Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Katuka metwokumwe neilikano laJesus lopahole

Katuka metwokumwe neilikano laJesus lopahole

“Tate, . . . fimanekifa omumwoye, omumwoye e ku fimanekife yo.” — JOH. 17:1.

1, 2. Hokolola osho Jesus a li a ningila ovayapostoli vaye ovadiinini konima eshi va dana Opaasa yomo 33 O.P.

MEFIKU 14 lomwedi Nisan, momudo 33 O.P., Jesus nookaume kaye kopofingo ova li tava hafele oshivilo shaPaasa konguloshi. Oshivilo osho osha li hashi va dimbulukifa nghee Kalunga a li a mangulula ooxekulululwa moupika wOvaegipti. Ashike ovahongwa vaye ova li tava ka xupifwa monghedi imwe ikumwifi. Omukwatelikomesho wavo oo ehe na etimba okwa li ta ka dipawa kovatondi vaye mefiku la landula ko. Ashike eenghatu odo doutondwe oda li tadi ka etifa po enangeko noupuna. Ohonde yaJesus oyo ya li tai ka tika oya li tai ka kala ekanghameno lokumangulula ovanhu moulunde nefyo. — Heb. 9:12-14.

2 Opo Jesus a shilipaleke kutya itatu ka dimbwa efiloshisho olo lopahole, okwa li a dika po edimbuluko lipe lokomudo olo la pingena po Opaasa. Osho okwa li e shi ninga mokupambula omungome inau ya onhafi noku u yandja kovayapostoli vaye ovadiinini 11, nokwa ti: “Eshi olutu lange tali yandjwa molweni, shi ningeni okudimbulukwa nge.” Okwe va pa yo eholo lomaviinyu matilyana, nokwe va lombwele ta ti: “Eholo eli olo ehangano lipe omohonde yange tai tilwashi molweni.” — Luk. 22:19, 20.

3. (a) Elunduluko linene lilipi la li la ningwa konima yefyo laJesus? (b) Omapulo elipi hatu ka kundafana e na sha neilikano laJesus olo la shangwa muJohannes etukulwa 17?

3 Ehangano lOmhango olo Kalunga a li a ninga naIsrael shopambelela ola li pokuxula po. Ola li tali ka pingenwa po kehangano lipe olo Jehova a ninga novashikuli vaJesus ovavaekwa. Jesus okwa li te lipula unene nonghalo nawa yoshiwana osho shipe shopamhepo. Israel shopambelela osha li sha tukauka palongelokalunga nopanghalafano, nokungaho osha li tashi shekifa edina laKalunga liyapuki.  (Joh. 7:45-49; Oil. 23:6-9) Mepingafano naasho, Jesus okwa li a hala ovashikuli vaye va kale alushe va hangana opo va dule okulonga moukumwe va fimanekife edina laKalunga. Ndele mbela Jesus okwa li a ninga po shike? Okwa li a ilikana eilikano liwa kuhe na vali noshi li oufembanghenda kukeshe oo te lilesha. (Joh. 17:1-26; tala efano olo li li pehovelo loshitukulwa.) Onghee hano, ohatu dulu okudilonga kulo nokulipula kutya, “Mbela Kalunga okwa li ngoo a nyamukula eilikano laJesus?” Otu na yo okulikonakona fye vene nokulipula epulo eli kutya, “Mbela ohandi katuka ngoo metwokumwe nalo?”

OSHO JESUS A LI A PITIFA KOMESHO

4, 5. (a) Oshike hatu lihongo metwalemo leilikano laJesus? (b) Ongahelipi Jehova a li a nyamukula eindilo laJesus lopaumwene li na sha nonakwiiwa yaye?

