Xionyoui kampa nesi tein kipia

Xionyoui kampa nesi tein kipia

TAMACHTILIS 26

“Nion semej namikiskej”

“Nion semej namikiskej”

Pablo kinextij ke takuaujtamatia iuan Dios uan tetasojtaya keman barco yaya pankalakiti

Mokixtia itech Hechos 27:1-28:10

1, 2. ¿Kani monekia ajsis Pablo, uan toni xa kitekipachouaya?

 FESTO kiluijka Pablo: “Tias iixpan Tekiuaj”. Uan xa Pablo kisentokaya kinemiliaya toni kipanoskia keman yetoskia iixpan Tekiuaj. Ome xiuit tsaktoya uan axkan kikixtiskiajya (Hech. 25:12). Achto miakkan yajka ika barco uan amo nochipa kuali tein kipanoka. Uan axkan oksepa yaskia ika barco, yejua ika, xa motajtaniaya ox kuali ajsiskia Roma uan keniuj motajtouiskia iixpan Tekiuaj.

2 Pablo miakpa ‘tajyouijkaya [...] itech ueyiat’. ‘Expa tamiuejueliuik barco kampa yaya uan senyoualtij uan sentonaltij itech ueyiat kampa okachi uejkatan’ (2 Cor. 11:25, 26). Uan axkan keman yaskia ika barco, amo yeskia kemej ijkuak yaya tanojnotsati kemej misionero. Axkan kipixtiaskiaj soldados uan uejka katka kemej 3,000 kilómetros. ¿Kuali ajsiskia ompa? Uan komo kemaj, keman ajsiskia iixpan Tekiuaj, ¿amo kiixtaliskia ke kinamiki mikis? Maj tikelnamikikan ke nejon tonalmej yejua katka okachi ueyi tekiuaj kampa taixyekana Satanás.

3. ¿Toni kiixtalij kichiuas Pablo, uan toni tikitaskej itech nejin tamachtilis?

3 Maski Pablo kipanok miak ouijkayomej, amo mosenkauak. Uan maski kimatia ke tajyouiskia, amo kimatia toni kiixnamikiskia. No kimatia ke komo sayoj kinemilijtoskia ouijkayomej tein kipanoskia, amo yolpakiskiaok keman tanojnotsaskia (Mat. 6:27, 34). Uan no, Jehová kinekia maj Pablo kinixmatiltiani iTaixyekanalis hasta akin katkaj okachi uejueyi tekiuanij (Hech. 9:15). No Pablo kiixtalijkaya kichiuas tein Dios kineki maski kipanoskia ouijkayomej. Maj tikitakan nochi tein kipanok yejua keman yaya para Roma, uan ijkon timomachtiskej keniuj uelis tikchiuaskej kemej yejua.

“Ejekat semi techixnamikia” (Hechos 27:1-7a)

4. ¿Keniuj katka barco kampa yaya Pablo, uan akonimej tokniuan iuan yayaj?

4 Julio, akin kinixyekanaya 100 soldados, kinauatijkej maj kinpixtiani Pablo uan oksekin akin tsaktoyaj. Julio kiixejekoj ke yaskiaj itech se barco tein ika tasakayaj tein yekin ajsika Cesarea. Nejin barco ualeujka de Adramitio, tein moajsia taixpan de Mitilene. Uan yajteuaskia kampa ika norte uan satepan kampa ika pankalaki tonaltsin. Miakkan panoskiaj kampa kitatemouiliskiaj oso kitamamaltiskiaj. Kemej nejin barco chijchiujtoya para ika tasakaskej, amo kualtsin yayaj akin ompa kinuikayaj, uan okachiok komo kinuikayaj akin tsaktoyaj (xikonita recuadro “ Barcos tein mokuiaj ne uejkauj”). Kuali ke Pablo amo yaya iselti iniuan nejon akin kinkitskijkaj porin teisa kichiujkaj. Ompa no yayaj ome tokniuan: Aristarco uan Lucas. Uan kemej tikmatij, yejua Lucas kijkuiloj tein panok. Amo tikmatij ox monekik motaxtauiliskej oso kinuikakej kemej itapaleuijkauan Pablo (Hech. 27:1, 2).

5. ¿Akonimej iniuan moajsik Pablo ompa Sidón, uan toni techmachtia nejon?

