Skip to content

Al lor tablo konteni

Personn Pa Kapav Servi De Met

Personn Pa Kapav Servi De Met

“Personn pa kapav travay kouma enn esklav pou de met . . . Zot pa kapav travay kouma bann esklav pou Bondie ek pou Larises toulede.”​—MAT. 6:24.

1-3. (a) Ki bann problem finans boukou dimounn pe fer fas zordi, ek kouma sertin esey regle sa bann problem-la? (Get zimaz koumansman lartik.) (b) Ki kestion bann paran ki al travay deor demann zotmem konsernan kouma pou elve zot zanfan?

 MARILYN explike: “James, mo misie, toulezour apre so travay ti retourn lakaz bien fatige, me so lapey ti zis enn tigit plis ki bann depans ki nou ti fer sak zour. Mo ti anvi soulaz li ek ed li aste sertin zoli kitsoz pou nou garson Jimmy, parski Jimmy so bann kamarad lekol ti ena sa bann kitsoz-la.” a Marilyn ti osi anvi ed zot fami ki ti gran ek ti anvi ramas kas pou lavenir. Boukou so bann kamarad ti’nn al lezot pei pou gagn plis kas. Me kan Marilyn ti reflesi si li anvi al enn lot pei, li pa ti tro kone ki pou fer. Kifer?

2 Marilyn ti bien per pou kit so fami ki li ti bien kontan ek bann bon labitid spiritiel ki zot ti ena. Malgre sa, li ti dir limem: ‘Lezot inn al deor pou enn long peryod letan, me zot fami paret pe debrouye lor plan spiritiel.’ Me li ti demann limem kouma li ti pou elve Jimmy si li lwin ar li. Eski li ti pou reisi elve so garson “dan disiplinn ek dan bann lavertisman Jéhovah” par Internet?​—Éph. 6:4.

3 Marilyn ti rod bann konsey. So misie pa ti anvi li al travay deor mem si li ti dir ki li pa pou esey anpes Marilyn fer sa. Bann ansien ek sertin manb kongregasion ti konsey li pou pa ale. Me plizir ser ti ankouraz li fer sa ek ti dir li: “Si to kontan to fami, to pou ale. To pou touzour kapav servi Jéhovah.” Mem si Marilyn ti ena bann dout, li ti anbras James ek Jimmy ek dir zot o-revwar, ek li ti kit zot pou al travay deor. Li ti promet zot: “Mo pou retourn vit.”

BANN RESPONSABILITE FAMILIAL EK BANN PRINSIP LABIB

4. Kifer boukou dimounn al imigre, me alafin kisannla ki bizin okip zot bann zanfan?

4 Jéhovah pa anvi ki so bann serviter viv dan lamizer, ek depi bien lontan bann dimounn al imigre dan lezot pei pou lit kont lamizer. (Ps. 37:25; Prov. 30:8) Pou ki so fami pa mordefin, Jacob ti avoy so bann garson an Égypte pou aste manze. b (Gen. 42:1, 2) Azordi, laplipar bann dimounn ki desid pou imigre pa fer sa parski zot pe mordefin. Me, kitfwa zot kit zot fami parski zot ena bann gro det. Lezot fer sa zis parski zot anvi ki zot fami ena enn meyer lavi. Pou realiz zot bann lobzektif, boukou ki res dan bann pei pov, aksepte pou viv separe ar zot fami, swa dan zot prop pei swa dan enn lot pei. Souvan, zot kit zot zanfan ki ankor miner avek zot konzwin, enn zanfan ki pli gran, bann gran-paran, bann fami, ouswa bann kamarad. Mem si sa fer zot lapenn pou kit zot konzwin ouswa zot bann zanfan, boukou bann ki al deor panse ki zot pena swa.

5, 6. (a) Ki Jésus ti ansegne konsernan vre boner ek sekirite? (b) Pou ki kitsoz materyel Jésus ti ansegn so bann disip pou priye? (c) Dan ki fason Jéhovah beni nou?

5 Dan lepok Jésus osi, boukou dimounn ti pov ek pa ti ena sertin fasilite, ek kitfwa zot ti panse ki zot ti pou pli ere ek pli dan bien si zot ti ena plis larzan. (Marc 14:7) Me, Jésus ti anvi ki bann dimounn met zot konfians dan enn lot kitsoz. Li ti anvi zot fer konfians Jéhovah​—sa Kikenn ki donn rises eternel la. Dan so Sermon lor Montagn, Jésus ti explike ki vre boner ek sekirite pa depann ni lor bann kitsoz materyel, ni lor nou bann zefor, me lor nou relasion avek nou Papa ki dan lesiel.

