Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

Ala ne ambakoro so ayeke na popo ti ala

Ala ne ambakoro so ayeke na popo ti ala

“Mo yekia lê ti mbakoro zo.”LÉV. 19:32.

1. Aye ti vundu wa ayeke si na azo laso?

JÉHOVAH aye lâ oko pëpe ti tene azo abâ pasi, ala nze na ala ga mbakoro. Lo leke lani ti tene azo aduti na nzoni seni na yâ ti paradis. Me laso, “création kue angbâ gi ti dema legeoko na ti bâ pasi legeoko.” (aRom. 8:22). Ti mo, tongana Nzapa abâ so azo abâ pasi ndali ti aye ti sioni so aga na peko ti siokpari, a sara nyen na ndo ti lo? Na ndo ni, mingi ti azo so aga mbakoro ayeke na zo ti mungo maboko na ala pëpe na ngoi so ala yeke na bezoin ni.Ps. 39:6; 2 Tim. 3:3.

2. Ngbanga ti nyen aChrétien ayeke na ngia mingi so aita so aga mbakoro ayeke na yâ ti congrégation?

2 Awakua ti Jéhovah ayeke na ngia so aita so aga mbakoro ayeke na yâ ti acongrégation. E yeke wara aye ti nzoni na lege ti ndara so ala yeke na ni nga e ye ti mû tapande ti ala. Mingi ti aita na popo ti e ayeke fami ti aita so aga mbakoro. Me, atâa e yeke na fami so ayeke mbakoro na yâ ti bungbi wala e yeke na ni ape, e ye si ala duti nzoni (aGal. 6:10; 1 Pi. 1:22). E kue e yeke wara aye ti nzoni tongana e hinga bango ndo ti Nzapa na ndo ti ambakoro. E yeke sara nga tënë na ndo ti aye so azo ti sewa alingbi ti sara ti mû maboko na fami ti ala so ayeke mbakoro, nga na ye so aita ti  congrégation alingbi ti sara ti mû maboko na ambakoro.

“MO KE MBI PËPE”

3, 4. (a) Ye wa la agbu bê ti wasungo Psaume 71 so lo hunda ni na Jéhovah? (b) Nyen la aita so ayeke ambakoro na yâ ti congrégation alingbi ti hunda na Nzapa?

3 Psaume 71:9 atene: “Mo ke mbi pëpe tongana mbi ga mbakoro; zia mbi pëpe tongana ngangu ti mbi awe.” A yeke peut-être David la atene tënë so. David asara na Jéhovah na yâ ti fini ti lo kue na Jéhovah asara kua na lo ti sara akota kusala (1 Sam. 17:33-37, 50; 1 aGbia 2:1-3, 10). Atâa so David aga mbakoro, lo hunda na Jéhovah ti ngbâ ti bâ lege ti lo.—Diko Psaume 71:17, 18.

4 Aita mingi laso ayeke tongana David. Atâa so ngu ti ala ague na li ni nga ala yeke na yâ ti “lâ ti sioni”, wala angoi ti vundu, ala yeke sara kue ti gonda Nzapa (Zo-ti. 12:3-9). Mingi ti ala alingbi ti sara na Jéhovah tongana ti kozo ape, même na yâ ti kusala ti fango tënë. Me, ala nga kue alingbi ti hunda Jéhovah ti ngbâ ti iri tënë nzoni na ndo ti ala nga ti bâ lege ti ala. Aita be-ta-zo so alingbi ti hinga na bê ti ala kue so Nzapa ayeke kiri tënë na asambela ti ala. E hinga ni ndali ti so na yâ ti sambela so David asara na gbe ti yingo vulu ti Jéhovah, lo sambela ndali ti a-oko gingo bê so na Jéhovah akiri tënë na sambela ti lo.

5. Jéhovah abâ aita so ayeke ambakoro tongana nyen?

5 Bible afa polele so Jéhovah abâ na nene ni mingi aita so ayeke ambakoro na ayeke be-ta-zo nga lo ye si awakua ti lo ane ala (Ps. 22:25-27; aProv. 16:31; 20:29). Lévitique 19:32 atene: “A lingbi mo londo, mo luti na gbele zo so kuali ti lo avuru, na mo yekia lê ti mbakoro zo, na mo kpe mbeto ti Nzapa ti mo—Mbi yeke L’Éternel!” Na ngoi so a sû tënë so, a yeke lani kota ye ti ne ambakoro na yâ ti congrégation, na a yeke nga kota ye laso ti sara tongaso. Me, azo wa la alingbi ti bâ lege ti ambakoro?

