Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Tiyo ne Nyasaye Osebedone Kaka Yath!

Tiyo ne Nyasaye Osebedone Kaka Yath!

Kane jopainia moko ariyo e piny Kenya odhi lendo e ot moro, ne gibwok kane gineno ng’at moro ma randere ahinya konindo e otanda. Kore ne tin ahinya kendo bedene bende ne chieko. Kane ginyise singo mar Nyasaye mawacho ni ‘ng’at ma rang’ol nochikre ka ngau,’ nobedo mamor sidang’.—Isa. 35:6.

Jopainiago nofwenyo ni Onesmus, masani hike hawo 40 ne onyuol gi tuwo miluongo ni osteogenesis imperfecta, ma en tuwo mamiyo choke bedo ma yomyom. Chokene ne yomyom ahinya ma kata komulgi matek matin to gitur. To nikech tuwoni onge yadhe, Onesmus nong’eyo ni koro odhi dak gi tuwoni e ngimane duto kotiyo gi kom midhiro (wheelchair).

Onesmus noyie puonjore Muma. Kata kamano, min-gi notamore ni kik odhi e chokruoge nikech noneno ni mano ne nyalo miyo ohinyre ma med Onesmus rem mang’eny. Omiyo owete ne makone chokruoge e simo kae to gikelone dalagi mondo owinj. Bang’ puonjruok kuom dweche abich, Onesmus nong’ado ni odwaro dhi e chokruoge kata ne tek manade.

Be dhi e chokruoge nomedo ne Onesmus rem? Ooyo. Owacho kama: “Rem ma ne an-go ne dok piny ka an e chokruok.” Noneno ni geno ma en-go emamiyo owinjo ni rem dok chien. Min Onesmus noneno kaka wuode mor ma en bende obedo mamor moyie puonjore Muma. Ne ojawacho niya: “Tiyo ne Nyasaye ema osebedo ne wuoda kaka yath.”

Bang’ kinde matin, Onesmus nobedo jalendo mapok obatisi. Bang’e nobatise kendo sani koro en jakony tich e kanyakla. Kata obedo ni ok onyal wuotho, kendo lwete achiel ok ti, Onesmus pod ne nigi gombo mar timo duto monyalo e tij Jehova. Nodwaro bedo painia makonyo to mak mana ni pod noluor pong’o fom. Nikech ang’o? Nikech nong’eyo ni ne nyaka omany ng’at machielo ma ne dhi dhirone kome. Kane onyiso Jokristo wetene wachno, ne giyie konye. Omiyo Onesmus nobedo painia makonyo.

Kane odwaro bedo painia mapile, nochako parore kendo kaka ne odhi timo. Kata kamano, chieng’ moro kane osomo ndiko modiechieng’, noyudo jip ma nodwaro. Ndikono ne en Zaburi 34:8 mawacho kama: “Rang kendo ne ka Jehova ber.” Bang’ paro matut e wi ndikono, nong’ado ni obedo painia mapile. Sani olendo kuom ndalo ang’wen e juma kendo en gi jopuonjre mang’eny mag Muma matimo dongruok. E higa 2010, ne odhi e Skul mar Jopainia. To mano kaka Onesmus ne mor ka nofwenyo ni japuonj matayo skundno ne en achiel kuom owete ariyo ma nokwongo olime ma olendone!

Gie sani jonyuol Onesmus osetho, kata kamano, owete gi nyimine e kanyakla konye e chopo dwaro mage ma pile ka pile. Ogoyo erokamano kuom gweth duto moyudo sani, kendo orito ahinya kindeno ma “japiny ok nowachi, Atuwo.”—Isa. 33:24.