Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Tusiupu Anamua ma le Afioga a le Atua

O Tusiupu Anamua ma le Afioga a le Atua

O Tusiupu Anamua ma le Afioga a le Atua

NA UMA ona tusia le Tusi Paia i le gagana Eperu i le faaiʻuga o le senituri lona lima T.L.M. I senituri mulimuli ane ai, na faamaonia le matuā faaeteete o tagata atamamai faapitoa o Iutaia e pei o le ʻau Soferete sosoo ai ma le ʻau Masoreta, i le tausisia o le saʻo o tusitusiga Eperu. Peitaʻi o le tusi aupito i tuai o le Tusi Paia na tusia i aso o Mose ma Iosua, i le afe o tausaga ua mavae a o leʻi oo mai i le taimi o tagata Soferete. O mea sa faaaogā e tusia ai nei tusi sa faigofie ona faaleagaina, sa manaʻomia ai la ona toe tusia mai lea taimi i lea taimi. O le ā le mea ua iloa e faatatau i le galuega a tusiupu i na vaitaimi? Pe na iai ni tusiupu tomai i Isaraelu anamua?

O faamatalaga aupito i tuai o le Tusi Paia o loo iai i le taimi nei, o ni vaega o Tusi Tāʻai o le Sami Mate lea na tusia nisi vaega i le senituri lona tolu ma le lona lua T.L.M. Na faapea mai le polofesa o Alan R. Millard, o sē e suʻesuʻe i gagana a atunuu i sasaʻe ma suʻesuʻe toega mea e eli mai le eleele: “E lē o maua ni vaega o kopi o le Tusi Paia i luma atu.” Na ia faapea mai atili: “O aganuu a nuu tuaoi ua mafai ona iloa ai le auala na galulue ai tusiupu anamua, ma iloa ai foʻi le tāua o tusitusiga Eperu ma lona talaaga.”

Le Galuega a Tusiupu Anamua

O tusitusiga i talaaga, lotu, tulafono, aʻoaʻoga ma tusigatala na faia i Mesopotamia i le fā afe tausaga ua mavae. Sa tele ai aʻoga faatusiupu ma o se tasi o mataupu na aʻoaʻoina faapitoa ai i latou o le kopi saʻo o tusitusiga ua iai. E laiti lava suiga na maua e tusiupu o aso nei i tusitusiga Papelonia na kopiina mo le tele o taimi i le tele o tausaga.

E lē na o tagata Mesopotamia na faia le galuega faatusiupu. Na taʻua i le Oxford Encyclopedia of Archaeology in the Near East: “O se tusiupu Papelonia na ola i le ogatotonu o le meleniuma lona lua TLM, e ono masani i auala eseese e faaaogā e isi aʻoga faatusiupu i Mesopotamia, Suria, Kanana faapea foʻi i Aikupito.” *

Na fiafia i latou na galulue o ni tusiupu i Aikupito i le vaitaimi o Mose i o latou tulaga maualuluga. Sa tele ina kopi e tusiupu galuega tau tusitusiga. O ia galuega e vaaia i teuteu o loo i tuugamau Aikupito ua silia ma le fā afe tausaga o iai. Na faapea mai foʻi le lomifefiloi sa taʻua muamua e faatatau i tusiupu anamuā: “I le meleniuma lona lua TLM na latou aoina ma kopiina le tele o tusitusiga, o loo faamatalaina ai le aganuu a tagata Mesopotamia ma Aikupito, ma latou faia ai se tulafono e fai ma taʻiala mo galuega faatusiupu.”

O lenei “tulafono mo taʻiala” e aofia ai se faamatalaga sa faaopoopo pe a uma ona tusia tusitusiga autū. O mea sa aofia ai i lenei faamatalaga o le igoa o le tusiupu ma lē e ana le papaʻele, le aso, le uluaʻi tusitusiga na sii mai ai nei faamatalaga, le aofaʻiga o laina, ma isi mea. E masani ona faaopoopo i ai e le tusiupu le faamatalaga lenei: “Sa tusia ma toe siaki lelei faamatalaga nei i le uluaʻi tusitusiga na sii mai ai.” O nei faamatalaga ua faailoa ai, na manatu mamafa tusiupu anamua i le tāua ona saʻo o le kopiina mai o nei tusitusiga.

