GUŠTER koji se naziva australski moloh crpi vodu iz magle, vodene pare i vlažnog pijeska. Vodu koju na taj način prikupi zatim usmjerava prema svojim žednim ustima. Kako to čini? Da bismo dobili odgovor na to pitanje, razmotrimo izvanrednu građu njegove kože.

Razmislite o sljedećem: Koža australskog moloha prekrivena je ljuskama koje imaju oblik bodlji. Neki znanstvenici smatraju da se voda ili kapljice rose koje se skupljaju na njima slijevaju na hrapavu površinu kože i utječu u splet plitkih kanalića koji su raspoređeni između bodlji. Ti su kanalići povezani jedni s drugima i protežu se do rubova gušterovih usta.

No kako je moguće da se voda, unatoč djelovanju sile teže, penje po gušterovim nogama i teče duž njegovog tijela sve dok ne dođe do usta? Kako australski moloh upija vodu trljanjem trbuha o neku vlažnu podlogu?

Izgleda da su znanstvenici otkrili u čemu je tajna. Kanalići koji se nalaze na površini gušterove kože cjevčicama su povezani s drugim spletom kanalića koji se nalaze u dubljem sloju njegove kože. Građa tih kanalića omogućava kapilarno gibanje vode — ona se uvlači u uske kanaliće unatoč djelovanju sile teže. Zbog toga koža australskog moloha upija vodu poput spužve.

Janine Benyus, ravnateljica američkog Instituta za biomimikriju, kaže da bi spoznaje o građi i svojstvima kože australskog moloha mogle pomoći istraživačima da konstruiraju sustav koji bi učinkovitije uklanjao vlagu iz zraka te tako omogućavao bolje rashlađivanje prostorija i dobivanje pitke vode.

Što vi mislite? Je li sposobnost australskog moloha da crpi vodu iz zraka i tla rezultat evolucije ili čudo stvaranja?