Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

SIGAND NGIMA

Ne Wayudo ‘Lulu ma Nengone Tek’

Ne Wayudo ‘Lulu ma Nengone Tek’

WINSTON PAYNE gi Pamela (Pam) jaode tiyo e Bethel ma Australasia. Kata obedo ni gisebedo ka gidak maber, nitie pek moko ma gisebedogo, kaka dak e i ogendni mopogore opogore. Bende, nitie kinde ma nyathi notho e i Pam. To e ma gisebedo ka gidhi nyime hero Jehova kaachiel gi owete gi nyimine, kendo pod gihero tij lendo. Ne wapenjogi moko kuom gik ma gisekalee. Luwri kodgi e mbaka ma luwoni.

Winston, nyiswae kinda ma nitimo mondo ichak manyo Nyasaye.

Ne onyuola Queensland e piny Australia, kendo joodwa ne ok ohero weche din. Nikech ne wadak kar kendwa, ne ok anyal tudora gi ji mang’eny mopogore gi joodwa. Ka ne an jahigni 12 kama, nachako manyo Nyasaye. Nalemoga ka akwaye mondo omi ang’eye. Gikone, nawuok dala mi nayudo tich kama iluongo ni Adelaide ma ni yo milambo e Australia. Ka ne an jahigni 21, nadhi bayo Sydney. Ka ne an kuno, naromo gi Pam. Nopimona wach grup moro mar lemo ma noriwo Jo-Britain gi Jo-Israel moko. Grubno ne wacho ni Jo-Britain gin koth dhoudi mag Jo-Israel ma ne olal. Grubno wacho ni dhoudi ma nolalgo e dhoudi apar mag Israel ma ne ni e pinyruoth ma nyandwat, kendo ni dhoudigo ne odar e higni mag 700 Ka Kristo Podi. Omiyo, ka ne adok Adelaide, nachako mbakano gi jatich wadwa moro ma nosechako puonjore Muma gi Joneno mag Jehova. Bang’ wuoyo kode mana kuom seche manok, to ahinya-ahinya e wi puonj mag Joneno mag Jehova, nafwenyo ni Nyasaye nosechako dwoko lamba mar manye. Nachako puonjora adiera e wi Jachuechna kod Pinyruodhe! Mano e kaka nayudo ‘lulu ma nengone tek.’​—Mat. 13:45, 46.

Pam, in bende nichako manyo luluno ka ne pod itin. Niyude nade?

Ne apon kama iluongo ni Coffs Harbour ma ni New South Wales, kendo joodwa nohero weche din ahinya. Jonyuolna kod kwara gi dana ma kaneya norwako puonj mag grup mar lemo ma noriwo Jo-Britain gi Jo-Israel. An, owadwa matin, nyaminwa maduong’, kod owetena gi nyiminena ma bathe, ne wapon ka wang’eyo ni Nyasaye nohero joma nowuok e koth Jo-Britain. Kata kamano, ne ok ayie ahinya gi wachno, kendo ne ok awinj ka puonjgigo tiekona riyo ma ne an-go mar ng’eyo Nyasaye. Ka hika noseromo 14, natemo lemo e kanisni buora, kaka Anglikan, Baptist, kod Seventh-day Adventist, to pod nadong’ adong’a gi riyo ma ne an-go.

Bang’e, joodwa nodar odhi Sydney kama ne aromoe gi Winston kobiro bayo. Mana kaka Winston osewacho, mbekni ma ne wagoyo e wi din gikone nomiyo ochako puonjore Muma gi Joneno mag Jehova. Bang’e, barupe ma nooronaga nopong’ gi ndiko mowuok e Muma! Kiwacho awacha adier, nakwongo atang’ tang’ matin, ma kata seche moko wechenego ne chwanya malich. Kata kamano, mosmos nachako fwenyo ni mano e adiera.

E higa mar 1962, nadar ma adhi Adelaide mondo adag machiegni gi Winston. Nosetimo chenro mondo adag gi Thomas Sloman gi Janice chiege ma ne gin Joneno mag Jehova ma kinde moro nosegabedo jomisonari e piny Papua New Guinea. Ne girwaka maber ahinya. Ne an mana jahigni 18 kende, kendo ne gikonya ng’eyo weche mathoth e wi Jehova. Mapiyo nono, nachako puonjora Muma, kendo ne ok obudho ahinya ka pok afwenyo ni naseyudo adiera. Bang’ ka ne wasekendore, ne wachako ngima maber mar tiyo ne Jehova​—ngima ma ne miyo wamedo hero lulu ma ne waseyudo kata bed ni ne waromo gi tembe.

