Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“Ia Leoleo Outou iā te Outou Aua le Matape‘ape‘a”

“Ia Leoleo Outou iā te Outou Aua le Matape‘ape‘a”

“Ia Leoleo Outou iā te Outou Aua le Matapeʻapeʻa”

“E lē ola se tasi i le tele o ana mea ua iā te ia.”—LUKA 12:15.

1, 2. (a) O le ā e te mātauina i faanaunauga ma sini o tagata i aso nei? (e) E faapefea ona aafia ai i tatou i ia uiga?

O TUPE, o mea totino, o mamalu, o galuega totogi tetele, ma aiga, o mea ia e tele ina fua i ai e le toʻatele o tagata lo latou taulau manuia po o le faamautinoaga o se lumanaʻi malupuipuia. E manino mai lea tulaga i atunuu mauʻoa ma matitiva, o le toʻatele o tagata e taulaʻi atu o latou faanaunauga ma sini i mea faitino ma le taulau manuia. Peitaʻi, ua vave faaitiitia o latou manaʻoga faaleagaga pe afai e iai.

2 Ua pei lava ona valoia i le Tusi Paia. Ua faapea mai: “O ona aso e gata ai e oo mai ai aso faigatā. Auā e avea tagata ma ē alolofa i latou iā i latou, o ē mananaʻo i tupe, . . . o ē ua tele le manaʻo i mea faafiafia a e leai se manaʻo i le Atua; o ē ua peiseaʻī ua toʻaga i lotu, a o le mana ua i lea mea ua latou teena.” (2 Timoteo 3:1-5) O le nonofo pea o Kerisiano moni ma ia tagata, ua omia ai i latou e mafaufau ma ola e pei o ia tagata. O le ā o le a fesoasoani iā i tatou e teena le “amio faatasi ma lenei lalolagi?”—Roma 12:2.

3. O le ā le fautuaga na faia e Iesu o le a tatou iloiloina?

3 Ua aʻoaʻoina i tatou e Iesu Keriso o “lē na te taʻitaʻiina ma lē na te faaatoatoaina le faatuatua,” i ni lesona matuā aogā i lea tulaga. (Eperu 12:2) I se tasi taimi a o faamalamalama atu e Iesu i le motu o tagata ni mataupu e fesootaʻi i le tapuaʻiga moni, na faalavelave se tamāloa i le talanoaga ma talosaga atu: “Le aʻoaʻo e, ia e fetalai ane i loʻu uso, ina ia vaeluaina mai le tofi iā te aʻu.” Na tali atu Iesu i le tamāloa ma i latou uma na faalogologo, e ala i ni fautuaga tāua. Na ia fetalai atu se lapataʻiga malosi e teena ai le matapeʻapeʻa, ma faamamafa lea lapataʻiga i se tala faatusa faatupu manatu. E lelei ona tatou nofouta i fetalaiga a Iesu na faia ma iloilo pe faapefea ona tatou maua aogā e ala i le faatatauina i o tatou olaga.—Luka 12:13-21.

Se Talosaga Lē Fetaui

4. Aiseā na lē fetaui ai le faalavelave atu a le tamāloa iā Iesu?

4 A o leʻi faalavelave atu le tamāloa, sa fetalai atu Iesu i ona aposetolo ma isi e faaeteete mai le faafiaamiotonu, ia maua le loto tele e taʻua ai le Atalii o le tagata, ma le mauaina o le fesoasoani mai le agaga paia. (Luka 12:1-12) E mautinoa na manaʻomia ona manatua e le ʻausoo nei mataupu tāua. Peitaʻi a o faia lea lauga faatupu manatu, na faalavelave atu se tamāloa ma talosaga iā Iesu mo se faaiʻuga, e foliga mai o se faafitauli e patino i se aiga ma a latou mea faitino. E iai se lesona tāua tatou te aʻoaʻo mai i lea mea na tupu.

