1. (a) Koji je zadatak Bog dao Adamu? (b) Kako Božji narod od Adamovog vremena pa do danas koristi svoj dar govora?

JEHOVA BOG podario je svojim stvorenjima sposobnost da komuniciraju s njim i jedna s drugima. Nakon što je Adama smjestio u edenski vrt, dao mu je zadatak da nadjene imena životinjama. Upotrijebivši maštu i umne sposobnosti, Adam je svakoj životinji dao prikladno ime (1. Mojs. 2:19, 20). Pripadnici Božjeg naroda otad pa sve do danas koriste svoj dar govora — odnosno sposobnost komuniciranja na različitim jezicima — kako bi slavili Jehovu i obznanjivali drugima njegov naum. U suvremeno doba prevođenje Biblije na brojne jezike uvelike doprinosi tome da još više ljudi čuje za pravog Boga.

2. (a) Kojih se načela u svom radu pridržavao Odbor za prevođenje Biblije Novi svijet? (b) O čemu će biti riječi u ovom članku?

² Postoji na tisuće prijevoda Biblije, no oni se razlikuju po tome koliko vjerno prenose poruku koju sadrže izvorni tekstovi. U 40-im godinama prošlog stoljeća Odbor za prevođenje Biblije Novi svijet odredio je tri temeljna načela za prevođenje kojih se trebaju držati Božji sluge: (1) Prijevod Biblije treba svetiti Božje ime tako da ono bude uvršteno na sva mjesta na kojima treba biti. (Pročitaj Mateja 6:9.) (2) Kad je god to  moguće, izvorni biblijski tekst treba se prevesti doslovno, no ako bi doslovan prijevod izmijenio značenje teksta, potrebno je točno prenijeti njegov smisao. (3) Prijevod Biblije treba biti lako razumljiv kako bi ga ljudi htjeli čitati. * (Pročitaj Nehemiju 8:8, 12.) Pogledajmo kako su se tih načela pridržavali prevoditelji koji su radili na prijevodu Novi svijet, na njegovom revidiranom izdanju iz 2013. te na brojnim drugim izdanjima tog prijevoda, koji je dostupan na više od 130 jezika.

3, 4. (a) U kojim se drevnim rukopisima nalazi tetragram? (b) Što su mnogi prevoditelji Biblije učinili s Božjim imenom?

³ Izučavatelji drevnih hebrejskih rukopisa, primjerice Svitaka s Mrtvog mora, ponekad se iznenade kad vide koliko se često u njima nalazi tetragram — Božje ime zapisano u obliku četiri hebrejska suglasnika. Božje ime ne nalazi se samo u tim drevnim hebrejskim rukopisima nego i u nekim primjercima grčke Septuaginte koji su nastali između 2. stoljeća pr. n. e. i 1. stoljeća n. e.

⁴ Premda je sasvim jasno da je Božjem imenu mjesto u Bibliji, mnogi prijevodi u potpunosti izostavljaju to sveto ime. Naprimjer, samo dvije godine nakon što je izdan prijevod Novi svijet grčkih knjiga Biblije objavljeno je revidirano izdanje prijevoda American Standard Version. U tom izdanju, koje je objavljeno 1952, izostavljeno je Božje ime, što je u potpunoj suprotnosti s odlukom koju je donijelo uredništvo prijevoda American Standard Version iz 1901. Zašto se to dogodilo? U predgovoru piše: “Upotreba bilo kojeg vlastitog imena za jednog jedinog Boga (...) posve je neumjesna za kršćansku crkvu.” Takav su stav usvojili i drugi prevoditelji, pa je u mnogim prijevodima na engleski i druge jezike izostavljeno Božje ime.

5. Zašto je važno da Božje ime bude zapisano u Bibliji?

⁵ Zašto je važno sadrži li neki prijevod Božje ime ili ga ne sadrži? Dobar prevoditelj zna koliko je važno razumjeti što je autor nekog djela htio postići jer to uvelike utječe na njegov prijevod. Postoji mnoštvo biblijskih redaka koji pokazuju koliko je važno znati Božje ime i svetiti ga (2. Mojs. 3:15; Psal. 83:18; 148:13; Iza. 42:8; 43:10; Ivan 17:6, 26; Djela 15:14). Jehova Bog, autor Biblije, potaknuo je njene pisce da bez ustezanja koriste njegovo ime. (Pročitaj Ezekijela 38:23.) Prevoditelji koji izostavljaju Božje ime, iako se ono na tisuće puta spominje u drevnim rukopisima, pokazuju da ne poštuju autora Biblije.