Winston, pimnwae kaka weche ne chalo e kinde ma e ka nichako tiyo ne Jehova.

A. Map ma nyiso kuonde ma ne wadhiye ka ne an jarit-alwora

B. Stamp mag posta ma ne itiyogo e chulni moko. Kiribati kod Tuvalu chon nong’ere kaka Gilbert and Ellice Islands

C. Chula ma jaber miluongo ni Funafuti ma yudore Tuvalu. Mano en achiel kuom chulni ma ne walimo ka ne pok oor jomisonari kuno

Bang’ kendo Pam, Jehova noyawonwa ‘dhoudi malach’ mondo watine e okang’ momedore. (1 Kor. 16:9) Owadwa Jack Porter ma ne obiro e kanyaklawa kaka jarit-alwora e ma nosiemonwa dhoot mokwongo. (Sani wan kode e Komiti mar Bad Ofis ma Australasia.) Jack kod Roslyn chiege nojiwowa mondo wabed jopainia mapile. Ne watimo migawono kuom higni abich. Ka ne an jahigni 29, nomiwa migawo mar bedo jarit-alwora e chulni ma nong’ere kaka South Pacific Islands ma e kindeno ne ni e bwo ofis ma Fiji. Chulnigo ne gin American Samoa, Samoa, Kiribati, Nauru, Niue, Tokelau, Tonga, Tuvalu, kod Vanuatu.

E kindego, thoth joma nodak e chulni mosokore iye ne chich gi Joneno mag Jehova. Omiyo, ne dwarore ni wabed motang’ ahinya sama walendonegi. (Mat. 10:16) Kanyakla ma ne walimoga ne nigi ji matin, omiyo, moko kuomgi ne ok nyal miyowa kar nindo. Kuom mano, ne wakwayoga jogweng’ kuonde nindo, kendo ne girwakowaga maber.

Winston, nitie kaka ihero tij loko dhok. Ok ipimnwae ni sisono nochakore nade?

Ka ne wan Samoa. Skul mar jodongo

E kindeno, owete ma ne ni e chula mar Tonga ne ni mana gi trakt manok kod buge matindo tindo ma nondik gi dho Tonga, ma en dhok ma niwacho Polynesia. E tij lendo, ne gipuonjore gi ji Muma ka gitiyo gi buk mogo e dho Kisungu ma wiye ne wacho ni The Truth That Leads to Eternal Life. E skund jodong-kanyakla ma ne okawo jumbe ang’wen, jodongo moko adek ma Jo-Tonga ma bet nong’eyo Kisungu nochiwore loko bugno e dho Tonga. Ka ne gisetieko, Pam nondikonwa wechego gi typewriter kae to ne waorogi e ofis ma Amerka mondo ogogi gibed buk. Tijno duto nokawo jumbe ma dirom aboro. Kata obedo ni tijno ne ok otiyore e rang’iny ma malo ahinya, bugno nokonyo Jo-Tonga mang’eny mondo opuonjre adiera. An gi Pam ok wan jolok dhok, kata kamano, nitie kaka tich matin ma notiyoreno nomiyo wabedo gi siso mar ng’eyo kaka itimo tij loko dhok.

Pam, ngima mar dak e chula opogore nade gi ngima ma Australia?

Achiel kuom kuonde ma ne wanindoe ka ne wan e tich mar jarit-alwora

Nitie pogruok maduong’ ahinya! Kuonde ma ne wadakie ne nigi pek mopogore opogore, kuom ranyisi, ne nitie suna, liet, oyieyo, tuoche, to kata mana chiemo be seche moko ne bedoga matin. Kata kamano, e giko odiechieng’ kodiechieng’ bang’ tiyo matek ka koro ne wayueyo mos, ne wawinjoga maber ahinya ka warango nam ka wabet e od lum ma ok omwon kore, ma niluongo ni fale e dho Samoa. E kinde ma dwe ne rienyga, ne wajaneno yiende mag nas e dho nam, ka dwe bende nenore e i pi. Neno gik mabeyo kamago ne miyowa thuolo mar paro matut kendo goyo ne Jehova erokamano, to mano ne miyo ok waket pachwa ahinya kuom pek ma ne waromogo.