Na faapea mai Polofesa Millard lea na taʻua i le amataga: “O le kopiina o nei tusitusiga sa aofia ai le siakiina ma fai faasaʻoga, o se faiga sa faatulaga ina ia ʻalofia ai ni mea sesē. Sa aofia ai foʻi le faitauina o laina aemaise lava le faitauina o upu, lea foʻi sa faia e tagata Masoreta i le 500 T.A. seʻia oo i le 1500 T.A.” Mai lava la i le taimi o Mose ma Iosua, sa faatāuaina ai le kopiina ma le faaeteete ma ia saʻo o tusitusiga na iai i Sasaʻe Tutotonu.

Pe na iai ni tusiupu agavaa i Isaraelu? O ā ni faamaoniga o lenei mea i le Tusi Paia lava ia?

O Tusiupu i Isaraelu Anamua

Na ola aʻe Mose o se tasi o le aiga o Farao. (Esoto 2:10; Galuega 7:21, 22) E tusa ai ma ē o loo suʻesuʻeina le olaga i Aikupito anamua, atonu o aʻoaʻoga a Mose sa aofia ai le tomai e faitau ma le tusia o tusitusiga a Aikupito, atoa ai ma le tomai e avea ma tusiupu. Na faapea mai le polofesa o James K. Hoffmeier i lana tusi Israel in Egypt: “E iai faamaoniga e talitonu ai i le faamatalaga a le Tusi Paia, e mafai e Mose ona faia ni faamaumauga, e pei o le faigāmalaga a Isaraelu i le vao ma isi galuega tau tusiupu.” *

O loo taʻua foʻi i le Tusi Paia nisi i Isaraelu anamua na iai le tomai tau tusiupu. E tusa ai ma le Cambridge History of the Bible, o Mose “na tofia faipule aʻoaʻoina . . . e faamaumauina iʻuga o filifiliga ma faamaumau isi faatulagaga mo le sologa lelei o tagata uma.” E faavae lenei manatu i le Teuteronome 1:15, lea e faapea mai: “Ona ou [Mose] ave ai lea o alii sili o outou itu aiga, . . . ma ou tofia i latou e fai ma alii iā te outou, o alii o taʻitoʻaafe, ma alii o taʻitoʻaselau, ma alii o taʻitoʻalimagafulu, ma alii o taʻitoʻasefulu, ma faipule i o outou itu aiga.” O ai nei faipule?

O le upu Eperu mo le “faipule” e tele taimi o loo taʻua ai i le Tusi Paia ma sa faasino atu i aso o Mose ma Iosua. Na faamatala e nisi tagata atamamai e faapea o le uiga o le upu lenei “o se failautusi e faia faamaumauga,” “o se tasi e ‘tusitusia’ pe ‘faamaumauina’” po “o se tasi e fesoasoani i le faamasino i galuega faafailautusi.” O le taʻua soo la o lenei upu Eperu ua faailoa mai ai le tele o failautusi faapena na iai i Isaraelu ma le tele o a latou tiute tauave na iai i le amataga o le faatulagaina o le nuu.

O le faaaʻoaʻoga lona tolu e faatatau i ositaulaga o Isaraelu. Na taʻua i le Encyclopaedia Judaica e faatatau i ositaulaga, “o o latou tiute tauave faalelotu ma tiute faalemalo e manaʻomia ai ona latou iloa tusitusi ma faitau.” O se faaaʻoaʻoga na faatonu e Mose atalii o sa Levī: “A uma tausaga e fitu, . . . ia e faitau atu ai lenei tulafono i luma o Isaraelu uma lava.” O ositaulaga na tausia le kopi saʻo o le tulafono. Na latou pulea ma vaavaaia le kopiina o nei tusitusiga.—Teuteronome 17:18, 19; 31:10, 11.