YE SO ASEWA ALINGBI TI SARA

6. Tapande wa la Jésus azia tongana lo bâ lege ti mama ti lo?

6 Bible atene na e atene: “Mo ne babâ na mama ti mo.” (Ex. 20:12; aÉph. 6:2). Jésus afa so commandement so ayeke kota mingi na ngoi so lo fâ ngbanga na ndo ti aFarizien na ascribe so ake ti bâ lege ti ababâ na amama ti ala (Marc 7:5, 10-13). Jésus wani azia nzoni tapande ni. Na ngoi so Jésus aga lani nduru ti kui na ndo ti keke ti pasi, lo hunda na disciple Jean so lo ye lo mingi ti bâ lege ti mama ti lo, so peut-être ayeke lani womua.Jean 19:26, 27.

7. (a) Fango ye ti Bible wa so abâ afami Paul asara tënë ni? (b) Paul asara nga tënë na ndo ti nyen?

7 Na yâ ti lettre so bazengele Paul atokua na Timothée, lo tene so a lingbi aChrétien abâ lege ti azo ti sewa ti ala. (Diko 1 Timothée 5:4, 8, 16.) Lo tene tënë so na ngoi so lo yeke sara lani tënë ti azo so congrégation alingbi ti mû nginza ti mû maboko na ala. Lo tene polele so a yeke kua ti amolenge so ayeke aChrétien, a-âta nga na ambeni fami ti bâ lege ti awomua so ayeke ambakoro. Tongana ala sara tongaso, a yeke mû kua mingi na congrégation ape. Laso nga kue, e lingbi ti fa so e “gbu tënë ti Nzapa ngangu” tongana e mû na afami ti e so ayeke ambakoro aye so ala yeke na bezoin ni na lege ti mitele.

8. Ngbanga ti nyen Bible afa pëpe mbeni mbilimbili ye so a lingbi e sara ti bâ lege ti ababâ na amama ti e so ayeke ambakoro?

8 A yeke kua ti amolenge so akono awe ti bâ lege ti ababâ na amama ti ala na lege ti mitele. Paul ayeke sara lani tënë ti afami so ayeke ‘awamabe’, me a lingbi a bâ nga lege ti ababâ na amama so ayeke pëpe aChrétien na yâ ti congrégation. Dutingo ti asewa kue ayeke legeoko ape. Tongaso, a lingbi azo ti sewa oko oko kue amû desizion na ndo ti ye so ala lingbi ti sara ti bâ lege ti ababâ na amama ti ala. Kpale ti seni ti ala ayeke nde nde, abezoin ti ala ayeke nde nde nga asarango ye ti ala ayeke nde nde. Ambeni ita so  ayeke ambakoro ayeke na gbâ ti amolenge, me ti ambeni ala yeke gi na molenge oko. Ambeni ayeke wara mungo maboko ti letäa me ambeni awara ni ape. Aye so agbu bê ti azo so ayeke na bezoin ti tene a mû maboko na ala ayeke nde nde. Tongaso, a yeke nzoni ape ti kasa ye so mbeni zo ayeke sara ti bâ lege ti afami ti lo so ayeke ambakoro. Jéhovah ayeke iri tënë nzoni na ndo ti adesizion kue so a mû ni na lege ti awango ti Bible. Lo lingbi ti sara si adesizion ti e aga na e aye ti nzoni legeoko tongana ti so lo sara na awakua ti lo ngbene ye na ngoi ti giriri.Nom. 11:23.

9-11. (a) Akpale wa la ambeni ita awara? (Bâ foto so ayeke na tongo nda ti article ni.) (b) Fa na lege ti mbeni tapande ngbanga ti nyen alingbi amolenge so akono awe adö tere ti ala hio pëpe ti zia kua ti ngoi kue.