5 Keman kinejnemiltijkej barco se tonal, ajsikej Sidón tein pouia Siria. Julio katka kualtakat iuan Pablo, xa porin katka romano uan ayamo monextiaya ox melauj katka tein kipantiayaj (Hech. 22:27, 28; 26:31, 32). Hasta kikauak maj temo den barco uan maj kinkalpanoti okseki tokniuan. Kemej yejuan kimatiaj ke ome xiuit tsaktoya, ¡tikyekmatij ke semi kuali kiselijkej ininchan uan kiuantikej teisa! Maj timotajtanikan: “¿Keniuj no uelis kuali nikinselis nochan oso nikinuantis teisa tokniuan?”. Keman tiktemouaj tikchiuaskej nejon, semi timoyolchikauaj se iuan okse (Hech. 27:3).

6-8. ¿Kanikauin panokej keman kiskej de Sidón uan ajsikej Cnido, uan toni uelik kichiuak Pablo?

6 Satepan kiskej de Sidón uan yajkej. Panotiajkej tatenoj de Cilicia, uan kisentokakej yajkej. Keman panotiayaj tatenoj de Tarso kampa Pablo kayot katka, Lucas kijtoj se taman tein kintekipachouaya: “Ejekat semi techixnamikia” (Hech. 27:4, 5). Nejon kijtosneki ke teisa tein ouij kipanotoyaj. Maski ijkon, tikyekmatij ke Pablo nochipa kitemoj kinixmatiltis kuali tanauatilmej akin ompa yayaj. Kinnojnotsaya soldados, akin kinkitskijkaj, akin kinejnemiltiayaj barco uan akin kinajsia kampa moketsayaj barcos. ¿No ijkon titanojnotsaj keman tikitaj ke uelis kampa yeski timoajsiskej, kemej kichiuaya Pablo?

7 Satepan ajsikej itech xolal Mira tein mokauaya sur de Asia Menor. Ompa monekik kikuiskej okse barco tein kinajxitiskia Roma (Hech. 27:6). Itech nejon tonalmej, akin nemiaj Roma kikouayaj trigo ompa Egipto uan kiuikayaj ika barcos. Seki de nejon barcos moketsayaj ompa Mira. Julio kiajsik semej de nejon barcos uan ompa kintejkoltij soldados uan akin kinpixtiayaj. Nesi ke nejin barco katka okachi ueyi porin kiuikaya miak trigo, uan akin ompa yayaj katkaj okachi miakej: seki soldados, akin kinpixtiayaj, akin kiuikayaj barco uan oksekinok akin no yayaj Roma. Senochinya katkaj 276. Nochin yejuan Pablo ueliskia kintapouis itajtol Dios, uan tikmatij ke kinnojnotsak hasta kampa uelik.

8 Ompa, kiskej Mira para ajsiskej itech xolal Cnido. Komo takistoya, kinuikiliaya sayoj se tonal para ajsiskej ompa. Sayoj ke Lucas kijtoj: “Yoliktsin tiajkej itech barco miak tonalmej uan tekit tiajsikej kampa motanotsa Cnido” (Hech. 27:7a). Nesi ke chikauak taejekaya uan yejua ika tekit ajsikej ompa (xikonita recuadro “ Keniuj ejekat kinuikaya barcos itech ueyiat Mediterráneo”). ¡Xikonnemili keniuj momachiliayaj nochin akin ompa yayaj keman ejekat kitsouitekiua barco ika at uan semi mouiuitatsouaya!

“Tetsaujkaejekat eliuis techmajmagaya” (Hechos 27:7b-26)

9, 10. ¿Toni kinpanok keman panotiayaj Creta?

9 Keman yetoyaj Cnido, akin kiuikaya barco kinekia maj yajteuanij kampa ika pankalaki tonaltsin. Sayoj ke Lucas kijtoj tein panok: “Ejekat amo techkauaya maj tiksentokakan” (Hech. 27:7b). Keman kisteujkej, kuali kinejnemiltiayaj barco. Keman okachi uejkaya yetoyaj den atenoj, se chikauak ejekat kiuikak barco kampa ika sur. Ijkon kemej achto mopaleuijkaj Chipre, axkan kitemojkej mopaleuiskej Creta. Keman panokej tatenoj de Salmone, uan kinejnemiltijkej barco itech nochi sur de Creta, kinixtsakuiliaya nejon tal uan amo semiok kinuitekia ejekat. Ijkon tepitsin kiyekmatkej. Maski ijkon, akin yayaj itech barco kimatiaj ke amo uejkaua peuaskia sesek uan okachi tamouilil yeskia yaskej ika barco.