Seʻi manatu i le auala na faia ai le uluaʻi kopi o le Tulafono. I le masina mulimuli o le soifuaga o Mose, na ia faapea atu i tagata Isaraelu: “O le aso foʻi tou te sopoʻia atu ai Ioritana, i le nuu ua foaʻiina mai e Ieova lou Atua iā te oe, ia e faatūina ai mo oe ni maa tetele, ma e valia i panisina; ia e tusia foʻi i ai o upu uma lava o lenei tulafono.” (Teuteronome 27:1-4) Ina ua uma le faaumatiaga o Ieriko ma Ai, na faapotopoto tagata Isaraelu i le mauga o Evalu, lea sa tū i le ogatotonu o le Nuu Folafolaina. O inā na tusia ai e Iosua i maa o le fata faitaulaga le “ata [kopi] o le tulafono a Mose.” (Iosua 8:30-32) O ia tusitusiga ua mafai ona iai ona e iai tagata na tusia ma i latou sa mafai ona faitauina. Ua faailoa mai ai na iai i tagata Isaraelu anamua le tomai e faasao mai ai ma faatumauina le saʻo o a latou tusitusiga tāua nei.

Le Maufaatuatuaina o le Tusi Paia

Ina ua mavae aso o Mose ma Iosua, na iai nisi o tusi tāʻai Eperu na saunia ma ua uma foʻi ona faia ni kopi sa tusilima. Talu ai ua tele ina faaleagaina nei kopi ona o le susū o le sau po o le polopologā foʻi, sa tatau ai ona toe fai nisi kopi. E tele tausaga na faia ai lenei galuega o le toe tusia o isi kopi.

E ui ina faaeteete i latou na kopiina le Tusi Paia, sa iai lava ni mea sesē. Ae pe na suia ai ea le uiga o le Tusi Paia ona o ia sesē a tusiupu? E leai. Pe a tuu i lona tulaga aoaotetele, e itiiti lava nei mea sesē ma e leʻi aafia ai le maufaatuatuaina o le Tusi Paia, pe a faatusatusa atu i faamatalaga anamua.

O le faatāuaina e Iesu Keriso o uluaʻi tusi o le Tusi Paia, o se faamautinoaga lea i Kerisiano o le maufaatuatuaina o le kopiina o le Tusi Paia. Na manatu Iesu a o iai i le lalolagi i kopi ia na tusilima e maufaatuatuaina. Na faailoa lenā mea i lona fetalai atu: “Ua outou lē faitau ai ea i le tusi a Mose?” ma “E leʻi tuuina atu ea e Mose le tulafono iā te outou?” (Mareko 12:26; Ioane 7:19) Na faamautinoa mai foʻi e Iesu le maufaatuatuaina o le Tusi Paia Eperu ina ua ia fetalai mai: “E tatau ona taunuu o mea uma ua tusia iā te aʻu i le tulafono a Mose, ma le ʻau perofeta, ma salamo.”—Luka 24:44.

E iai la māfuaaga tatou te maufaatuatuaina ai le saʻo o le kopiina o le Tusi Paia mai faamatalaga anamua. E pei lava ona taʻua e Isaia: “E magumagu le mutia, e toʻulu le fuga; a o le afioga a lo tatou Atua, e tumau lea e faavavau.”—Isaia 40:8.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 6 O Iosua o lē na ola i le ogatotonu o le meleniuma lona lua T.L.M. na ia taʻua se aai o Kanana o Kiriata-sapera, o lona uiga “O le Aai o le Tusi” po o le “Aai o Tusiupu.”—Iosua 15:15, 16.

^ pala. 12 Mo nisi faamatalaga i tusi na tusiaina e Mose o mataupu tau tulafono, e maua i le Esoto 24:4, 7; 34:27, 28; ma le Teuteronome 31:24-26. O lona tusiaina o se pese o loo i le Teuteronome 31:22, ma lana faamaumauga i le savaliga i le vaomatua i le Numera 33:2.

[Ata i le itulau 18]

Se tusiupu Aikupito o loo galue

[Ata i le itulau 19]

O le tusi aupito tuai o le Tusi Paia e mai i aso o Mose