● Po čemu biste vi voljeli ostati zapamćeni? Na što će ljudi prvo pomisliti kad vas se sjete? Mnogi žele da ih drugi pamte po uspjesima u znanosti, politici, sportu ili umjetnosti. No biste li voljeli da vas budući naraštaji pamte po pitanjima koja ste postavljali?

Jedan čovjek koji je prije 500 godina živio u Srednjoj Americi postavio je mnogo intrigantnih pitanja. Bio je to indijanski poglavica Nicarao, od čijeg je imena vjerojatno izveden naziv “Nikaragva”. S vremenom se tim imenom počelo nazivati njegovo pleme, zemlju u kojoj je živio i tamošnje veliko jezero.

Nicaraovo pleme živjelo je na uskom kopnenom pojasu koji se proteže između Tihog oceana i velikog jezera Nicarague. Ubrzo nakon što je Kolumbo otkrio Ameriku Španjolci su krenuli u istraživanje tog dijela svijeta. Kapetan Gil González Dávila sa svojim se ljudima uputio sjeverno od današnje Kostarike te je 1523. ušao u područje na kojem je živjelo Nicaraovo pleme.

Možemo samo zamisliti koliko su ti španjolski istraživači strepili od onoga što ih čeka u tom nepoznatom kraju. No sigurno im je pao kamen sa srca kad su upoznali poglavicu Nicaraa! Pripadnici njegovog plemena iskazali su im gostoljubivost, koja je i dan-danas jedno od istaknutih obilježja nikaragvanske kulture. Dali su im razne darove, među ostalim i mnogo zlata.

Nicarao je želio dobiti odgovore na neka pitanja o kojima je već dugo razmišljao. Ono što je saznao od Španjolaca potaknulo ga je da im postavi i neka druga pitanja. Kroničari izvještavaju da je kapetana Gonzáleza upitao sljedeće:

Jesi li čuo za potop u kojem su izginuli svi ljudi i životinje? Hoće li Bog ponovno pustiti potop na Zemlju? Što se s čovjekom događa kad umre? Kako se Sunce, Mjesec i zvijezde kreću nebom? O što su obješeni? Koliko su daleko od nas? Kada će Sunce, Mjesec i zvijezde prestati sjati? Odakle dolazi vjetar? Kako nastaju vrućina i hladnoća, svjetlost i tama? Kako to da svi dani u godini nisu jednako dugi?

Nicarao je želio bolje upoznati svijet oko sebe. Pitanja koja je postavio mnogo toga otkrivaju o njegovim vjerovanjima. Ona pokazuju da je bio zaokupljen pitanjima koja muče i mnoge ljude u naše vrijeme. Činjenica da su Nicarao i njegovo pleme znali za potop svjedoči o vjerodostojnosti biblijskog izvještaja (1. Mojsijeva 7:17-19).

Premda je Nicarao živio u kulturi u kojoj se bavljenje okultizmom i obredno žrtvovanje ljudi smatralo sasvim prihvatljivim, duboko je razmišljao o tome je li takvo ponašanje ispravno. Pitanja što ih je postavio španjolskim istraživačima pokazuju da i ljudi koji ne poznaju Bibliju imaju savjest koja im omogućava da razlikuju dobro i zlo. Apostol Pavao je u vezi s tim napisao: “O tome svjedoči i njihova savjest te u svojim mislima bivaju optuženi ili pak opravdani” (Rimljanima 2:14, 15).

Nedaleko od mjesta na kojem se Nicarao navodno prvi put susreo sa španjolskim istraživačima danas se nalazi spomenik podignut u čast tom mudrom poglavici. On je bio čovjek željan znanja koji je puno razmišljao o životu i svijetu oko sebe. Time je svakome od nas pružio dobar primjer (Rimljanima 1:20).