10 Maski yayaj tatenoj de Creta kampa amo semi chikauak taejekaya, ouij kiuikayaj barco. Lucas kijtoj tein panok: “Semi ouij tikyoualojkej nejon tal, uan tiajsitoj kampa motanotsa Bellos Puertos”. Ompa kiajsikej kampa ueliskia kipantamotaskej tepos tein ika kiketsaltiayaj barco. Lucas kijtoj ke ompa mokaujkej tel miak tonalmej. Sayoj ke monekia amo okachi mouejkauaskej porin katkaya septiembre oso octubre uan okachi ouij kinejnemiltiskiaj barco keman peuaya taseseya (Hech. 27:8, 9).

11. ¿Toni Pablo kiniluij akin yayaj itech barco, uan toni kichiujkej yejuan?

11 Xa sekin akin yayaj itech barco kitajtanijkej Pablo ox kiitaya ke kuali yetoya maj oksepa yajteuanij porin yejua miakpa yajtinenka ika barco. Kiniluij ke amo kuali yetoya porin barco uan tamamal ueliskia pankalakis uan no yejuan ueliskiaj mikiskej. Sayoj ke akin iaxka barco uan akin kinejnemiltiaya barco, kinekkej yajteuaskej, xa porin kinekiaj ajsiskej kampa okachi kuali moketsaskia barco. Julio kintajtolkakik uan no miakej kijtojkej ke okachi kuali maj yajteuanij hasta ajsiskej Fenice, kampa okachi taueyikan katka kampa moketsayaj barcos, uan ompa ueliskia mokauaskej keman okachi taseseyaskia. Kemej ejekat tein ualeuaya de sur amo semi chikauak katka, kinemilijkej ke amo teyi panos uan peujkej kinejnemiltiaj barco (Hech. 27:10-13).

12. ¿Toni kipanokej itech ueyiat keman kiskej de Creta, uan toni kichiujkej akin kiuikayaj barco?

12 Tepitsin satepan, “se tetsaujkaejekat” ualeuak de norte. Tepitsin mopaleuijkej keman panotiayaj tatenoj de “se taltsin tein monotsa Cauda”, kemej 65 kilómetros de Bellos Puertos. Maski ijkon, nejon ejekat ueliskia kintitilatsas kampa ika sur, uan motokatiuj barco xalixko ompa atenoj tein poui África. Akin kiuikayaj barco amo kinekiaj maj pano nejon. Yejua ika kitejkoltijkej tsikitsin barco tein kititilatstiaya taikampa. No kitajkoilpijkej barco ika mekat oso ika cadenas para maj amo teyi kipanouani. Ompa, kitemouijkej tasal tein kinpaleuiaya maj kinejnemiltikan barco uan kitemolijkej maj amo kintitilatsani tetsaujkaejekat. Maski kichiujkej nochi nejin, amo kinpaleuij. Lucas kijtoua: “Tetsaujkaejekat eliuis techmajmagaya”. Uiptika, kipantamotkej aijtik seki taman tein kiuikaya barco para maj amo semi etixtoni uan ijkon amo pankalakiskia (Hech. 27:14-19).

13. ¿Toni xa kimachiliayaj akin yayaj itech barco keman chikauak ejekaya?

13 Nochin akin yayaj itech barco xa semi mouiaj. Pablo uan itasojikniuan amo momoujtiayaj porin kimatiaj ke makisaskiaj. Jesús uan se ángel, kimatiltijkaj Pablo ke monekia ajsis Roma para ompa kiteixmatiltiskia Jesús (Hech. 19:21; 23:11). Panokej ome semanas uan kisentokaya eliuis tetsaujkaejekaya. Uan kemej amo takisaya, akin kiuikaya barco amo uelia kiitaya tonaltsin nion sitalimej, yejua ika amo kimatia kani yetoyaj uan kani kinuikatoya ejekat. Nion ueliaj takuayaj. Kemej taseseyaya, kiouia uan barco eliuis mouiuitatsouaya uan mouiaj, xa nion akin mayanaya.

14, 15. 1) ¿Keyej Pablo kinelnamiktij akin yayaj itech barco tein kinnejmachtijka? 2) ¿Toni techmachtia tein Pablo kiniluij akin yayaj itech barco?