5. O le ā na atagia mai i le fesili a le tamāloa?

5 E iai le manatu faapea, “o uiga moni o le tagata e masani ona iloa i mea e mafaufau i ai a o ia faalogologo i se lauga faaleagaga.” A o fetalai Iesu i le tāua o mea faaleagaga, atonu na mafaufau le tamāloa i se auala e mafai ai ona ia maua ni tupe. E lē o taʻua pe iai se māfuaaga saʻo o lona mafatia i ia mea totino. Atonu na ia taumafai e faaaogā le pule ma le talaaga lelei o Iesu o se faamasino atamai i mataupufai a tagata. (Isaia 11:3, 4; Mataio 22:16) Po o le ā lava lana māfuaaga, ae o lana fesili na atagia mai ai e iai se faafitauli i lona loto, e lē lava lona talisapaia o mea faaleagaga. Pe e lē o se māfuaaga lelei ea lea e tatou te iloilo ai i tatou lava? Mo se faataʻitaʻiga i sauniga faa-Kerisiano, e faigofie ona tatou mafaufau i isi mea po o fuafuaga e fai pe a uma le sauniga. Na i lo lea, e tatau ona tatou uaʻi atu i manatu o loo aumaia e le failauga ma mafaufau i auala e faatatauina ai i o tatou lava olaga ia faamatalaga, ina ia tuputupu ai pea la tatou faiā ma lo tatou Tamā i le lagi, o Ieova ma o tatou uso talitonu.—Salamo 22:22; Mareko 4:24.

6. Aiseā na lē faataunuuina ai e Iesu le talosaga a le tamāloa?

6 Po o le ā lava le māfuaaga na talosaga ai le tamāloa, e leʻi faataunuuina e Iesu lona manaʻo. Ae na fetalai atu Iesu iā te ia: “Solē, o ai ea lē na fai aʻu ma faamasino ma pule iā te outou?” (Luka 12:14) I le fetalai atu faapea na faasino atu ai Iesu i se mea e malamalama uma ai tagata, auā e tusa ai ma le Tulafono a Mose, na tofia faamasino i le aai e pulea ma le tonu ia mataupu. (Teuteronome 16:18-20; 21:15-17; Ruta 4:1, 2) Peitaʻi sa taulaʻi atu Iesu i mea e sili ona tāua, le molimau e faatatau i le upu moni o le Malo ma aʻoaʻo tagata i le finagalo o le Atua. (Ioane 18:37) Na i lo le faalavelavea i faafitauli masani o le olaga, e tatou te mulimuli i le faaaʻoaʻoga a Iesu, e faaaogā o tatou taimi ma le malosi e talaʻi ai le tala lelei ma “fai nuu uma ma soo.”—Mataio 24:14; 28:19.

Ia Faaeteete i le Matapeʻapeʻa

7. O le ā se mea na silafia e Iesu?

7 Talu ai na silafia lelei e Iesu faanaunauga loloto o le loto, o lea la, e sili atu ona ogaoga le māfuaaga o le talosaga a le tamāloa, ina ia faauilavea Iesu i mataupu e patino iā te ia lava. Peitaʻi, na i lo le tau ina teena o le talosaga, na silafia e Iesu le māfuaaga autū o lana talosaga ma fetalai atu ai: “Ia outou, ia leoleo outou iā te outou aua le matapeʻapeʻa; auā e lē ola se tasi i le tele o ana mea ua iā te ia.”—Luka 12:15.

8. O le ā le matapeʻapeʻa, ma o fea e iʻu i ai?

8 O le matapeʻapeʻa, e sili atu na i lo le tau ina faanaunau e maua ni tupe po o ni mea patino, lea e iai lo latou aogā talafeagai ma saʻo. O le matapeʻapeʻa, o le tuʻinanau naʻuā lea i ʻoa po o mea faitino, po o le tuʻinanau e fia maua mai mea faitino a isi tagata. E aofia ai se faanaunauga lē faamalieina e manaʻo pea ia maua nisi mea, atonu o ni mea e fitoitonu i isi tagata, ia tau lava ina ia maua na mea, e aunoa ma le fesili pe manaʻomia ae po o le ā foʻi le aafiaga i isi. O le tagata matapeʻapeʻa e na te faatagaina so o se mea e fia manaʻo ai e pulea ona mafaufauga ma ana gaoioiga, ma iʻu ai lava ina avea nei mea faitino ua pei o sona atua. Manatua na faatutusa e le aposetolo o Paulo le tagata matapeʻapeʻa i sē e ifo i tupua, e leai sona tofi i le Malo o le Atua.—Efeso 5:5; Kolose 3:5.

