasađeno u loncima.

Posebna karakteristika svih ovih sela u cjelini je to da kuće u njima nisu građene u ravnini. Čak ni svodovi građevina nisu simetrični. Ovo mnoštvo nepravilnih linija i nejednakih krivulja sastaje se i tvori najnevjerojatnije oblike koji ovim skupinama građevina daju neki blagi izgled, potpuno neočekivan na ovako krševitom, neravnom otoku.

Santorin je veoma sušno područje. Jedina voda na otoku je kišnica koju žitelji skupljaju u cisternama. No obradivi sloj zemlje je plodan. Stoga na malom prostoru u unutrašnjosti otoka uspijeva mnoštvo kultura.

I turistima i svojim žiteljima Santorin služi kao jedinstveni i veličanstveni podsjetnik na ljepotu naše planete.

[Slika na stranici 16]

Santorin

[Slika na stranici 17]

Jehovini svjedoci rado propovijedaju na Santorinu

[Slika na stranici 18]

Pogled na Egejsko more s terasa na Santorinu