Bai na kontenido

Bai na kontenido

Kanta pa Yehova!

Kanta pa Yehova!

Kanta pa Yehova!

“Lo mi kanta alabansa na mi Dios, tanten ku mi tin bida.”​—SAL. 146:2.

1. Kiko a motivá e hóben David pa komponé algun di su salmonan?

DURANTE su hubentut, David a pasa hopi tempu den kunuku den bisindario di Bètlehèm kuidando e karnénan di su tata. Segun ku e tabata kuida e karnénan, e por a kontemplá Yehova su obranan maravioso, esta, shelu yen di strea, “bestianan di mondi” i “paranan di shelu.” Loke el a mira a impreshon’é asina tantu ku el a komponé kantikanan konmovedor ku ta duna alabansa na e Kreador di e obranan maravioso akí. Hopi di David su kantikanan ta den e buki di Salmo. *​—Lesa Salmo 8:​3, 4, 7-9.

2. (a) Ki efekto músika por tin riba hende? Duna un ehèmpel. (b) Kiko nos por siña tokante David su amistat ku Yehova for di Salmo 34:7 i 8 i Salmo 139:​2-8?

2 Probablemente, durante e periodo akí David a perfekshoná su abilidatnan komo músiko. De echo, el a bira asina un bon músiko ku el a haña invitashon pa bai toka arpa pa Rei Saul. (Pro. 22:29) David su músika tabatin un efekto trankilisante riba e monarka ku tabata basta perturbá. Sí, su músika tabatin e mesun efekto ku bon músika tin riba hopi hende awe. Ki ora ku David a toka su instrumènt, “Saul tabata haña alivio i tabata sinti su mes mihó.” (1 Sam. 16:23) Te awe e kantikanan di e músiko i kompositor temeroso di Dios akí ta di gran balor. Para ketu un ratu i pensa esaki! Awe, mas ku 3000 aña despues di nasementu di David, miónes di hende di tur gremio rònt mundu ta lesa e salmonan di David pa haña konsuelo i speransa.​—2 Kró. 7:6; lesa Salmo 34:​7 i 8; 139:​2-8; Amos 6:5.

E Papel Importante di Músika den Adorashon Berdadero

3, 4. Kon a organisá uso di músika sagrado den tempu di David?

3 David tabatin talento i el a usa esaki den e mihó manera posibel, esta, pa duna gloria na Yehova. Despues ku David a bira rei di Israel, el a sòru pa músika bunita bira parti di adorashon den tabernakel. Mas ku un désimo parti di e levitanan ku tabata rindi sirbishi na tabernakel—mas òf ménos 4000—tabatin e tarea di duna ‘alabansa’ ku instrumènt. I di e kantidat akí tabatin 288 eksperto ku tabata ‘instruí pa kanta na Yehova.’​—1 Kró. 23:​3, 5; 25:7.

4 David mes a komponé hopi di e kantikanan ku e levitanan a toka i kanta. Kualke israelita ku tabatin e privilegio di ta presente na e okashonnan ku e levitanan tabata kanta e salmonan di David, lo mester a sinti nan masha konmoví. Despues, ora ku a trese e arka di pakto na Yerusalèm, “David a papia ku e hefenan di e levitanan pa nombra nan rumannan, e kantadónan, ku instrumènt di muzik, arpa, salterio, simbal ku ta zona duru, pa laga tende zonidunan di goso.”​—1 Kró. 15:16.

5, 6. (a) Dikon músika a haña asina tantu atenshon den tempu di David? (b) Kon nos por sa ku músika mester tabatin un lugá importante den adorashon na Israel di antigwedat?

5 Dikon músika a haña asina tantu atenshon den tempu di David? Ta djis pasobra e rei mes tabata un músiko? Nò, tabatin un otro motibu. Esei a sali na kla siglonan despues ora ku Ezekias, e rei hustu, a restorá adorashon na e tèmpel. Na 2 Krónikanan 29:25, nos ta lesa: “El [esta, Ezekias] a stashoná e levitanan den e kas di SEÑOR ku simbal, ku arpa i ku salterio, konforme e mandamentu di David, di Gad, e miradó di rei, i di profeta Natan; pasobra e mandamentu a bin di SEÑOR pa medio di su profetanan.”