6 Dan so lapriyer model, Jésus pa ti ansegn nou pou priye pou gagn boukou larzan, me pou priye pou bann kitsoz ki nou bizin sak zour, “nou dipin pou zordi.” Dan enn fason kler, li ti dir bann ki ti pe ekout li: “Aret ramas bann trezor pou zot lor later . . . Plito, ramas bann trezor dan lesiel.” (Mat. 6:9, 11, 19, 20) Nou kapav ena konfians ki Jéhovah pou beni nou parey kouma Li promet. Ek kan Jéhovah beni nou, Li pa zis donn nou so faver; me Li donn nou garanti ki Li pou donn nou seki nou vremem bizin. An realite, sel fason pou gagn vre boner ek sekirite se fer konfians nou Papa ki interese ar nou olie ki nou met nou konfians dan larzan.​—Lir Matthieu 6:24, 25, 31-34.

7. (a) Kisannla Jéhovah inn donn responsabilite pou elve bann zanfan? (b) Kifer toulede paran bizin fer zot par pou elve zot zanfan?

7 ‘Rod avan tou zistis Bondie’ vedir osi konsider bann responsabilite familial parey kouma Jéhovah konsider zot. Dan Lalwa Mozaik, ena sa prinsip-la ki aplik ar bann Kretien: Bann paran bizin form zot zanfan lor plan spiritiel. (Lir Deutéronome 6:6, 7.) Bondie finn donn sa responsabilite-la bann paran, pa bann gran-paran ouswa enn lot kikenn. Lerwa Salomon ti dir: “Mo garson, ekout disiplinn to papa, ek pa abandonn konsey to mama.” (Prov. 1:8) Jéhovah ti atann ki toulede paran zot la ek ansam zot gid ek ansegn zot bann zanfan. (Prov. 31:10, 27, 28) Laplipar kitsoz ki bann zanfan aprann ar zot paran, sirtou bann kitsoz spiritiel, zot aprann sa kan toulezour zot tann konversasion ki zot paran ena lor Jéhovah ek kan zot obzerv lexanp zot paran.

BANN KONSEKANS KI PA ATANN

8, 9. (a) Ki bann sanzman souvan ena kan enn paran viv separe ar so fami? (b) Ki ditor enn separasion kapav fer lor plan afektif ek moral?

8 Avan ki bann dimounn al imigre, zot esey kalkil bann risk ki zot bizin pran ek bann sakrifis ki sa inplike. Me bien tigit parmi zot trouv alavans tou bann konsekans ki sa kapav ena kan zot kit zot fami. (Prov. 22:3) c Deswit kouma Marilyn ti kit so pei, li ti koumans soufer parski li ti separe ar so fami ek li ti nepli gagn zot lafeksion. So misie ek so garson osi ti soufer. Jimmy ki ti ankor tipti, sak fwa ti demann li: “Kifer to’nn kit mwa?” Marilyn ti ena lintansion pou kit so fami zis pou de-trwa mwa. Me plizir lane ti’nn pase, ek sa ti fer li per kan li ti remark bann sanzman dan so fami. Jimmy ti pe vinn pli rezerve ek ti nepli ena otan lafeksion pou so mama. Avek tristes, Marilyn dir: “Li ti nepli ena lamour pou mwa.”

9 Kan bann paran ek bann zanfan pa viv ansam kouma enn fami, sa fer zot ditor lor plan afektif ek moral. d Plis enn zanfan tipti ek plis enn separasion dir lontan, plis sa fer ditor. Marilyn ti explik Jimmy ki li ti pe fer sa sakrifis-la pou ki Jimmy viv bien. Me pou Jimmy, se koumadir so mama ti’nn abandonn li. O-komansman, li pa ti kapav siport so labsans. Me plitar, kan so mama ti vinn vizit zot, li pa ti kapav siport so prezans. Parey kouma boukou zanfan ki’nn separe ar zot paran, Jimmy ti panse ki so mama pa ti merit gagn so lobeisans ek so lafeksion.​—Lir Proverbes 29:15.

Lor Internet ou pa kapav may ou zanfan (Get paragraf 10)

10. (a) Kan enn paran esey ranplas so prezans par bann kado, kouma sa kapav afekte bann zanfan? (b) Ki kitsoz enn paran pa kapav donn so zanfan kan li esey elve li depi lwin?

