Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

NGHEE OMAYAMBIDIDO ENI TAA LONGIFWA

Outemba voishangomwa tava longifwa, ‘opo ovanhu vomoiwana aishe va pewe oundombwedi’

Outemba voishangomwa tava longifwa, ‘opo ovanhu vomoiwana aishe va pewe oundombwedi’

1 APRILI 2023

 Otwa kala hatu longifa outemba voishangomwa moukalele wetu oule womido di dulife pomulongo. Mounyuni aushe, ovanhu ohava dimbulula outemba vetu noupu. Omutungilo wavo owa longwa monghedi ye likalekelwa, nova pu okulongifwa. Otashi dulika naave to tu kumwe nomumwameme Asenata wokoPoland, eshi a ti: “Outemba ova longwa monghedi i li paunafangwa noi li pefimbo, ndele nande ongaho ohava nane omesho ovanhu. Ova pu okulongifa nosho yo okweenda navo.”

 Mbela owe lipulile ngoo nale kutya outemba ovo ova ndulukwa po nova longwa ngahelipi?

Omutungilo woutemba wa longwa monghedi tai longo

 Mo 2001, Olutuwiliki ola li la dimina, opo ovamwatate novamwameme moFrance va hovele okuninga omalolelo a yoolokafana e na sha nokuudifila meenhele daaveshe, mwa kwatelwa okulongifa outemba. Ova li va longifa outemba va longwa meenghedi di lili noku lili. Pashihopaenenwa, ova li va ninga omalunduluko koutemba vokuhumbata eekofa nosho yo vomeefitola, opo va ulike nokutuvikila mo oishangomwa. Mokweendela ko kwefimbo, oshitaimbelewa shaFrance osha li sha hoolola ashike oludi limwe loutemba, olo ovaudifi va kala tava longifa oule womido dihapu.

Okatemba koishangomwa konale, moFrance mo 2005

 Ovamwatate moFrance ova li va hafela neenghono oidjemo yomalolelo oo okuudifila meenhele daaveshe. Onghee mo 2011, Olutuwiliki ola li la dimina elolelo lipe lokuudifila meenhele daaveshe taku longifwa outemba noitaafula moNew York City, U.S.A. Ovakokolindjila, ovo va li va kufa ombinga melolelo olo, ova mona diva kutya outemba ove na omauwa mahapu, mwa kwatelwa eshi to dulu okweenda navo noupu. Ovakokolindjila ova li yo va yandja omaetepo taa longo e na sha nanghee taku dulu okuxwepopalekwa onghedi omo outemba va longwa. Outemba vonale, ovo va longwa moiti, ova li vadjuu neenghono, nosha li shidjuu okweenda navo keetalapa, ngeenge wa yuka pombada, ile to di ko. Onghee ova longululwa va kale va pu, ashike inava ningwa va pu unene, opo vaha iwe navo komhepo. Ova tulwa omalola amwe manene nokwa pama, oo hae shi ningifa shipu oku va kokolola mondjila i na oingolongonyo. Natango, ova tulwa okakololo kanini konima yavo, omo tamu dulu okutuvikila oishangomwa imwe.

 Omalelo oo okwa li a eta oidjemo iwa! Onghee mo 2012, Olutuwiliki ola li la dimina, opo outemba voishangomwa va longifwe mounyuni aushe. Ovamwatate ova li va dula okumona omunduluki oo ta dulu oku va ninga momuvalu munene, ta longifa oilongifo ipu, ashike oya kola.

 Momukokomoko womido, koutemba okwa li kwa ningwa omalunduluko manini. Pashihopaenenwa, mo 2015 ova li va weda ko ofaila hai limonikila yoku va amena, ngeenge odula tai loko. Omumwameme Dina, oo ha di moshilongo Georgia, okwa pandula eshi ya wedwa ko. Okwa ti, “Osha fa ashike okatemba ke na ondjafa yako yokuliamena kodula.” Mo 2017 opa li pa ningwa omapulakata omangenete momalaka amwe. Tomasz, omumwatate wokoPoland, okwa ti: “Osha li hashi pula oilonga ihapu, opo tu kufe ko omapulakata onale oo haa natekwa ko nongha. Omapulakata omangenete o a li ediladilo liwa neenghono.” Mo 2019 opa li pa ningwa vali omalunduluko e na sha noilongifo nosho yo okundulukwa kwoutemba, opo va dule okulongifwa oule wefimbo.

Okulongwa kwoutemba voishangomwa

 Outemba voishangomwa ohava longwa ashike komunduluki umwe nokwaandjakanekwa mounyuni aushe. Paife okatemba kamwe oha ka kosho Eedola daNamibia 799, inamu kwatelwa ofuto yoku va tuma nosho yo ofuto yoinima imwe. Fiyo opapa, okwa longifwa Eedola daNamibia di dulife pomamiliyona 297 440 000 moutemba, noutemba ve dulife po 420 000 ova tuminwa komaongalo mounyuni aushe.

 Opo omayambidido a longifwe nawa, outemba voishangomwa ohava landwa momuvalu munene. Shikwao vali, paife omaongalo otaa dulu okutula mo eindilo, opo a mone oitukulwa ya wedwa po yokupangela outemba ponhele yokulanda vamwe.

Okulongifa outemba, opo tu yandje oundombwedi

 Ovaudifi mounyuni aushe ohava hafele okulongifa outemba voishangomwa. Martina, wokoGhana, okwa ti: “Konyala meenghedi adishe detu dokuudifa, ofye hatu i kovanhu. Ondi hole okatemba, molwaashi pomhito apa ovanhu ovo have uya kufye. Novanhu ovo hava ende pufye ohava pewa oundombwedi.”

 Moshilongo shimwe muAfrika, omulumenhu umwe okwa li e uya pokatemba ketu, ndele ta kufa po oishangomwa melaka laye. Okwa li a aluka konima yoshivike, ndele ta ti: “Onda lesha oifo aishe. Ouyelele owa fimanenena. Ohandi ke u lombwela ovapambele vange komukunda wetu,” oo u li kokule neekilometa 500. Konima yeemwedi mbali okwa li a aluka, ndele ta ti: “Ovanhu vokomukunda wetu ova lesha oifo aishe, nova hafela neenghono ouyelele oo. Ova hala okuninga Eendombwedi daJehova. Ashike ove na omapulo. Pashihopaenenwa, ove udite ko kutya opo va ninginifwe ove na okuningifwa momeva olutu alishe. Ashike katu na omulonga u li popepi nomukunda wetu. Mbela otu na okuuya oku, opo tu ninginifwe?” Ovaudifi ova li va ninga omalongekido, opo omukokolindjila oo ha popi elaka lomulumenhu oo a kwatafane naye. Okudja opo, omukokolindjila oo nomulumenhu oo ova kala nokuhafela eenghundafana pandjikilile.

 Oshitunhula okumona nghee outemba voishangomwa tava longifwa okuudifila ‘ounyuni aushe, opo ovanhu vomoiwana aishe va pewe oundombwedi.’ (Mateus 24:14, tala yo eshangelo lopedu.) Outemba ohatu va futile ngahelipi, opo va longwe? Ohatu shi ningi hatu longifa omayambidido oilonga yomounyuni aushe, oo vahapu hava yandje okupitila ko donate.ps8318.com. Ohatu mu pandula omolwokuyandja kweni nehalo liwa.