9. E faapefea ona iloa le matapeʻapeʻa? Aumai ni faaaʻoaʻoga.

9 Na lapataʻi mai Iesu e faatatau i ituaiga uma o “matapeʻapeʻa.” E tele auala eseese e faaauala mai ai le matapeʻapeʻa. O le vaega mulimuli o Tulafono e Sefulu o loo iai nisi auala: “Aua e te manaʻo i le fale o lē lua te tuaoi, aua e te manaʻo i le avā a lē lua te tuaoi, po o lana auauna tane, po o lana auauna fafine, po o lana povi, po o lana asini, po o se tasi mea a lē lua te tuaoi.” (Esoto 20:17) Ua faatumulia le Tusi Paia i faaaʻoaʻoga o tagata taʻitoʻatasi o ē na agasala matuiā ona o le matapeʻapeʻa. O Satani na muamua tuʻinanau i se mea e lē o ia e ana, le mamalu, viiga, ma le pule lea e na o Ieova ua tatau i ai. (Faaaliga 4:11) Na tuʻinanau Eva i le pule e fai ai e ia ana lava filifiliga, ma o le faasesēina o ia i lea tulaga na amata ai ona agasala ma feoti tagata. (Kenese 3:4-7) O temoni na lē faamalieina i lo “latou mamalu, a ua tuua e i latou le mea sa latou nofo ai” ona o le tuʻinanau i se mea sa lē tatau ma i latou. (Iuta 6; Kenese 6:2) Seʻi manatu foʻi iā Paala, Akana, Kiasi ma Iuta. Na i lo le lotomalilie i mea ua maua i o latou olaga, na latou faataga le tuʻinanau lē faamalieina mo mea faitino e faaaogā sesē ai o latou tulaga, ma oo ai ina faaleagaina ma faaumatia.

10. E faapefea ona tatou ‘leoleo iā i tatou’ e pei ona apoapoaʻi mai ai Iesu?

10 Maʻeu le talafeagai o le auala na faatomua ai e Iesu le lapataʻiga i le matapeʻapeʻa e ala i le faapea mai, “ia outou leoleo iā te outou”! Aiseā? Ona e faigofie tele i tagata ona iloa atu se isi tagata o loo manaʻo tele pe matapeʻapeʻa, ae faigatā ona iloa e i latou lava o loo aafia foʻi i latou i le matapeʻapeʻa. Na faapea mai Paulo: “O le manaʻo i tupe, o le pogai lea o mea leaga uma lava.” (1 Timoteo 6:9, 10) Na faamatala e le soo o Iakopo le mea e tupu i tuʻinanauga sesē: ‘pe a tō ona fanau mai ai lea o le agasala.’ (Iakopo 1:15) E ōgatusa ma le apoapoaʻiga a Iesu, e ao ona tatou ‘mataala,’ e lē ina ia faamasino fua isi pe matapeʻapeʻa, ae ina ia iloilo i tatou lava po o ā mea o i o tatou loto ina ia “leoleoina mai ai i le matapeʻapeʻa.”

Pe a Tele Mea Faitino

11, 12. (a) O le ā le lapataʻiga na avatu e Iesu e faatatau i le matapeʻapeʻa? (e) Aiseā e manaʻomia ai ona tatou usitai i le lapataʻiga a Iesu?

11 E iai se isi māfuaaga e tatau ai ona leoleoina i tatou mai le uiga matapeʻapeʻa. Mātau isi fetalaiga nei a Iesu: “E lē ola se tasi i le tele o ana mea ua iā te ia.” (Luka 12:15) E mautinoa le tāua o le manatuaina o lea fetalaiga i lenei olaga ua pupū tele i mea faitino, ina ua faatutusa e tagata le mauʻoa i le fiafia ma le taulau manuia. O le uiga o le fetalaiga a Iesu e faapea, e lē maua pe faalagolago se olaga uigā ma faamalieina o se tasi, i ni mea faitino, e tusa lava po o le ā le tele.