6 Sí, mediante su profetanan, Yehova a instruí su adoradónan pa alab’é ku kantika. E kantadónan a asta haña eksonerashon di sierto tareanan ku otro levitanan mester a kumpli kuné; asina nan por a dediká sufisiente tempu pa komponé i areglá kantika nobo, i muy probablemente ensayá nan.​—1 Kró. 9:33.

7, 8. Ora di kanta kantikanan di Reino, kiko ta mas importante ku ser un bon kantante?

7 Kisas bo ta bisa: “Pa loke ta kantamentu, ami sigur lo no tabata entre e ekspertonan ku tabata kanta na e tabernakel.” Pero no ta tur e músikonan levita tabata eksperto. Segun 1 Krónikanan 25:8, tabatin “alumno” tambe. Ta bon pa tuma nota tambe ku aunke lo por tabatin algun bon músiko i kantante den e otro tribunan di Israel, ta e levitanan Yehova a enkargá ku músika. Nos por ta sigur ku tur e fiel levitanan, sea ku nan tabata “maestro” òf “alumno,” a hasi nan máksimo esfuerso pa kumpli ku nan asignashon.

8 David a stima muzik, i e tabata un bon músiko. Pero ta talento so ta konta pa Yehova? David a skirbi na Salmo 33:3 (NW): “Hasi boso máksimo esfuerso pa toka e kuèrdènan ku gritu di alegria.” E mensahe ta kla: Loke ta importante ta pa ‘hasi nos máksimo esfuerso’ pa duna alabansa na Yehova.

E Papel di Músika Despues di Tempu di David

9. Deskribí loke lo bo a tende i mira si bo tabata presente na e inougurashon di e tèmpel durante reinado di Salomon.

9 Durante e reinado di Salomon, músika a sigui hunga un papel importante den adorashon berdadero. Na inougurashon di e tèmpel, tabatin un orkesta kompletu, ku un sekshon di bras di 120 tròmpèt. (Lesa 2 Krónikanan 5:12.) Beibel ta bisa ku ‘e tokadónan di tròmpèt [kendenan tur tabata saserdote] i e kantadónan konhuntamente a laga tende nan mes den un solo bos pa alabá i glorifiká Yehova, pasobra e ta bon i su miserikòrdia ta pa semper.’ Asina ku e zonidu gososo ei a kuminsá, ‘e kas di Yehova a yena ku un nubia’ komo un indikashon di Yehova su aprobashon. Ki emoshonante i impreshonante lo mester tabata pa tende e zonidu di tur e tròmpètnan i e míles di kantantenan ei huntu!​—2 Kró. 5:13.

10, 11. Kiko ta mustra ku kristiannan di promé siglo a usa músika den adorashon?

10 Kristiannan di promé siglo tambe a usa músika den adorashon. Ta klaru ku e adoradónan akí a reuní den kasnan privá i no den tabernakel òf tèmpel. Aunke nan a haña nan ku persekushon i otro difikultatnan, nan a sigui alabá Dios ku kantika.

11 Apòstel Pablo a urgi su rumannan kristian na Kolosas pa ‘spièrta otro ku salmo i himno i kantika spiritual, kantando ku gradisimentu.’ (Kol. 3:16) I despues ku nan a sera Pablo i Silas den prizòn, nan a kuminsá ‘hasi orashon i kanta himno di alabansa na Dios’ maske nan no tabatin buki di kantika. (Echo. 16:25) Si ta abo tabata den prizòn, kuantu kantika di Reino lo bo por a kanta for di kabes?

12. Kon nos por mustra apresio pa nos kantikanan di Reino?

12 Siendo ku músika ta hunga un papel asina importante den nos adorashon, ta bon pa nos puntra nos mes: ‘Mi ta dun’é e debido balor? Mi ta hasi mi máksimo esfuerso pa yega na tempu na reunion, asamblea i kongreso pa kanta e kantika di apertura huntu ku mi rumannan? Mi ta kanta ku sintimentu? I kiko di e kantika entre e Skol di Ministerio Teokrátiko i e Reunion di Sirbishi òf esun entre e diskurso públiko i e Estudio di Toren di Vigilansia? Mi ta animá mi yunan pa no mira esakinan komo un oportunidat pa lanta bai for di nan lugá innesesariamente, kisas djis pa kana un ratu?’ Kantamentu ta parti di nos adorashon. Sí, sea ku nos ta “eksperto” òf “alumno,” nos tur por i mester uni nos bos den alabansa na Yehova.​—Kompará ku 2 Korintionan 8:12.