Ne wahero nyithindo ma ne ni kuno ahinya. Ne gitimoga gik ma miyowa nyiero, kendo ne gibedoga gi penjo mang’eny ka gineno wasunge kaka wan. Kuom ranyisi, ka ne walimo kanyakla moro e chula mar Niue, wuoyi moro matin nomulo yier ma ni e bad Winston kae to owacho ni, “Yie winy ma ni e badigi mora.” Nenore ni pok noneno ng’at ma rayier kamano e ngimane duto, omiyo, ne okia kaka nonyalo lero gima nonenono!

Neno kaka ji mang’eny nodhier ne miyo wawinjo malit ahinya. Kata obedo ni ne gidak e alwora ma jaber, weche thieth ne ok yot kendo pi modho maler be ne tek yudo. Kata kamano, owetewa ne ok parre ahinya. Mano e ma ne en ngimagi mapile. Gin ne gimor nikech ne gin gi thuolo malach mar bedo gi joodgi kanyachiel, ne gin gi kama ne ginyalo chokoree ne lamo, kendo ne gin gi thuolo makende mar pako Jehova. Ranyisi maber ma ne giketo nomiyo wan be waketo pachwa mana kuom tiyo ne Jehova kendo dak e ngima ma ok ogajore.

Pam, wang’eyo ni ne nyaka imany pi kendo ited e alwora ma ok ing’iyogo. Ere kaka ninyalo mago te?

Ka ne wan Tonga. Pam luoko lepwa

Agoyo ne babawa erokamano ahinya. Chakre tinna, nopuonja gik mang’eny, kaka tedo e kendo kod kaka nanyalo dak maber kata ka aonge gi gik mang’eny. Chieng’ moro ka ne wadhi limo kanyakla moro e chula mar Kiribati, ne wadak e od lum moro matin ma kore nogeng’ gi togo mag bamboo to dier ot ne odin gi kite matindo tindo mogol e i nam. Ka nadwaro tedo, nakunyo kendo e dier odno kae to achweko gi pot nas mosetwo. Ka nadwaro pi, ne nyaka adhi aried gi mine mamoko e kisima. Mondo ne ng’ato oywa pi kogolo e i kisima, ne nyaka oti gi luth moro ma romo mita ariyo kama, motueye tol molurore ma rabora ma king’iyo to chalo mana bad olowu milupogo, en mana ni kar tueyo olowu tung’, ne gitueyo ndowo. Dhako ka dhako ne diro ndope ka sane ochopo, kae to mondo ndobno ochodh pi, nitie kaka ne nyaka oket lwete. Ndowo ne lwar koleng’ore mondo pi odonj e iye. Sama narangogi, naparo ni timo mano yot, to ka ne sana ochopo, naneno mak ne. Nanyumo ndowo ding’eny, to ndowono ne thachore athacha e wi pi kae to olewore alewa to pi ok donj e iye! Mon-go nonyiera ahinya. Ka ne gisetieko nyiero, achiel kuomgi nokonya. Joma nodak e alworano nokonyowa e yore mang’eny.

Uduto ne uhero migawo ma nutimo e chula mopogore opogore. Nyiswaeuru moko kuom gik mabeyo munyalo paro.

Winston: Nokawowa kinde mondo wang’i gi timbe joma nodak e alworago. Kuom ranyisi, ka ne owete oluongowa e gago, ne gitokonwaga chiemo te ma ne gitedo. Gima ne wakia en ni nonego bed ni waweyonegi moko e bakul mondo gicham bang’e. E kinde mokwongo okwongo, ne walung’oga chiemo motoknwa te! Ka ne wafwenyo gima nonego bed ni watimo, ne wachako weyonegi chiemo moko e bakul. Gima ber en ni owete ne ng’won kodwa. Kendo ne gimor rwakowa bang’ dweche auchiel ka dweche auchiel ka walimo kanyaklagi. Owete gi nyiminego ne pok oromoga gi Joneno mamoko mopogore kodwa.

Ka ne wan e chula mar Niue. Wadhi lendo gi owete gi nyimine

Limbewa ne miyo nying Jehova duong’ e alworago duto. Jogweng’ ne neno ni owetewa gi nyiminewago e ma nochako din-gino. Omiyo, ka ne gineno ka jotich Nyasaye oa mabor obiro limo Jonenogo, wachno ne morogi matek, kendo ne miyo gifwenyo ni kare dinno yudore e piny mangima.