10 Mem si Marilyn ti esey avoy kas ek kado pou konble so labsans, li ti trouve ki li ti pe elwagn so garson ar li, ek san fer par expre li ti pe ankouraz li pou met bann kitsoz materyel avan bann kitsoz spiritiel ek bann relasion familial. (Prov. 22:6) Jimmy ti dir li: “Pa retourne. Me kontign avoy mwa kado.” Marilyn ti koumans rann li kont ki li pa ti pou kapav elve so garson atraver bann let, telefonn, ouswa bann konversasion par Internet. Li explike: “Lor Internet ou pa kapav may ou zanfan ouswa anbras li pou dir li bonn nwi.”

Kan ou pe viv separe ar ou konzwin, ki bann danze kapav ena? (Get paragraf 11)

11. (a) Kan enn koup viv separe akoz travay, kouma sa afekte zot maryaz? (b) Kouma enn ser ti realize ki li bizin retourn kot li?

11 Marilyn ti nepli ena osi enn bon relasion avek Jéhovah ek avek so misie. Li ti pe frekant kongregasion ek sorti predikasion enn sel zour par semenn ouswa mwins, ek li ti bizin repous bann lavans sexiel ki so patron ti pe fer. Parski zot pa ti la sakenn pou zot kamarad kan zot ti pe pas par bann problem, Marilyn ek James toulede ti devlop bann santiman pou lezot ek ti preske komet ladilter. Marilyn ti rann li kont ki mem si li ek so misie pa ti komet ladilter, me kan zot ti pe viv separe, zot pa ti pe kapav swiv prinsip Biblik ki demann bann konzwin pou satisfer bezwin afektif ek sexiel zot kamarad. Zot pa ti kapav partaz enn ti panse, lans enn ti regar, ouswa fer enn ti sourir, tous lame zot kamarad, may zot kamarad, ‘montre zot lafeksion’ dan enn fason intim, setadir donn zot kamarad ‘seki zot dwa’ dan maryaz. (Chant de S. 1:2; 1 Cor. 7:3, 5) Ek zot pa ti kapav ador Jéhovah kouma bizin ansam avek zot garson. Marilyn rapel: “Kan dan enn lasanble distrik mo ti aprann ki li inportan nou fer nou ladorasion an fami regilierman pou ki nou kapav sape pandan gran zour Jéhovah, mo ti konpran ki mo bizin retourn kot mwa. Mo ti bizin rekoumans konstrir mo lavi spiritiel ek mo lavi fami.”

BON KONSEY​—MOVE KONSEY

12. Ki konsey Biblik kapav ed bann ki pe viv separe ar zot fami?

12 Pa tou bann frer ek ser ki ti kontan kan Marilyn ti desid pou retourn kot li. Bann ansien dan so kongregasion deor ti felisit li pou so lafwa ek so kouraz. Me sertin ki ti pe viv lwin ar zot konzwin ek zot fami parey kouma Marilyn, pa ti kontan. Olie ki zot swiv so bon lexanp, zot ti esey konvink li pou reste. Zot ti dir li: “To pa pou tarde pou revini. Kouma to pou zwenn le-debout si to retourn kot twa?” Olie ki zot fer bann komanter ki dekouraz lezot koumsa, bann konpagnon Kretien bizin “konsey bann zenn madam pou kontan zot misie, pou kontan zot bann zanfan, pou . . . okip zot lakaz,” zot prop lakaz, “pou ki personn pa koz an-mal lor parol Bondie.”​—Lir Tite 2:3-5.

13, 14. Kifer nou bizin ena lafwa pou met volonte Jéhovah avan volonte nou fami? Donn enn lexanp.

13 Boukou ki al imigre inn grandi dan bann kiltir ki met tradision ek responsabilite familial, sirtou responsabilite anver bann paran, avan tou lezot kitsoz. Kan enn Kretien al kont bann pratik ki komin dan so pei ouswa al kont volonte so fami pou fer Jéhovah plezir, sa montre ki vremem li ena lafwa.

14 Anou get zistwar Carin. Li dir: “Kan mo garson Don ti ne, mwa ek mo misie ti pe travay deor, ek mo ti’nn fek koumans etidie Labib. Zot tou dan mo fami ti pe atann ki mo retourn Don kot mo bann paran pou ki zot elve li ziska ki nou stab kote finans.” Kan Carin ti insiste pou elve Don limem, so bann fami, parmi ti ena osi so misie, ti dir ki li pares ek ti riy li. Li dir: “Onetman, sa lepok-la, mo pa ti trouv nanye demal pou les Don avek mo bann paran pou de-trwa lane. Me mo ti kone ki Jéhovah ti donn nou responsabilite pou elve nou garson​—nou so bann paran.” Kan Carin ti retom ansint, so misie ki pa ti Temwin ti demann li pou fer lavortman. Bon desizion ki Carin ti’nn pran avan ti’nn fortifie so lafwa, ek ankor enn fwa li ti res ferm ek ti obeir Jéhovah. Azordi, li, so misie, ek zot bann zanfan zot kontan ki zot inn res ansam. Si Carin ti avoy so bann paran enn ouswa toulede zanfan pou elve, kitfwa azordi zot sitiasion ti pou bien diferan.