9 Tongana amolenge alango yongoro na babâ na mama ti ala, a lingbi ti duti ngangu na amolenge ni ti mû maboko na ala. A lingbi ti si so gi hio tongaso mbeni awara kpale ti seni, peut-être ndali ti so lo tï, mbeni bio ti tere ti lo akungbi, wala ambeni ngangu kpale asi. Ye so a lingbi ti sara si amolenge ti ala agi lege hio ti gue ti mû maboko na ala. Na pekoni, ala lingbi ti duti na bezoin ti tene a mû maboko na ala teti kete ngoi wala a ninga. *

10 Aita so asara kua ti ngoi kue na so ayeke fa tënë na ando so ayo, a lingbi ti duti na akota desizion ti mû ni. Aita ti Béthel, amissionnaire, asurveillant so ayeke gue na ando nde nde abâ akua so ala sara na nene ni nga ala bâ ni tongana mbeni lege so Jéhovah airi tënë nzoni na ndo ti ala. Me, tongana tere ti babâ na mama ti ala ason, peut-être kozo ye so ala yeke sara ayeke so ala yeke tene: ‘A lingbi e zia kua ti e ti kiri ti bâ lege ti babâ na mama ti e.’ Ye oko, a yeke nzoni ala zia tënë ni na yâ ti sambela nga ala gi ti hinga mbilimbili ye so babâ na mama ti ala aye wala ayeke na bezoin ni. A lingbi ala dö tere ti ala hio pëpe ti zia kua so Jéhovah amû na ala. A yeke lakue kota ye pëpe ti sara tongaso. A yeke nzoni ala gi ti bâ wala kobela ni ayeke ninga wala pëpe. A lingbi ala gi nga ti hinga wala ambeni ita ti congrégation so babâ na mama ti ala ayeke dä alingbi ti mû maboko na babâ na mama ni.—Prov. 21:5.

11 Bâ tapande ti aita use so alango ayo na babâ na mama ti ala. Mbeni oko ayeke lani missionnaire na Amerika ti Mbongo na mbeni asara kua na kota ndokua ti aTémoin ti Jéhovah na Brooklyn na New York. Babâ na mama ti ala ayeke na bezoin ti mungo maboko. Aita use so na awali ti ala ague ayo na mbage ti Tö ti bâ tongana nyen ti mû maboko na babâ na mama ti ala. A si na mbeni ngoi, lo so lo yeke missionnaire na Amerika ti Mbongo apensé mingi ti zia kua ti lo ti missionnaire ti kiri ti bâ lege ti babâ na mama ti ala. Me, a-ancien ti congrégation so babâ na mama ti ala ayeke dä airi lo na téléphone. A-ancien ti congrégation ni asara lisoro na ndo ti kpale ni na ala ye si ita ni angbâ ti sara kua ti lo ti missionnaire. A-ancien ni abâ na nene ni mingi kua so ita ni na wali ti lo ayeke sara na ala mû desizion ti mû maboko na babâ na mama ni. Azo ti sewa ti aita ni kue ayeke na ngia ti bâ mungo maboko so aita ti congrégation ayeda ti mû na ala na nzoni bê.

12. Na ngoi so mbeni Chrétien na azo ti sewa ti lo ayeke mû desizion ti bâ tongana nyen ti mû maboko na babâ na mama ti ala so ayeke ambakoro, nyen la a lingbi ala girisa ape?

12 Atâa adesizion wa la mbeni Chrétien na azo ti sewa ti lo amû ti bâ lege ti babâ na mama ti ala so ayeke ambakoro, a lingbi ala sara kue ti tene adesizion ti ala amû gonda na iri ti Jéhovah. E ye lâ oko pëpe ti sara ye tongana amokonzi nzapa ti ngoi ti Jésus (Mat. 15:3-6). Me, e ye ti tene adesizion ti e amû gonda na Jéhovah nga na congrégation.2 aCor. 6:3.

 YE SO CONGRÉGATION ALINGBI TI SARA

13, 14. Tongana nyen la Bible afa so a lingbi acongrégation amû maboko na aita so ayeke ambakoro?