6. Zašto je u revidiranom engleskom izdanju prijevoda Novi svijet Božje ime uvršteno na još šest mjesta?

⁶ Danas imamo još više dokaza za to da Božje ime treba ostati zapisano u Bibliji. U revidiranom engleskom izdanju prijevoda Novi svijet iz 2013. Božje se ime nalazi na 7 216 mjesta, dakle na šest mjesta više nego u izdanju iz 1984. Pet od njih nalazi se u 1. Samuelovoj 2:25; 6:3; 10:26; 23:14, 16. U te je retke vraćeno prvenstveno zato što se ondje nalazi u Svicima s Mrtvog mora, koji su napisani više od 1 000 godina prije hebrejskog masoretskog teksta. Šesto mjesto nalazi se u Sucima 19:18. Onamo je Božje ime vraćeno na temelju dodatnog istraživanja drevnih rukopisa.

7, 8. Što znači Božje ime i zašto je to važno znati?

⁷ Pravim je kršćanima značenje Božjeg imena iznimno važno. Odbor za prevođenje Biblije Novi svijet zaključio je da je Božje  ime zapravo uzročni oblik hebrejskog glagola havah te da znači “onaj koji čini da postane”. * U našim publikacijama značenje Božjeg imena prije se povezivalo s 2. Mojsijevom 3:14, gdje piše: “Postat ću što god poželim postati.” Zbog toga se, kao što pokazuje bilješka za taj redak, smatralo da Božje ime zapravo znači da sam Bog postaje sve što je potrebno kako bi ispunio svoja obećanja. No u dodatku A4 revidiranog engleskog prijevoda Novi svijet iz 2013. objašnjeno je: “Premda se može reći da ime Jehova obuhvaća tu misao, ono ne ukazuje samo na činjenicu da Bog postaje sve što god poželi postati. Božje ime ukazuje i na činjenicu da Bog može učiniti da sve što je on stvorio — živo i neživo — postane što je god potrebno kako bi ispunio svoj naum.” (Vidi i brošuricu Istražujmo Božju Riječ!, stranica 5.)

⁸ Jehova prouzročuje da ono što je stvorio postane i učini što god on poželi. U skladu sa značenjem svog imena, Bog je prouzročio da Noa sagradi arku, da Besalel postane vješt majstor, da Gideon porazi svoje neprijatelje te da Pavao postane apostol narodima. Božji narod svjestan je toga da je Božje ime izuzetno značajno. Stoga Odbor za prevođenje Biblije Novi svijet nipošto nije htio umanjiti važnost tog imena tako da ga izostavi iz Biblije.

9. Zašto je Vodećem tijelu veoma važno da se Biblija Novi svijet prevede na što više jezika?

⁹ Prijevod Novi svijet dostupan je na više od 130 jezika. Svako od tih izdanja veliča Božje ime tako što ga navodi na mjestima koja mu pripadaju. (Pročitaj Malahiju 3:16.) Za razliku od toga, u većini suvremenih prijevoda Biblije Božje je ime izostavljeno i zamijenjeno nekom titulom, primjerice “Gospodin”, ili imenom nekog drugog boga. To je jedan od glavnih razloga zbog kojih je Vodećem tijelu Jehovinih svjedoka veoma važno da što većem broju ljudi omogući da čitaju Bibliju koja veliča Božje ime.

10, 11. S kakvim su se izazovima suočili neki prevoditelji koji su prevodili Bibliju Novi svijet na druge jezike?

¹⁰ Prevesti englesko izdanje prijevoda Novi svijet na druge jezike nije bilo nimalo lako. Naprimjer, u prijašnjim izdanjima prijevoda Novi svijet koristila se hebrejska riječ “šeol” u recima kao što je Propovjednik 9:10. Prijevod engleskog teksta prijašnjeg izdanja glasi: “Nema rada ni razmišljanja ni znanja ni mudrosti u šeolu, u koji ideš.” U engleskom jeziku izraz “šeol” nije bio neuobičajen jer se koristio i u nekim drugim prijevodima Biblije. No mnogi prevoditelji koji su Bibliju Novi svijet prevodili na druge jezike naišli su na sljedeći problem: Izraz “šeol” većini je ljudi nepoznat, u nekim ga jezicima nema u rječnicima, a nekim ljudima čak zvuči kao da je riječ o kakvoj geografskoj lokaciji. Stoga je bilo odobreno da se izraz “šeol” i njegova grčka istoznačnica “had” prevedu jasnijom, a i dalje točnom riječju “grob”.

¹¹ U prijašnjim engleskim izdanjima hebrejska riječ nefeš i grčka riječ psykhé bile su dosljedno prevedene engleskom riječju koja znači “duša”. No takav je način prevođenja u drugim jezicima stvarao probleme. Zašto? Izrazi koji se u tim jezicima odnose na dušu mogu čitatelje navesti na zaključak da je duša neki nematerijalni dio čovjeka, pa bi korištenje tih izraza u Bibliji moglo podržavati pogrešno vjerovanje da je duša neka vrsta duha, a ne sam čovjek. Stoga je bilo odobreno da se hebrejska i  grčka riječ za dušu prevode prema kontekstu, i to u skladu sa značenjima navedenima u dodatku engleskog prijevoda Novi svijet — izdanje s bilješkama i dodacima. Najvažnije je bilo da čitatelji odmah razumiju ono što piše u Bibliji, a prijevodi nekih izraza koji bi mogli biti od pomoći pri razumijevanju biblijskog teksta uglavnom su bili stavljeni u bilješke.