14 Pablo moketsak uan kiniluij: “Monekia nanechtajtolkakiskej keman namechiluij maj amo tikisanij”. Amo kiniluij nejon para kinpinaujtiskia, ta sayoj kinekia kinextis ke tein kipanotoyaj, kinextiaya ke monekia kitajtolkakiskej Pablo. Uan no kiniluij: “Axkan namechiluia ximoyolchikauakan, porin nion semej namikiskej. Sayoj barco pankalakis” (Hech. 27:21, 22). ¡Nejin tein Pablo kijtoj xa semi kinyolchikauak nochin! Uan Pablo xa no semi yolpakik maj Jehová kimatiltiani ke nochin makisaskiaj uan ijkon uelik kinyolchikauak. Nejon kinextia ke Jehová semi toka motekipachoua. Yejua “amo kineki maj nion akin ixpoliui, ta maj nochin moyolpatakan” (2 Ped. 3:9). Yejua ika, ¡semi moneki maj tejuan no tikinmatiltikan kuali tanauatilmej nochin akin tiueliskej! Maj tikelnamikikan ke Jehová kinpatiuita nochin, yejua ika amo kineki maj nion akin ixpoliui.

15 Pablo xa ipa kintapouijkaya akin yayaj itech barco tein Dios motenkaua kichiuas (Hech. 26:6; Col. 1:5). Sayoj ke kemej axkan kinemiliayaj ke barco xa pankalakiskia, kiniluij keyej ueliskia kiyekmatiskej ke momakixtiskiaj. Kiniluij: “Yalua tayouak, Dios akin niktekitilia [...] kiualtitanik se iángel uan nechiluij: ‘Amo ximoui Pablo, tejua moneki tietos iixpan Tekiuaj; uan no, Dios kichiuas ximomakixti tejua uan akin mouan youij’. Yejua ika, ximoyolchikauakan, porin nikneltoka ke Dios kichiuas nochi tein nechiluij. Sayoj ke barco mokuatokatiuj amo uejka de se taltsin” (Hech. 27:23-26).

“Nochin ajsikej atenoj uan nochin makiskej” (Hechos 27:27-44)

“Kitasojkamatilij Dios ininixpan nochin” (Hechos 27:35).

16, 17. 1) ¿Keniuj moajsiaj nochin keman Pablo motataujtij, uan keniuj kinpaleuij nejon akin ompa yayaj? 2) ¿Keniuj mochiuak tein Pablo kijtojka?

16 Nejon ome semanas keman chikauak ejekatoya, kititilatsak barco 870 kilómetros. Ompa, akin kiuikayaj barco kimachilijkej majya ajsitiayaj kansaika atenoj, xa porin kiuejkakakiaj ke at motauitekia atenoj. Taikankopa, kipantamotkej aijtik teposmej tein ika kitsakuiltijkej barco para kiajxitiskiaj atenoj komo ueliskia. Ijkuak, akin kiuikayaj barco kinekkej choloskej, sayoj ke Pablo kiluij taixyekankej Julio uan no soldados: “Komo nejin takamej amo mokauaj itech barco, namejuan amo uelis namakisaskej”. Yejua ika, soldados amo kinkaujkej maj cholouanij. Kemej barco tepitsin motamatilij, Pablo kiniluij nochin maj takuanij uan oksepa kiniluij ke amo teyi kinpanoskia. Ompa, “kitasojkamatilij Dios ininixpan nochin” (Hech. 27:31, 35). Tein kijtoj Pablo keman motataujtij, kinextij ke semi motasojkamatik maj kuali yetonij. Nejon kinmachtij Lucas uan Aristarco uan nochin tokniuan maj no ijkon kichiuanij. Tejuan no uelis timotajtaniskej: “Keman nimotataujtia ininixpan oksekin, ¿kinyolchikaua uan kinyolseuia tein nikijtoua?”.

17 Satepan ke Pablo motataujtij, “nochin moyolchikaujkej uan peujkej no takuaj” (Hech. 27:36). Ompa, kipantamotkej aijtik trigo tein kiuikayaj para maj amo semi etik yeskia barco uan okachi amo ouij kiajxitiskiaj atenoj. Keman tanesik, kimakotonkej tein ika kitsakuiltijtoyaj barco. No kikaxanijkej ome koujmej tein ika kiyekanayaj barco, uan kipataujkej se amo ueyi tasal para ueliskia kinejnemiltiskej hasta atenoj. Barco moixkuatokato xalijtik oso sokiijtik, uan iikampa peuak kojkotoni porin at chikauak kitauitekia. Seki soldados kinemilijkej kinmiktiskej akin kinpixtiayaj para maj amo akin cholouani, sayoj ke Julio amo kinkauak. Kinnauatij maj ajkuitiakan oso maj kikuinij tablajkojkotol para ajsiskej atenoj. Ijkon, nochin 276 akin yayaj itech barco “ajsikej atenoj uan nochin makiskej”, kemej Pablo kijtojka (Hech. 27:44). ¿Kani katka kampa ajsikej?