Nos Nesesidatnan Ta Kambia ku Tempu

13, 14. Dikon ta importante pa kanta di henter kurason na reunionnan kristian? Ilustrá.

13 Mas ku 100 aña pasá, Zion’s Watch Tower a splika kiko ta ún di e motibunan pakiko nos kantikanan di Reino ta asina importante. E revista a bisa: “Kanta e bèrdat ta un bon manera pa inkulk’é den mente i kurason di Dios su pueblo.” Mayoria di e letranan di nos kantikanan ta basá riba pasashinan bíbliko; pues, siñando algun kantika por ta un ekselente manera pa inkulká e bèrdat den nos kurason. Hopi biaha un persona ku bishitá nos reunion pa promé bes ta keda masha konmoví ora e tende e kongregashon kanta di henter nan kurason.

14 Riba un anochi na aña 1869, C. T. Russel, na kaminda pa kas despues di trabou, a tende hende ta kanta den un bodega. Durante e etapa ei di su bida, e tabata konvensí ku nunka lo el a haña e bèrdat tokante Dios. P’esei, el a disidí pa dediká tur su tempu na su negoshi, pensando ku si e hasi ganashi lo e por usa e plaka ei pa por lo ménos yuda hende satisfasé nan nesesidat físiko maske e no por a yuda nan haña sa e bèrdat tokante Dios. Ora ruman Russel a drenta e sala skur i yen di stòf, el a ripará ku ta un reunion religioso tabata tumando lugá. El a kai sinta i skucha. Despues, el a skirbí ku loke el a tende e anochi ei tabata sufisiente pa e—ku yudansa di Dios—rebibá su konvikshon ku Beibel ta inspirá pa Dios. Tuma nota ku na promé lugá ta e kantamentu a atraé ruman Russel na e reunion.

15. Dikon tabata nesesario pa aktualisá nos buki di kantika?

15 Segun tempu ta pasa, nos ta haña mihó komprondementu di e Skritura. Proverbionan 4:18 ta bisa: “E berea di e hustu ta manera lus di ourora, ku ta bria mas i mas te ora ku bira di dia kla.” Unabes ku e lus a bira mas kla, nos tin ku hasi sierto kambio na nos kantikanan pa nos por sigui ‘kanta e bèrdat.’ Durante e último 25 añanan, Testigunan di Yehova den hopi pais a usa e buki di kantika titulá Canta Alabanza na Jehova. * Desde e aña ku a publiká e buki ei, e lus riba vários tópiko a bira mas kla, i debí na esei, algun di e ekspreshonnan den e buki di kantika ei no ta kuadra mas ku nos komprondementu. Por ehèmpel, nos no ta usa e ekspreshon “òrdu nobo” mas; awendia nos ta papia di e “mundu nobo.” Ademas, awor nos ta deklará ku Yehova su nòmber lo ser “santifiká” i no “vindiká.” Pues, debí na e tipo di ahustenan akí a bira nesesario pa aktualisá nos buki di kantika.

16. Kon nos foyeto nobo di kantika lo yuda nos sigui Pablo su konseho na Efesionan 5:19?

16 Pa e motibu ei i otronan, e Kuerpo Gobernante a aprobá publikashon di un buki di kantika nobo titulá Kanta pa Yehova. Na papiamentu, nos tin un foyeto ku e mesun título, ku ta kontené 55 kantika. Kisas ta posibel pa siña algun di nan for di kabes. Esaki ta na armonia ku e konseho di Pablo na Efesionan 5:19.​—Les’é.