12. Što je obuhvaćala revizija engleskog izdanja prijevoda Novi svijet? (Vidi i članak “Revidirano englesko izdanje prijevoda Novi svijet iz 2013.” u ovom broju.)

¹² Pitanja prevoditelja pokazala su kako postoji mogućnost da još neki izrazi ili dijelovi biblijskog teksta budu pogrešno shvaćeni. Stoga je Vodeće tijelo u rujnu 2007. odobrilo reviziju engleskog prijevoda Novi svijet. Tijekom revidiranja razmotrile su se tisuće pitanja koja su prevoditelji Biblije poslali u glavno sjedište. Zastarjeli engleski izrazi bili su zamijenjeni suvremenima te je bio uložen velik trud kako bi prijevod bio jasan i razumljiv, a ipak točan. Primjenjujući prijevodna rješenja koja su upotrijebljena u izdanjima Biblije Novi svijet na drugim jezicima braća su “izoštrila”, odnosno poboljšala engleski prijevod (Izr. 27:17).

13. Što čitatelji misle o revidiranom engleskom izdanju prijevoda Novi svijet?

¹³ Što čitatelji misle o revidiranom engleskom izdanju prijevoda Novi svijet? U glavno sjedište Jehovinih svjedoka u Brooklynu stigle su tisuće pisama u kojima su braća izrazila zahvalnost za novi prijevod. Mnogi se slažu sa sestrom koja je napisala: “Biblija je poput škrinje prepune dragulja. Kad čitam Jehovine riječi u revidiranom prijevodu iz 2013. i vidim kako su jasno izražene, to je kao da proučavam svaki dragulj i divim se njegovim blistavim plohama, bistrini, boji i ljepoti. To što su misli izražene na tako jednostavan način pomaže mi da bolje upoznam Jehovu, koji mi je poput oca što me nježno drži u naručju i čita mi svoje utješne riječi.”

14, 15. Kako je prijevod Novi svijet na nekim drugim jezicima utjecao na ljude?

¹⁴ No nije samo engleski revidirani prijevod Novi svijet ostavio dubok dojam na čitatelje.  Jedan ostarjeli čovjek koji živi u Sofiji o bugarskom je prijevodu rekao sljedeće: “Već godinama čitam Bibliju, ali nikad nisam čitao prijevod koji je tako razumljiv i koji me dira u srce.” A kad je jedna sestra koja živi u Albaniji dobila cjeloviti prijevod Novi svijet, rekla je: “Kako li predivno Božja Riječ zvuči na albanskom! Presretni smo što nam se Jehova obraća na našem jeziku!”

¹⁵ U mnogim zemljama Biblije su skupe i teško je doći do njih, pa je za mnoge ljude velik blagoslov već to što mogu dobiti Bibliju. U jednom izvještaju iz Ruande pisalo je: “Mnogi ljudi s kojima su braća proučavala dugo nisu duhovno napredovali jer nisu imali Bibliju. Nisu mogli kupiti crkveni prijevod Biblije jer im je bio preskup. Osim toga, često nisu dobro razumjeli neke retke, a to je usporavalo njihov napredak.” No to se promijenilo kad je prijevod Novi svijet bio objavljen na njihovom jeziku. Jedna obitelj iz Ruande koja ima četvero djece tinejdžerske dobi rekla je: “Od srca smo zahvalni Jehovi i vjernom i razboritom robu na ovoj Bibliji. Jako smo siromašni i nismo imali novca da svakom članu obitelji kupimo Bibliju. No sada svatko od nas ima svoju Bibliju. Da bismo pokazali Jehovi koliko smo mu zahvalni na njegovoj Riječi, svaki je dan zajedno čitamo.”

16, 17. (a) Što Jehova želi kad je riječ o njegovom narodu? (b) Što bismo trebali činiti?

¹⁶ Revidirani prijevod Novi svijet s vremenom će biti dostupan na još više jezika. Sotona nas pokušava spriječiti u tome, ali mi smo sigurni kako Jehova želi da svi pripadnici njegovog naroda čuju njegove riječi na jasan i razumljiv način. (Pročitaj Izaiju 30:21.) Još malo i “zemlja će biti puna znanja o Jehovi, kao što je more vode puno” (Iza. 11:9).

¹⁷ Dajmo sve od sebe kako bismo koristili sve darove koje dobivamo od Jehove, pa tako i ovaj prijevod koji veliča njegovo ime. Dopusti mu da ti svaki dan nešto kaže putem svoje Riječi. Budući da je svemoćan, on može pozorno slušati naše molitve. Takva komunikacija s Jehovom pomoći će nam da ga još bolje upoznamo. Zahvaljujući tome naša ljubav prema njemu sve će više rasti (Ivan 17:3).