15, 16. (a) Rakont lexperyans enn ser ki ti elve par so granmer. (b) Kifer li’nn desid pou pa fer parey avek so tifi?

15 Enn Temwin ki apel Vicky rakonte: “Pandan de-trwa lane, mo granmer ti elve mwa, alor ki mo ti-ser ti res avek mo bann paran. Kan mo ti retourn kot mo bann paran, mo ti nepli ena mem santiman pou zot. Mo ser ti santi li lib pou exprim so bann santiman avek zot, pou may zot, ek li ti pros avek zot. Me mwa, mo pa ti santi mwa pros avek mo bann paran, ek mem kan mo’nn vinn gran, mo ti trouv sa difisil pou montre zot mo bann vre santiman. Mo ser ek mwa ti rasir nou bann paran ki nou pou okip zot kan zot vinn vie. Me mo pou fer sa par devwar, alor ki mo ser pou okip zot par amour.”

16 Vicky dir: “Asterla, mo mama anvi ki mo avoy li mo tifi pou elve, parey kouma li ti avoy mwa ar so mama. Me avek tak mo ti refize. Mo misie ek mwa anvi elve nou zanfan dapre bann prinsip Jéhovah. Ek mo pa anvi ki dan lavenir mo pena enn bon relasion avek mo tifi.” Vicky inn trouve ki sel fason pou reisi dan lavi se met Jéhovah ek so bann prinsip an premie olie ki galoup deryer larzan ek fer seki bann fami demande. Jésus ti dir dan enn fason kler: “Personn pa kapav travay kouma enn esklav pou de met,” setadir pou Bondie ek pou Larises.​—Mat. 6:24; Ex. 23:2.

JÉHOVAH FER NOU BANN ZEFOR “REISI”

17, 18. (a) Ki swa bann Kretien touletan ena? (b) Ki bann kestion nou pou examine dan prosin lartik?

17 Nou Papa, Jéhovah, finn pran langazman pou ed nou gagn bann kitsoz ki nou vremem bizin si nou met so Rwayom ek so zistis an premie dan nou lavi. (Mat. 6:33) Alor, bann vre Kretien touletan ena enn swa. Malgre tou bann difikilte ki nou bizin fer fas, Jéhovah promet pou donn nou enn “mwayin pou sorti” ladan san ki nou bizin al kont bann prinsip Biblik. (Lir 1 Corinthiens 10:13.) Kan nou ‘atann Jéhovah avek enn gran dezir,’ kan nou “kont lor Li” dan lapriyer pou donn nou so sazes ek pou gid nou, ek kan nou swiv so bann komannman ek so bann prinsip, lerla “Li pou azir dan [nou] faver.” (Ps. 37:5, 7) Si nou konsider Li kouma nou vre Met ek nou fer bann zefor sinser pou servi zis Li tousel, Li pou beni nou. Si nou met Li an premie dan tou seki nou fer, Li pou fer nou lavi “reisi.”​—Konpar avek Genèse 39:3.

18 Ki nou kapav fer pou repar bann dega ki finn ena akoz enn separasion? Ki bann kitsoz pratik nou kapav fer pou soutenir nou fami lor plan materyel san ki nou viv separe ar zot? Ek kouma avek amour nou kapav ankouraz lezot pou pran bann bon desizion dan sa domenn-la? Dan prosin lartik nou pou examinn sa bann kestion-la.

a Finn sanz bann nom.

b Sak fwa ki zot ti vwayaze pou al l’Égypte, kitfwa bann garson Jacob ti pas mwins ki trwa semenn lwin ar zot fami. Kan plitar Jacob ek so bann garson ti al res l’Égypte, zot ti amenn zot madam ek zot bann zanfan avek zot.​—Gen. 46:6, 7.

c Get lartik « Émigration: rêves et réalités » dan Réveillez-vous ! Fevriye 2013.

d Bann rapor depi plizir pei montre ki kan enn dimounn kit so konzwin ouswa so bann zanfan pou al travay deor, sa kapav kree bann problem grav. Par exanp, enn ouswa toulede konzwin kapav komet ladilter, lomosexialite, ouswa linses, ek bann zanfan kapav gagn problem konportman ek problem pou aprann dan lekol, vinn agresif, trakase, fer depresion, ouswa ena tandans pou swiside.