Bo Por Mustra Bo Apresio

17. Ki rasonamentu por yuda nos vense miedu òf bèrgwensa di kanta den kongregashon?

17 Nos tin ku permití miedu òf bèrgwensa stroba nos di kanta ku vigor na reunionnan kristian? Konsiderá lo siguiente relashoná ku nos abla: No ta bèrdat ku “nos tur ta trompeká na hopi manera” den loke nos ta bisa? (Sant. 3:2) Pero, nos no ta permití nos abla imperfekto stroba nos di alabá Yehova di kas pa kas. Pakiko anto nos mester permití e echo ku nos no por kanta bon stroba nos di alabá Dios ku kantika? Yehova, kende “a traha boka di hende,” ta keda kontentu di tende nos usa nos bos pa kanta alabansa na dje.​—Eks. 4:11.

18. Duna algun sugerensia pa siña e letranan di e kantikanan.

18 E grabashonnan riba CD titulá Sing to Jehovah​—Vocal Renditions ta disponibel na vários idioma. Nan ta konsistí di e kantikanan nobo kantá pa un kor ku akompañamentu di un orkesta. Ta un plaser pa skucha e bunita areglonan musikal akí. Si nan ta disponibel na un idioma ku bo ta komprondé, skucha nan ku regularidat. Di e manera ei, lo no dura mashá ku lo bo por kanta algun di e kantikanan nobo for di kabes. E letranan di hopi kantika ta komponé di tal manera ku kantando un liña so bo por antisipá fásilmente loke ta sigui. P’esei, ora bo ta toka e CD, pakiko no trata di kanta pareu ku e kor? Si bo siña kanta e kantikanan na kas, sin duda lo bo por kanta ku mas konfiansa na Salòn di Reino.

19. Kiko e preparashon di melodianan di Reino, akompañá pa un orkesta, ta enserá?

19 Ta fásil pa keda sin apresiá e músika di orkesta ku ta ser toká na nos dia spesial di asamblea, asamblea di sirkuito i kongreso di distrito. Pero pa prepará esaki ta eksigí hopi trabou. Despues di selektá e músika, ta skirbi e areglonan musikal pa e orkesta di Watchtower ku ta konsistí di 64 miembro. Despues, e músikonan ei ta tuma hopi tempu pa studia i ensayá e músika, ku finalmente nan ta graba den e studio di Testigunan di Yehova situá na Patterson, New York. Dies di e rumannan akí no ta biba na Merka. Pa nan tur ta un privilegio ku nan por yuda perkurá e bunita músika pa nos eventonan teokrátiko. Kon nos por mustra apresio pa nan esfuerso amoroso? Ora e presidente di asamblea òf kongreso animá nos pa tuma asiento, laga nos obedesé mesora i sinta trankil i skucha e músika ku e rumannan a prepará ku masha amor pa nos.

20. Kiko bo ta desididu pa hasi?

20 Yehova ta skucha nos kantikanan di alabansa. Nan ta importante p’e. Nos ta hasi su kurason kontentu ora nos ta kanta di henter kurason ki ora ku nos ta reuní pa ador’é. Sí, sea ku nos ta eksperto òf alumno, laga nos ‘kanta pa Yehova’!​—Sal. 104:33BPK.

[Nota]

^ par. 1 Ta interesante ku dies siglo despues di David su morto, un grupo di angel, dunando alabansa na Dios, a anunsiá e nasementu di e Mesias na wardadónan di karné ku tabata kuida nan karnénan den kunuku den bisindario di Bètlehèm.​—Luk. 2:​4, 8, 13, 14.

^ par. 15 E buki di 225 kantika tabata disponibel den mas ku 100 idioma.

Kiko Bo Ta Pensa?

• Ki ehèmpelnan bíbliko ta mustra ku músika tin un papel importante den nos adorashon?

• Ki relashon tin entre obedesé Hesus su mandamentu na Mateo 22:37 i kanta kantikanan di Reino di henter kurason?

• Menshoná algun manera ku nos por mustra apresio pa nos kantikanan di Reino.

[Preguntanan di Estudio]

[Plachi na página 27]

Bo ta animá bo yunan pa no lanta bai for di nan lugá innesesariamente durante kantika?

[Plachi na página 28]

Ora bo ta na kas, bo ta siña letra di nos kantikanan nobo?