13 A yeke pëpe aita kue la alingbi ti mû maboko na aita so ayeke na yâ ti kusala ti ngoi kue tongana ti aita so e mû tapande ti ala fade. Me, ye so asi na ngoi ti akozo Chrétien afa polele so aita ti acongrégation alingbi ti sara kue ti mû maboko na aita be-ta-zo so ayeke ambakoro. Bible atene so na congrégation ti Jérusalem “mbeni zo so ye atia lo ayeke dä pëpe”. Tënë so aye ti tene pëpe so aita ni kue ayeke lani azo so ayeke na ye mingi. Ambeni ayeke lani na ye mingi ape, me a yeke kangbi ye lani na ala na “a yeke kangbi ni na zo oko oko, a lingbi na ye so atia lo.” (Kus. 4:34, 35). Ambeni ngoi na pekoni, mbeni kota kpale asi na yâ ti congrégation ni. A yeke bâ lani lege ti ambeni womua nzoni pëpe na ngoi ti “kangbingo kobe ti lâ na lâ.” Tongaso, abazengele asoro ambeni ita-koli so ayeke anzoni zo na ala mû na ala kua ti kangbingo kobe si ala lingbi ti kangbi ni na lege ni na awomua ni kue (Kus. 6:1-5). Kapa ti kangbingo kobe lâ na lâ so a zia ni lani na sese, a yeke mbeni ye so a leke ni gi teti mbeni ngoi ti mû maboko na azo so aga aChrétien na pentecôte ti ngu 33, na so angbâ na Jérusalem teti kete ngoi ti kpengba mabe ti ala. Atâa so kapa ni ayeke lani gi teti mbeni ngoi, desizion so abazengele amû afa so acongrégation alingbi ti bâ lege ti abezoin ti aita so ayeke ambakoro na so ayeke be-ta-zo.

14 Paul afa na Timothée ngoi so congrégation alingbi ti mû maboko na lege ti mitele na aita so ayeke awomua so ayeke na yâ ti bezoin (1 Tim. 5:3-16). Na gbe ti yingo ti Nzapa, Jacques atene so a lingbi aChrétien amû maboko na anyindu, awomua nga na aita so ayeke na yâ ti kpale (Jacq. 1:27; 2:15-17). Bazengele Jean nga atene: “Zo kue so ayeke na aye ti gigi so, na lo bâ so ita ti lo ayeke na ye pëpe, me lo ke ti bâ mawa ti lo, tongana nyen si ndoye ti Nzapa ayeke ngbâ na yâ ti lo?” (1 Jean 3:17). Tongana a yeke ti ita oko oko ti mû maboko na aita so ayeke na yâ ti bezoin, a fa so a lingbi acongrégation nga kue asara tongaso.

Tongana mbeni kpale asi, tongana nyen la congrégation alingbi ti mû maboko? (Bâ paragraphe 15, 16)

15. Nyen la alingbi ti sara si aita so ayeke ambakoro awara mbeni nzoni mungo maboko?

15 Na yâ ti ambeni kodoro, letäa alingbi ti mû maboko na azo so ayeke ambakoro na lege so a yeke mû na ala pension wala a yeke sara ambeni ye nde ndali ti ala (aRom. 13:6). Na ambeni ndo a yeke tongaso ape. Tongaso, afami nga na acongrégation ayeke mû maboko na aita so ayeke ambakoro alingbi na dutingo ti aita ni. Tongana amolenge so ayeke aChrétien alango ayo na ababâ na amama ti ala, a lingbi ti sara si ala lingbi ti mû maboko  na ala mingi mingi ape. A lingbi amolenge asara lisoro na a-ancien ti congrégation so ababâ na amama ti ala ayeke dä ti tene amolenge ni nga na a-ancien ni amû maboko na ababâ na amama ni nzoni. Na tapande, a-ancien alingbi ti mû maboko na ababâ na amama ni ti hinga ye na ndo ti ambeni ye so letäa aleke ti mû maboko na ambakoro. A-ancien ni alingbi nga ti bâ ambeni ye so amolenge ni ayeke na bezoin ti hinga ni, na tapande, yorö so ababâ na amama ni anyon ni na lege ni ape wala alettre ti ala so ade a zi yanga ni ape. Tongana amolenge ni asara lisoro nzoni na a-ancien ni, a lingbi ti mû lege na ala ti leke akpale so ababâ na amama ti ala ayeke na ni. Tongana mbeni zo ayeke dä so ayeke mû maboko wala ayeke mû wango na afami ni so alango ayo na ababâ na amama ti ala, a yeke sara si akpale aga kota ape nga afami agi bê ti ala mingi ape.