“Katkaj semi kualtakamej” (Hechos 28:1-10)

18-20. ¿Keniuj kinextijkej akin nemiaj Malta ke “katkaj semi kualtakamej”, uan toni mochiuak keman taxotaltijkej?

18 Kampa ajsitoj atenoj motatokaytiaya Malta, tein moajsia sur de Sicilia (xikonita recuadro “ ¿Kani katka Malta?”). Akin nemiaj Malta, kinextijkej ke katkaj kualtakamej iniuan akin ompa ajsitoj apaltikej uan sekmiktoyaj (Hech. 28:2). Taxotaltijkej para mototoniskej porin kioujtoya uan momachiliaya sesek. Uan ompa mochiuak se milagro.

19 Kemej Pablo kinekia tapaleuis, kisentilij seki kouit uan kitikotamotak. Uan ompa ualkisak se kouat uan mopiloj imako. Akin ompa nemiaj kinemilijkej ke teisa kichiujka uan Dios kitatsakuiltijtoya. a

20 Biblia kijtoua ke akin nemiaj Malta kichiayaj maj Pablo “tamiposauaya”. Se amatajkuilol kijtoua ke tajtol “tamiposauaya” kikuiaj tapajtianij. Yejua ika, kemej Lucas katka tapajtijkej, kikuik nejon tajtol (Hech. 28:6; Col. 4:14). Pablo momatsetseloj, kouat uetsito uan amo teyi kipanok.

21. 1) ¿Toni seki taman kimelauak Lucas ijkon kemej mochiuak? 2) ¿Toni kichiuak Pablo ika ichikaualis Dios, uan toni kichiujkej akin nemiaj Malta?

21 Ompa Malta nemia Publio, se takat tominpixkej akin kipiaya miak talmej. Xa katka se romano akin kipiaya okachi tanauatil ompa Malta. Lucas kijtoj ke nejin takat “katka tekiuaj”. Uan ome uejkauj tajkuilolmej no kinextiaj ke nejon takat kipiaya nejon tanauatil. Publio semi kitakachiuak Pablo uan akin iuan yayaj, uan kintakauilij ichan maj mokauanij eyi tonal. Nejon tonalmej, itat Publio mokokouaya. Lucas, kemej tapajtijkej, oksepa kimelauak toni kipiaya. Kijtoj: “Uetstoya porin kikuik totonik uan semi kikokouaya ipox”. Pablo “kichiuak se netataujtil uan kitalij imauan itech uan pajtik”. ¡Nochin semi kimojkaitakej nejon milagro! Yejua ika kiuikilijkej Pablo oksekin akin no mokokouayaj para maj kinpajtiani. Yejuan kintayokolijkej miak taman tein kinpolouaya Pablo uan akin iuan yayaj para ajsiskej Roma (Hech. 28:7-10).

22. 1) ¿Toni kijtoj se taixmatkej keman kiitak tein kijkuiloj Lucas? 2) ¿Toni tikitaskej itech okse tamachtilis?

22 Yekmelauj nochi ijkon mochiuak tein axkan timomachtijkej. Uan se taixmatkej kijtoj ke nejon tein Lucas kijkuiloj itech Biblia, semi kuali kimelauak nochi tein panok, kijtoj nochi tein kipanouayaj akin yayaj itech se barco ne uejkauj, kinextij keniuj itech ueyiat Mediterráneo ijsiujka uelia kiouia uan tetsaujkaejekaya, uan moita ke tajkuiloj se akin ipa kijkuiloua tein panoua keman youij itech se barco. Xa yejua Lucas kijkuilojtiajki nochi tein kinpanotiaya sejse tonal. Komo ijkon, keman oksepa yajteujkej, Lucas no kijkuilojtiajki nochi tein kinpanotiajki. ¿Uan toni kipanok Pablo keman ajsik Roma? Nejon tikitaskej itech okse tamachtilis.

a Tajtol griego tein mokepa kemej “kouat” itech Hechos 28:3, kijtosneki kouat tein temiktia. Itech nejon tonalmej, akin nemiaj Malta kinixmatiaj nejon kouamej. Nesi ke ijkuak onkayaj nejon kouamej. Axkan amo onkakejok ompa, xa porin mopatatiajki seki taman oso xa momiakilijkej akin nemiaj Malta uan tankej nejon kouamej.