4 Jesus okwa li a honga ovahongwa vaye oinima ihapu ihokwifa fiyo omokati koufiku. Opo nee okwa li a tala keulu ndele ta ilikana ta ti: “Tate, efimbo le uya, fimanekifa omumwoye, omumwoye e ku fimanekife yo; ngaashi Ove we mu pa epangelo lombelela aishe, opo aveshe ava we mu pa, Ye e va pe omwenyo waalushe. . . . Ame onde ku fimanekifa kombada yedu mokuwanifa oshilonga eshi we shi pele nge, ndi shi longe. Ndele paife Tate, fimanekife nge puove mwene nefimano olo, nda li ndi li kwete, eshi nda kala puove, ounyuni fimbo inau shitwa.” — Joh. 17:1-5.

5 Etwalemo leilikano laJesus otali ulike kutya oshike a li a pitifa komesho. Okwa li te lipula unene shi na sha nokufimanekifa Xe womeulu, naasho oshi li metwokumwe naasho a li a indila moshihopaenenwa sheilikano olo a li a honga ovahongwa vaye, a ti: “Tate, edina loye nali yapulwe.” (Luk. 11:2) Okwa li yo te lipula neemhumbwe dovahongwa vaye, eshi a ti kutya ote va “pe omwenyo waalushe.” Konima yaasho, Jesus okwa li e liindilila sha ye mwene a ti: “Tate, fimanekife nge puove mwene nefimano olo, nda li ndi li kwete, eshi nda kala puove ounyuni fimbo inau shitwa.” Jehova okwa li a pa Omona waye omudiinini ondjabi i dulife nokuli pwaasho a li a indila, moku mu pa “edina li dule” oo ovaengeli aveshe. — Heb. 1:4.

‘OKUSHIIVA KALUNGA AEKE KASHILI’

6. Ovayapostoli ova li ve na okuninga shike opo va ka mone omwenyo waalushe, notu shi shii ngahelipi kutya ova li va pondola?

6 Jesus okwa li yo a ilikana shi na sha naasho tu na okuninga tu li ovalunde opo tu dule oku ka mona oshali yomwenyo waalushe. (Lesha Johannes 17:3.) Okwa ti kutya otu na ‘okushiiva’ Kalunga kashili naKristus. Onghedi imwe omo hatu dulu okuninga ngaho oya kwatela mo okulongifa omesho nomatwi etu opo tu lihonge shihapu kombinga yaJehova nOmona. Onghedi ikwao vali ya fimana omo hatu dulu okushiiva Kalunga omokumona ehafo olo hali di mokutula moilonga osho twe lihonga kombinga yaye. Ovayapostoli ova li va shikula eenghedi odo molwaashi oda li tadi ke va pefa omwenyo, nomolwaasho Jesus a li a indila ta ti: “Eendjovo we di pa nge, onde di va pa, ndele vo ove di tambula.” (Joh. 17:8) Ashike opo va mone omwenyo waalushe, ova li ve na okukala tava dilonga kEendjovo daKalunga noku di tula moilonga mokukalamwenyo kwavo kwakeshe efiku. Ndele mbela ovayapostoli ovadiinini ova li ngoo va pondola okuninga ngaho fiyo okefyo? Heeno, osho va ninga. Osho otu shi shii molwaashi, omadina avo aveshe okwa kala a shangwa alushe komamanya ekanghameno omulongo naavali aJerusalem Shipe shomeulu. — Eh. 21:14.

7. ‘Okushiiva’ Kalunga osha hala okutya shike, nomolwashike osho sha fimanenena?

