Pućiba ando čitaocija
Đi hine ki pustinja, da li o Izraelcija hine len pana diso te han ja samo mana hem prepelice?
Đi hine 40 berš ki pustinja, o Izraelcija uglavnom halje mana (Izl. 16:35). Duj putija o Jehova dinđa len te han prepelice (Izl. 16:12, 13; Br. 11:31). Ama, disavo puti hine len hem aver hrana.
Na primer, disavo puti o Jehova legarđa pe narodo ko than kaj šaj te odmorinen pe, kuri hine pani hem hrana (Br. 10:33). Jekh asavko than hine i oaza ko Elim, kuri hine 12 izvorija hem 70 palme, verovatno ko odola palme hine urme (Izl. 15:27). I knjiga Plants of the Bible phenela so o palme ko kola barjona o urme „isi ko but thana [. . .] hem soj tane glavno hrana ki pustinja. But manuša koristinena la sar hrana, te ćeren ulje hem te gradinen ćhera.“
Đi putujinđe, o Izraelcija šaj terdilje jekh vreme ki jekh bari oaza Fejran, koja tani ki jekh dolina koja isto ađahar hem vićini pe. a Ki jekh knjiga pisini so odija dolina tani „dugačko 130 kilometrija hem oj tani jekh andi najšuži, najbari hem najpenđardi dolina ko Sinajsko poluostrvo“ (Discovering the World of the Bible). Premali odija knjiga, i oaza Fejran nalazini pe oko 610 metre kotar nadmorsko visina, otprilike 45 kilometrija kotar than kuri odija dolina spojini pe e moreja. Dugačko tani 4,8 kilometrija hem koro late barjona put palme ko kola isi urme. Pana kotar purano vreme, o manuša alje te živinen odothe sebepi odola palme.
Ked ikljilje kotar Egipat, o Izraelcija lelje peja humer, posude kuri šaj hine te ušnen hem verovatno điv hem ulje. Naravno, odova na trajinđa lenđe but vreme. O narodo lelja peja hem „but tikni hem bari stoka“ (Izl. 12:34-39). Ama, odolese so o životi ki pustinja tano but pharo, but životinje mulje. Disave životinje o Izraelcija halje, disave dinđe sar žrtva, čak aso hovavne devela (Dela 7:39-43). b Ama, ipak o Izraelcija hine len disave životinje. Odova šaj te dikha odolestar so o Jehova phenđa lenđe ked na šunđe le: „Tumare ćhave ka oven pastirija ki pustinja 40 berš“ (Br. 14:33). Moguće tano so ando pe stadija hine len thud hem so disavo puti halje mas, ama odova na hine dovoljno 40 berš te han trin milionija manuša. c
Kaj o životinje arakhlje pani hem so te han? d Ko odova vreme, đelo but boršim hem odolese šaj hine pobuter biljke ki pustinja. Jekh biblijaki enciklopedija phenela so angleder 3 500 berš „ki Arabija hine but pobuter pani nego so isi akana. Odova đanaja sose uduri šaj te arakhen pe but hor hem šuke thana kuri hine reke, kola ko purano vreme hine pherde panjeja sose đala hine but boršim“ (Insight on the Scriptures). Ipak ki pustinja na hine plodija hem hine strašno than (Pon. zak. 8:14-16). Te na ovel hine o pani kova o Jehova ćerđa prekalo jekh čudo, o Izraelcija hem olengi stoka sigurno bi merena ki pustinja (Izl. 15:22-25; 17:1-6; Br. 20:2, 11).
O Mojsije phenđa e Izraelcenđe so o Jehova dela len mana te šaj te haljon so o manuš na živini samo ando maro nego hem ando svako lafi kova ikljola ando Jehovaso muj (Pon. zak. 8:3).
a Dikh i Stražarsko kula kotar 1. maj 1992. berš, str. 24-25.
b Ki Biblija pisini so o Izraelcija duj putija dinđe žrtve e Jehovase ki pustinja. Prvo puti hine ked o Aron hem olese ćhave ulje sveštenikija hem dujto puti ked hine i Pasha. O solduj putija hine ko 1512. berš, odova hine o dujto berš sar o Izraelcija ikljilje ando Egipat (Lev. 8:14–9:24; Br. 9:1-5).
c Hari angleder te ikljon andi pustinja, o Izraelcija palo mariba lelje hiljade životinjen (Br. 31:32-34). Ama, palem hem ponodri halje mana sa đi na khuvđe ki Obećimi phuv (Is. Nav. 5:10-12).
d Nigde na pisini so o životinje halje mana sose o Jehova phenđa e Izraelcenđe te ćeden odobor mana kobor šaj o manuš te hal, a nigde na pominena pe o životinje (Izl. 16:15, 16).