Pam: Gima aparo ahinya ne otimore e kanyakla moro ma ne ni Kiribati, kama ne nitie owete gi nyimine matin. Ne nitie jaduong’-kanyakla achiel kende ma niluongo ni Itinikai Matera. Notimoga duto monyalo mondo oritwa maber. Chieng’ moro nobiro irwa koting’o tong’ achiel kende e okapu. Nonyisowa kama: “Ma akelonu.” Chamo tong’ e kindego ne en gima kende. Mich matin ma nomiyowano nomulo chunywa ndi.

Pam, higni moko chien kanyo nyathi notho e iyi. Ang’o ma nokonyi nyagori gi wachno?

Ne amako ich e higa mar 1973 ka ne pod wan South Pacific. Ne waneno ni mondo wadog Australia, kata kamano, bang’ dweche ang’wen nyathino notho e iya. Wachno ne lit ne Winston bende. Lit ma ne an-go e chunya ne rumoga mosmos, to ne ok orumo chuth nyaka chop kama ne wayudo Ohinga mar Jarito ma April 1, 2009 (e dho Kisungu en ma April 15, 2009). “Penjo Moa Kuom Josombwa” ne penjo niya: “Kapo ni nyathi otho e ich, be nyathino nigi geno mar chier?” Sulano nojiwowa ni wachno ni e lwet Jehova ma en Jal ma timo gik makare kinde duto. Obiro tiekonwa lit duto ma waseyudo e piny marachni sama otiyo gi Wuode e ‘ketho tije mag Satan.’ (1 Joh. 3:8) Sulano bende nokonyowa mondo wamed kawo mapek ‘lulu ma nengone tek’ ma wan-go kaka jotich Jehova! Sani dikoro wan kanye dine bed ni waonge gi geno mar kinde mabiro?

Bang’ tho nyathiwa, ne wadok e migawo mar tiyo ne Jehova gi thuolowa duto. Ne watiyo e Bethel ma Australia kuom dweche moko, kae to bang’e ne wadok e tich mar jarit-alwora. E higa mar 1981, bang’ bedo gi migawo e gwenge mag New South Wales kod Sydney kuom higni ang’wen, ne ogwelwa e Bethel ma Australia, kaka ne iluonge kindeno, kendo kanyo e ma pod wantie nyaka sani.

Winston, be lony ma ne iyudo ka ne un South Pacific Islands osekonyi e migawo ma sani in-go mar bedo achiel kuom owete ma ni e Komiti mar Bad Ofis ma Australasia?

Ee, osekonya e yore mang’eny. Mokwongo, ofis ma Australia e ma nochung’ ne tije ma ne itimo American Samoa kod Samoa. Kae to bang’e ofis ma New Zealand ne oriw gi ofis ma Australia mi oluong ni Australasia. Koro sani alwora ma ni e bwo ofis ma Australasia oriwo Australia, American Samoa kod Samoa, Cook Islands, New Zealand, Niue, Timor-Leste, Tokelau, kod Tonga​—ma thothgi gin alwora ma aseyudo thuolo mar limo kaka jal ma bad ofis ooro. Lony ma nayudo e kinde ma ne watiyo ne Jehova kanyachiel gi owete gi nyimine ma ni e chulnigo osekonya ahinya e kindegi ma koro atiyonegi ka an e ofis.

Winston gi Pam ka gin e Bethel ma Australasia

Ka watieko, daher wacho ni an gi Pam wasefwenyo kuom higni mang’eny ni ok joma dongo kende e ma manyo Nyasaye. Rowere bende dwaro ‘lulu ma nengone tekno’ kata bed ni joodgi mamoko ok dwar. (2 Ru. 5:2, 3; 2 We. 34:1-3) Kuom adier, Jehova en Nyasaye ma jahera ma dwaro ni ji duto, moriwo rowere gi jomoti, oyud ngima ma nyaka chieng’!

Ka ne wachako manyo Nyasaye higni 50 mosekalo, ne ok wang’eyo ni riyo ma ne wan-go ne dhi miyo wachop kanye. Onge kiawa ni adiera mar Pinyruoth en lulu ma nengone tek ma ok nyal pim gi lulu moro amora! Wang’ado ni kata ang’o ma timre, ok wabi bolo lulu ma nengone tekno piny!