7 Ovahongwanhu velaka lOshigreka ova ti kutya, oshitya shOshigreka osho sha tolokwa ‘okushiiva’ otashi dulu yo okutolokwa, ‘okutwikila okumona eshiivo.’ Omaityo oo opavali okwa pambafana nokwa fimana aeshe. Onghee hano, outumbulilo ‘okushiiva’ owa hala kutya otu na okutwikila okulihonga shihapu kombinga yaKalunga. Okushiiva Kalunga, oo e  li Omunhu munenenene meshito alishe okwa kwatela mo shihapu shihe fi ashike okushiiva oukwatya waye nelalakano laye. Okwa kwatela mo okukala nekwatafano lopofingo naye nokukala u mu hole nosho yo ovaitaveli vakweni. Ombibeli oya ti: “Ou e he nohole, oye ina shiiva Kalunga.” (1 Joh. 4:8) Onghee hano, okushiiva Kalunga okwa kwatela mo okukala hatu dulika kuye. (Lesha 1 Johannes 2:3-5.) Kashi fi tuu oufembanghenda munene okukala umwe womwaavo va shiiva Jehova! Ndele ngaashi ashike moshinima shi na sha naJudas Iskariot, ekwatafano olo li na ondilo otali dulu okukanifwa. Onghee hano, otu na okulonga noudiinini opo tu kaleke po ekwatafano la tya ngaho. Nokungaho, ohatu ka kala twa wana okupewa oshali ikumwifi yomwenyo waalushe. — Mat. 24:13.

“VA DIINININA MEDINA LOYE”

8, 9. Oshike sha li sha fimanenena kuJesus pefimbo loukalele waye wokombada yedu, nomufyuululwakalo wopalongelokalunga ulipi a li ina yambidida?

8 Konima eshi twa lesha eilikano laJesus olo li li muJohannes etukulwa 17, mbela katu shi liwetele kutya ka li ashike e hole neenghono ovayapostoli vaye ovo a li navo pefimbo opo ndele oku hole yo ovahongwa vaye vomonakwiiwa? (Joh. 17:20) Ashike nande ongaho, otwa pumbwa okuuda ko kutya, exupifo letu halo la li oshinima sha fimanenena kuJesus. Elalakano laye okudja pehovelo fiyo opexulilo loukalele waye wokombada yedu ola li okuyapulifa nokutumbalekifa edina laXe. Pashihopaenenwa, eshi Jesus a li a shiivifa moshinagoga shaNasaret kutya omolwashike e uya kombada yedu, okwa li a lesha momushangwatonywa waJesaja eendjovo edi: “Omhepo [yaJehova oi, NW] li kombada yange, osheshi Ye okwa vaeka nge ndi udifile eehepele evangeli.” Nopehe na omalimbililo, Jesus oku na okukala a li a tumbula nawa edina laKalunga eshi a li ta lesha eendjovo odo. — Luk. 4:16-21.

9 Nale fimbo Jesus ine uya kombada yedu, ovawiliki velongelokalunga lOshijuda ova li hava kelele ovanhu va longife edina laKalunga omolwomufyuululwakalo wOshijuda. Ohatu dulu okukala noushili kutya Jesus ka li a yambidida ehongo lopamufyuululwakalo la tya ngaho, olo lihe li pamishangwa. Okwa li a lombwela ovapataneki vaye a ti: ‘Ame onde uya medina  laTate, nye itamu tambula nge. Ngenge umwe e lili te uya medina laye mwene, oye nee otamu mu tambula.’ (Joh. 5:43) Omafiku manini fimbo Jesus ina fya, okwa li a tumbula meilikano laye osho sha fimanenena kuye, a ti: “Tate, fimanekifa edina loye.” (Joh. 12:28) Onghee hano, itashi tu kumwifa eshi Jesus a ulika meilikano olo hatu kundafana kombinga yalo kutya osho sha li sha fimanenena monghalamwenyo yaye osha li okufimanekifa edina laXe.

10, 11. (a) Oshike sha li sha kwatelwa mokushiivifa kwaJesus edina laXe? (b) Ovahongwa vaJesus ove na okukendabala va hange elalakano lilipi?

10 Jesus okwa li a ilikana ta ti: “Edina loye onde li hololela ovanhu ava we va pa nge mounyuni. Vo va li voye, ndele we va pa nge; vo va diinina eendjovo doye. Ndele Ame nghi li vali mounyuni ou, ndelenee vo omo ve li mounyuni ou, naame handi uya kuove. Tate omuyapuki, va diininina medina loye, eli wa pa nge, va kale umwe, ngaashi tu li naave.” — Joh. 17:6, 11.