12 Peitaʻi atonu e lē o tagata uma e ioe i lea manatu. E latou te ono faapea mai o mea faitino e mafai ona ola lelei ai ma fiafia, o lona uiga e uigā ai le olaga. O lea ua tele ai lo latou taimi e alu i galuega ina ia maua ai mea faitino uma ma masini faaonapōnei e latou te tuʻinanau i ai. E latou te manatu o le iai o ia mea e iʻu ai i se olaga sologa lelei ma taulau manuia. Peitaʻi ua latou misia ai le uiga o le fetalaiga a Iesu ona o ia manatu.

13. O le ā se vaaiga paleni i le olaga ma mea faitino?

13 Na i lo le taulaʻi atu o Iesu e faamalamalama pe saʻo pe sesē le iai o ni mea se tele, na ia faamamafa le manatu e lē maua le ola o se tagata i ni “mea ua iā te ia.” Ua tatou iloa ai, ina ia ola, pe faaauau le ola ua iā i tatou, e lē manaʻomia ai ni mea se tele. E manaʻomia ai ni nai meaʻai, lavalava, ma se fale e nonofo ai. E tele nei mea i ē mauʻoa, ae e ono tauivi malosi tagata matitiva ina ia maua mea latou te manaʻomia. Peitaʻi pe mauʻoa pe mativa, e tutusa i laʻua pe a feoti, e leai uma ni a la mea faitino. (Failauga 9:5, 6) O lea ina ia uigā ma aogā le olaga, e lē mafai ma e lē tatau ona aofia ai na o mea e mafai ona tatou maua pe ua iā i tatou. E manino lea manatu pe a tatou iloiloina le ola na fetalai ai Iesu.

14. O le ā tatou te aʻoaʻoina mai le upu o le “ola” lea e i le Tusi Paia?

14 Ina ua fetalai Iesu: “E lē ola se tasi i le tele o ana mea ua iā te ia,” o le upu ua faaaogā mo le “ola” i le Evagelia a Luka (faa-Eleni, zo·eʹ) e lē o faasino atu i le auala e ola ai, ae o le ola lava ia. * Na fetalai Iesu pe tatou te mauʻoa pe matitiva, pe tatou te ola ma ni mea mananaia ma taugatā, pe toeitiiti foʻi lē maua mea e manaʻomia e ola ai, e leai lava sa tatou pule i le umi tatou te ola ai pe tatou te aulia atu foʻi taeao. Na taʻua e Iesu i lana Lauga i luga o le Mauga: “O ai ea so outou na te mafaia i lona popole ona faateleina le umi o lona olaga i le kupita e tasi?” (Mataio 6:27, LT) Ua faaali manino mai e le Tusi Paia e na o Ieova lava le “puna o le ola,” ma ua na o ia e mafai ona avatu iā i latou e faamaoni le “ola moni,” po o le “ola e faavavau,” le ola e leai sona gataaga, pe i le lagi po o le lalolagi.—Salamo 36:9; 1 Timoteo 6:12, 19.

15. Aiseā e faatuatua ai le toʻatele o tagata i mea faitino?

15 Ua faamatilatila mai i le fetalaiga a Iesu le faigofie mo tagata ona sesē o latou manatu i le olaga. Pe mauʻoa pe matitiva, e lē lelei atoatoa uma tagata ma e tasi lo latou iʻuga. Na mātau e Mose: “O tausaga o matou olaga e fitugafulu ia tausaga; a e afai e valugafulu tausaga ona o le malosi, a o lo latou malosi o i ai le tigā ma le puapuaga; auā e vave ona mavae atu ia, ma matou lele ese.” (Salamo 90:10; Iopu 14:1, 2; 1 Peteru 1:24) O le māfuaaga lea, na taʻua ai e Paulo tagata e leʻi atiina aʻe sa latou faiā lelei ma le Atua, o ē e masani ona faapea mai, “inā tatou aai ma inu, auā o a taeao tatou te oti ai.” (1 Korinito 15:32) O nisi ua latou mātauina le tele vave ma le lē mautonu o le olaga, ma taumafai e saʻili i mea faitino se olaga malupuipuia ma mautū. Atonu latou te manatu e faatumauina le ola i le tele o mea faitino. O lea latou te soona galulue ai ina ia maua ʻoa ma mea faitino se tele, auā ua iai se manatu sesē iā i latou e maua le malu puipuia ma le fiafia i ia mea.—Salamo 49:6, 11, 12.