16. Nyen la ambeni ita asara ti mû maboko na aita so ayeke ambakoro?

16 Ndoye so ambeni ita ayeke na ni na mbage ti aita so ayeke ambakoro apusu ala ti mû ngoi ti ala nga na ngangu ti ala ti sara kue ti mû maboko na ala. Ala yeke sara ni na lege so ala yeke leke ambeni ye ti bâ lege ti ambakoro na yâ ti congrégation. Ambeni ita na yâ ti congrégation ayeke changé tere ti bâ lege ti aita so ayeke ambakoro. Atâa so aita so alingbi pëpe ti sara kusala ti ngoi kue, ala yeke mû maboko na amolenge so ayeke sara kusala ti ngoi kue ti ngbâ na yâ ti kua ti ala. Aita so ayeke na nzoni bibe. Nzoni bê so aita so ayeke sara akanga lege pëpe na amolenge ni ti mû maboko na babâ na mama ti ala.

NE AITA MBAKORO NA TENENGO NA ALA ATËNË SO AKPENGBA ZO

17, 18. Nyen la ayeke sara si aita so ayeke mû maboko na ambakoro asara kua ni na ngia?

17 Aita so ayeke ambakoro nga na aita so ayeke mû maboko na ala alingbi ti hon ndo ti akpale tongana ala ngbâ ti duti na nzoni bango ndo. Na ambeni ngoi, gango mbakoro alingbi ti sara si zo anze wala même lo tï na yâ ti kota vundu. Tongaso, a yeke nzoni ti ne aita so ayeke ambakoro nga ti kpengba ala. E yeke sara ni tongana nyen? E yeke sara ni na lege ti alisoro so e yeke sara na ala ti kpengba ala. A yeke aita so angbâ be-ta-zo na Jéhovah na a yeke nzoni e gonda ala. Jéhovah agirisa pëpe aye kue so ala sara ti voro lo, na a yeke nzoni e nga kue e girisa ape aye so ala sara teti Jéhovah.—Diko Malachie 3:16; aHébreu 6:10.

18 Tongana ambakoro nga na aita so ayeke bâ lege ti ala ayeke he ngia na popo ti ala, kua so ala yeke sara lâ oko oko ayeke yapu (Zo-ti. 3:1, 4). Mingi ti aita so ayeke ambakoro ayeke gi pëpe ti hunda ye ahon ndo ni. Ala hinga so aita ayeke bi bê mingi na ala nga ayeke ga ti bâ ala tongana ala sara ye na lege ni. Mingi ti azo so ayeke gue ti bâ ambakoro ayeke tene ka atene: “Mbi gue ti wa mbeni ita so ayeke ambakoro, me na kiringo ti mbi, mbi bâ so mbi kue mbi wara ngangu.”aProv. 15:13; 17:22.

19. Nyen la alingbi ti mû maboko na ambakoro nga na amaseka ti ngbâ ti gbu ngangu na yâ ti angoi ti kpale?

19 E yeke ku kungo ngoi so gango mbakoro, pasi nga na siokpari ayeke hunzi ande. Me kozo ti si na ngoi ni so, a lingbi awakua ti Nzapa angbâ ti zia beku ti ala na mbeni nzoni gigi ti kekereke so ayeke ngbâ teti lakue lakue. Mabe so e yeke na ni na azendo ti Nzapa ayeke sara si e gbu ngangu na yâ ti angoi ti kpale. Mabe so e yeke na ni ayeke sara si “e kiri na peko pëpe, me atâa zo ti e ti gigi ayeke buba bubango, zo ti e ti yâ ni angbâ ti lo ti kiri fini lâ na lâ.” (2 aCor. 4:16-18; aHéb. 6:18, 19). Na ndo ti mabe so e yeke na ni na azendo ti Nzapa, nyen la alingbi nga ti mû maboko na e ti bâ lege ti ambakoro? Na yâ ti article ti peko, e yeke sara tënë na ndo ti ambeni ye so alingbi ti mû maboko na e.

^ par. 9 Article ti peko ayeke sara tënë na ndo ti ambeni ye so ambakoro nga na amolenge ti ala alingbi ti soro ti bâ lege ti ambakoro ni nzoni.