11 Eshi Jesus a li ha shiivifile ovahongwa vaye edina laXe, osha li sha kwatela mo shihapu shihe fi ashike oku li tumbula mokanya. Okwa li yo e va kwafela va shiive kutya Jehova olyelye, omaukwatya aye makumwifi nosho yo onghedi omo ha ungaunga nafye. (Ex. 34:5-7) Shikwao vali, Jesus paife oku li Ohamba meulu nota twikile okukwafela ovahongwa vaye va shiivife edina laJehova mounyuni aushe. Mbela osho ote shi ningi nelalakano lashike? Onelalakano opo ovahongwa vahapu va ongelwe fimbo onghalelo ei youkolokoshi inai xulifwa po. Jehova ite ke liningila tuu edina la fimanenena eshi ta ka xupifa eendombwedi daye didiinini! — Hes. 36:23.

“OUNYUNI U ITAVELE”

12. Oinima itatu ilipi twa pumbwa opo tu pondole moilonga yetu yokuxupifa eemwenyo?

12 Eshi Jesus a li kombada yedu, okwa li ha longo noudiinini opo a kwafele ovahongwa vaye va finde omaunghundi avo. Osho osha li sha pumbiwa opo va dule okumanifa oshilonga osho Jesus a li a hovela. Jesus okwa li a ilikana a ti: “Ngaashi Ove wa tuma nge mounyuni, osho Ame onde va tuma mounyuni.” Jesus okwa li a tumbula oinima itatu ya fimanenena oyo tai dulu okukwafela ovahongwa vaye va pondole moshilonga osho shokuxupifa eemwenyo. Shotete, okwa li a ilikana opo ovahongwa vaye vaha kale oshitukulwa shounyuni waSatana inau koshoka. Oshitivali, okwa li a ilikana opo va yapulwe ile va kale ovayapuki mokukala hava tula moilonga oshili yEendjovo daKalunga. Oshititatu, okwa li a indila lwoikando opo ovahongwa vaye va kale va hangana moukumwe nove holafane ngaashi ye naXe. Osho otashi pula keshe umwe e likonakone pauhandimwe. Keshe umwe oku na okulipula kutya: ‘Mbela ohandi katuka ngoo metwokumwe noinima itatu oyo Jesus a li a indila?’ Jesus okwa li e na elineekelo kutya ngeenge ovahongwa vaye ova ningi oinima oyo, ovanhu vahapu otava ka tambula ko etumwalaka lavo. — Lesha Johannes 17:15-21.

Ovakriste vomefelemudo lotete ova li va kwafelwa komhepo iyapuki va kaleke po oukumwe (Tala okatendo 13)

13. Eilikano laJesus ola li la nyamukulwa ngahelipi mefelemudo lotete O.P.?

13 Opo tu mone kutya eilikano laJesus ola li la nyamukulwa, otwa pumbwa okukonakona embo lOmbibeli olo la shikula Omavaengeli ane, Oilonga yOvayapostoli. Diladila ashike ketukauko olo la li tali dulu okukala meongalo lopaKriste lopefimbo lonale molwaashi ola li la fikama po mOvajuda nomovanhu va dja moiwana imwe, oipuna, ovafyoona, ovapika noovene vovapika. Ndele nande ongaho, ova kala va hangana nomolwaasho ova faafanifwa noitukulwa yolutu lomunhu ya yoolokafana, na Jesus oye omutwe wavo. (Ef. 4:15, 16) Osho kashi fi tuu oshinima shikumwifi mounyuni ou waSatana wa tukauka! Efimano alishe oli na okupewa Jehova molwaashi oye a ningifa oshinima osho tashi shiiva mokulongifa omhepo yaye iyapuki oyo i na eenghono. — 1 Kor. 3:5-7.

