“ZAŠTO baš ja? Zašto je Bog dopustio da mi se to dogodi?” Ta su pitanja proganjala 24-godišnjeg Sidneija iz Brazila nakon što je zbog nesreće na vodenom toboganu završio u invalidskim kolicima.

Nesreće, bolesti, smrt voljene osobe, prirodne katastrofe i ratovi nanose ljudima mnogo boli. Zbog toga neki imaju osjećaj da ih je Bog iznevjerio. Tako su se osjećali i mnogi ljudi u prošlosti. Partrijarha Joba, koji je živio u drevno doba, stizale su jedna nevolja za drugom. On je za to pogrešno okrivio Boga rekavši mu: “Vapim k tebi, ali ti mi ne odgovaraš; stojim, da na mene pogledaš. Promijenio si se i okrutan prema meni postao, svom snagom ruke svoje ti me kao neprijatelj napadaš” (Job 30:20, 21).

Job nije znao tko stoji iza njegovih nevolja, zašto su ga one zadesile niti zašto Bog dopušta da mu se sve to događa. No zahvaljujući Bibliji mi znamo zašto nas pogađaju nevolje i kako trebamo gledati na njih.

Biblija o Bogu kaže: “Djelo mu je savršeno, jer su svi putevi njegovi pravda. Bog je on vjeran, bez nepravde, pravedan je i istinoljubiv” (5. Mojsijeva 32:4). Je li onda logično zaključiti da Bog, koji je pravedan i istinoljubiv, želi da ljudi pate ili da im nanosi nevolje kako bi ih kaznio ili očistio od grijeha? Je li uopće moguće pojmiti takvo što?

Naprotiv, u Bibliji stoji: “Neka nitko, kad se nađe u kušnji, ne govori: ‘Bog me iskušava.’ Jer Boga se ne može zlom iskušavati, a ni on nikoga zlom ne iskušava” (Jakov 1:13). Zapravo, iz Biblije saznajemo da je Bog omogućio prvim ljudima da žive u savršenim uvjetima. Dao je Adamu i Evi prekrasan dom, pružio im sve što je potrebno za život i povjerio im smislen zadatak. Rekao im je: “Rađajte se i množite, napunite zemlju i sebi je podložite.” Adam i Eva nisu imali nikakvog razloga razočarati se u Boga (1. Mojsijeva 1:28).

No uvjeti u kojima danas živimo daleko su od savršenih. Ustvari, čovječanstvo je kroz povijest doživjelo mnoge nedaće. Biblija s pravom kaže: “Znamo da sve stvorenje zajedno uzdiše i da je u boli sve do sada” (Rimljanima 8:22). Kako je došlo do toga?

Da bismo shvatili zašto ljudi pate, trebamo se vratiti u vrijeme kad su patnje počele. Pod utjecajem buntovnog anđela, koji je kasnije dobio ime Sotona Đavo, Adam i Eva prekršili su Božju zapovijed da ne smiju jesti “s drveta spoznaje dobra i zla”, i tako su pokazali da odbacuju Božja mjerila o tome što je dobro, a što zlo. Đavo je uvjerio Evu da ona i Adam neće umrijeti ako budu neposlušni Bogu. Na taj je način ustvari optužio Boga da laže. Osim toga, Sotona je optužio Boga da svojim stvorenjima uskraćuje pravo da sami odlučuju o tome što je dobro, a što zlo (1. Mojsijeva 2:17; 3:1-6). Sotona je zapravo rekao da bi ljudima bilo bolje kad Bog ne bi vladao nad njima. Tako se pojavilo sporno pitanje od izuzetne važnosti: Ima li Bog pravo vladati nad svojim stvorenjima?

Đavo je postavio još jedno sporno pitanje. Optužio je ljude da služe Bogu iz sebičnih motiva. Za bogobojaznog Joba rekao je Bogu: “Nisi li ti ogradio njega i kuću njegovu i sve što ima svuda unaokolo? Nego, pruži, molim te, ruku svoju i dirni u sve što ima, pa vidi neće li te prokleti u lice!” (Job 1:10, 11). Iako je Sotona govorio o Jobu, neizravno je tvrdio da svi ljudi služe Bogu iz sebičnih poticaja.

Na koji bi način bilo najbolje jednom zauvijek odgovoriti na ta važna sporna pitanja? Bog, koji je beskrajno mudar, smislio je najbolje rješenje, rješenje koje nas neće razočarati (Rimljanima 11:33). Odlučio je dopustiti ljudima da neko vrijeme vladaju jedni nad drugima i da se tako pokaže je li bolje da nad njima vlada Bog ili čovjek.

 Jadno stanje koje danas vlada na Zemlji neosporno pokazuje da su ljudske vlasti potpuno podbacile. Ne samo da nisu uspjele uspostaviti mir, donijeti sigurnost i osigurati ljudima sreću nego su i dovele Zemlju na rub uništenja. To samo dodatno potvrđuje temeljnu istinu zapisanu u Bibliji: “Čovjek koji hoda ne može upravljati koracima svojim” (Jeremija 10:23). Samo Božja vlast može ljudskom rodu osigurati trajni mir, sreću i blagostanje. Takav je život Bog namijenio ljudima (Izaija 45:18).

No kako će Bog omogućiti ljudima da žive onako kako je to prvobitno naumio? Prisjetimo se da je Isus učio svoje sljedbenike da se mole: “Neka dođe kraljevstvo tvoje! Neka bude volja tvoja, kako na nebu tako i na zemlji!” (Matej 6:10). Da, u dogledno vrijeme Bog će preko svog Kraljevstva odstraniti sve što ljudima nanosi bol (Danijel 2:44). Siromaštvo, bolesti i smrt zauvijek će nestati. Koje je obećanje Bog dao siromašnima? Biblija kaže da će on “izbaviti ubogoga koji u pomoć zove” (Psalam 72:12-14). Onima koji su bolesni Biblija obećava: “Nitko od stanovnika neće reći: ‘Bolestan sam’” (Izaija 33:24). Biblija otkriva i što će se dogoditi s umrlima koji su u Božjem sjećanju. Isus je o njima rekao: “Dolazi čas u koji će svi koji su u grobovima (...) izaći” (Ivan 5:28, 29). To su uistinu dirljiva obećanja!

Otprilike 17 godina nakon nesreće Sidnei, kojeg smo spomenuli na početku članka, rekao je: “Nikad nisam Jehovu krivio za nesreću, ali moram priznati da sam u početku imao osjećaj da me iznevjerio. Ima dana kad me svlada tuga i kad plačem zato što sam u invalidskim kolicima. No iz Biblije sam saznao da ta nesreća nije bila Božja kazna. Biblija kaže da ‘vrijeme nevolje i nepredviđeni događaji snalaze svakoga’. Molitva Jehovi i čitanje određenih biblijskih redaka duhovno me jača i pomaže mi da pozitivno razmišljam” (Propovjednik 9:11; Psalam 145:18; 2. Korinćanima 4:8, 9, 16).

Ako se u našem srcu ikad javi osjećaj da nas je Bog iznevjerio, uspjet ćemo ga pobijediti budemo li imali na umu zašto Bog dopušta patnje i da uskoro više nitko neće patiti. Biblija nam jamči da Bog “nagrađuje one koji ga revno traže”. Nitko tko vjeruje u njega i njegovog Sina neće se razočarati (Hebrejima 11:6; Rimljanima 10:11).