Oshiwana shaKalunga mounyuni aushe osha hangana (Tala okatendo 14)

14. Eilikano laJesus ola li la nyamukulwa ngahelipi pefimbo letu?

14 Shinyikifa oluhodi, oukumwe oo wopashikumwifilonga owa ka xula po konima yefyo lovayapostoli.  Opa li pa holoka oushunimonima munene ngaashi sha li sha xunganekwa, oo wa etifa po oimhanga ya tukauka yOukwakriste. (Oil. 20:29, 30) Ashike momudo 1919, Jesus okwa mangulula ovashikuli vaye ovavaekwa moukwatwa womalongelokalunga oipupulu nokwe va hanganifa ‘noshimangifo sha wana shokumanga kumwe.’ (Kol. 3:14) Oilonga yavo yokuudifa oya li ya kuma ngahelipi ounyuni aushe? “Eedi [dimwe, NW]” di dulife pomamiliyona a-7 odo da dja ‘moiwana aishe nomomaludi aeshe nomovanhu aveshe nomomalaka aeshe’ oda hanganifwa novavaekwa vaKalunga moshiunda shimwe. (Joh. 10:16; Eh. 7:9) Kungaho, eilikano laJesus olo kutya, “ounyuni u kale u shi shii, Ove wa tuma nge, ndele Ove u va hole, ngaashi u hole nge” ola li la nyamukulwa monghedi ikumwifi. — Joh. 17:23.

OLA XULA NEENDJOVO DOPAHOLE

15. Jesus okwa li a indilila eindilo le likalekelwa lilipi ponhele yovahongwa vaye ovavaekwa?

15 Moufiku womafiku 14 aNisan, Jesus okwa li a fimanekifa ovayapostoli vaye eshi a ninga ehangano navo loku ka pangela pamwe naye mOuhamba waye. (Luk. 22:28-30; Joh. 17:22) Jesus okwa li a ilikana kombinga yaaveshe ovo va li tava ka ninga ovashikuli vaye ovavaekwa a ti: “Tate, onda hala ava wa pa nge, va ka kale apa ndi li, va tale efimano lange eli wa pa nge, osheshi Ove wa kala u hole nge, ounyuni fimbo inau shitwa.” (Joh. 17:24) Osho osha hafifa eedi dimwe daJesus, ponhele yokukala da twa ondubo, naasho oshi li oumbangi umwe vali oo tau ulike kutya Ovakriste aveshe vashili ovo ve li kombada yedu ova hangana.

16, 17. (a) Jesus okwa li a ulika pexulilo leilikano laye kutya okwa tokola toko okuninga shike? (b) Otu na okukala twa tokola toko okuninga shike?

16 Ovanhu vahapu mounyuni ovo va nwefwa mo kovawiliki vavo vomalongelokalunga, otave lipwililikile oumbangi wa yela oo kutya Jehova oku na oshiwana shaye sha hangana osho shi mu shii shili. Onghalo oyo oya faafana naai yopefimbo laJesus. Onghee hano, Jesus okwa li a xulifa eilikano laye neendjovo dopahole, edi tadi ti: “Tate omuyapuki, ounyuni inau ku shiiva, ndelenee Ame ondi ku shii, naava va dimbulukwa nokutya, Ove wa tuma nge. Ndelenee Ame nde va shiivifa edina loye, ndele ohandi ke li shiivifa natango, opo ohole ei wa kala u hole nge nayo, i kale muvo naame ndi kale muvo.” — Joh. 17:25, 26.

17 Ope na ngoo mbela oo ita dimine kutya Jesus okwa li a katuka metwokumwe neilikano laye? E li Omutwe weongalo, ota twikile oku tu kwafela tu shiivife edina nelalakano laXe. Natu twikileni okudulika koukwamutwe waye mokukala hatu kufa ombinga nouladi moilonga oyo e tu pa yokuudifa nokuninga ovanhu ovahongwa. (Mat. 28:19, 20; Oil. 10:42) Natu longeni yo noudiinini opo tu kaleke po oukumwe wetu oo u li oshinima shi na ondilo. Ngeenge otwa ningi ngaho, ohatu ka katuka metwokumwe neilikano laJesus, naasho otashi ka fimanekifa edina laJehova notashi ke tu etela ehafo tali kalelele.