Se Lumanaʻi Mautū

16. O le ā e fua ai le uigā moni o le olaga?

16 Atonu e saʻo pe a faapea mai se tasi, o le ola i se olaga lelei—le mauaina o le tele o meaʻai, o lavalava, o fale, ma isi mea mananaia—e ono aumaia ai se olaga sologa lelei faaletino, po o se tausiga faafomaʻi foʻi e lelei, lea e ono faaopoopoina ai nisi tausaga i le soifuaga o se tasi. Ae peitaʻi, po o le a sili atu ai ea ona uigā ma sili atu ona saogalemu ai le ola i ia mea? E lē faapea afai ua tele tausaga e soifua ai se tasi, po ua tele ana mea faitino e maua pe faaaogā, ona manatu ai lea ua ia maua se ola uigā moni. Na faamatilatila e Paulo lamatiaga o le soona faamoemoe atu pe faalagolago tele i ia mea. Na ia tusi atu iā Timoteo e faapea: “Ia e matuā fai atu i ē mauʻoa i lenei olaga, aua neʻi faamaualuluga i latou, aua foʻi le faamoemoe i le oloa e faalētumau, a o le Atua soifua, o loo foaʻi tele mai iā te i tatou mea uma lava e faafiafia ai.”—1 Timoteo 6:17.

17, 18. (a) O ā faaaʻoaʻoga mataʻina e lelei ona tatou faataʻitaʻi i ai e tusa ai ma mea faitino? (e) O le ā le isi faataoto a Iesu o le a iloiloina i le mataupu o sosoo mai?

17 E lē atamai le faamoemoe o se tasi i ʻoa ona e “faalētumau.” Sa matuā mauʻoa le tamā matua iā Iopu, ae ina ua oo faafuaseʻi mai mala, na lē mafai e ana ʻoa ona fesoasoani iā te ia; e leʻi umi ae leai ni ana ʻoa. Peitaʻi, o lana faiā malosi ma le Atua na mafai ai ona faasaoina o ia mai tofotofoga ma mafatiaga. (Iopu 1:1, 3, 20-22) E leʻi faatagaina e Aperaamo le tele o ana ʻoa e faalavelave iā te ia i le taliaina o se tofiga faigatā mai iā Ieova, ma sa faamanuiaina o ia e avea ma “tupuga o nuu e tele.’ (Kenese 12:1, 4; 17:4-6) O ia faaaʻoaʻoga ma isi e lelei ona tatou faataʻitaʻi i ai. E manaʻomia ona tatou iloilo i tatou lava pe laiti pe matutua, ina ia iloa po o ā moni mea ua tatou faatāuaina i o tatou olaga, ma po o fea o iai lo tatou faamoemoe.—Efeso 5:10; Filipi 1:10.

18 Ioe e telē se tāua ma le aogā o fetalaiga a Iesu e faatatau i le matapeʻapeʻa, ma le vaaiga saʻo e tatau ona manatu ai i le ola. Ae peitaʻi na iai nisi faatonuga a Iesu, ma sa faaauau pea ona ia faamatalaina le tala faatusa faatupu manatu, e uiga i le tamāloa mauʻoa lea na manaʻo tele. E faapefea ona fesootaʻi lenā tala faaaʻoaʻo i o tatou foʻi olaga i aso nei, ma o le ā se lesona tatou te aʻoaʻoina mai ai i lenā tala? O le a taliina i le mataupu o loo sosoo mai na fesili.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 14 O le isi upu Eleni e faaliliuina i le “ola” o le biʹ·os, lea e aumai ai upu faa-Peretania mo le talaaga o le olaga o se tagata (biography) ma suʻesuʻega i olaga o tagata, laau ma manu (biology).

O le ā Lau Tali?

• O le ā tatou te aʻoaʻoina mai i le lē faataunuuina e Iesu o le talosaga a se tamāloa na i le motu o tagata?

• Aiseā e tatau ai ona leoleoina i tatou mai le matapeʻapeʻa, ma e faapefea?

• Aiseā e lē maua ai le ola mai mea faitino?

• E faapefea ona uigā moni ma mautū le olaga?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 23]

Aiseā na lē faataunuu ai e Iesu le talosaga a se tasi tamāloa?

[Ata i le itulau 23]

E oo i ni iʻuga tigā le matapeʻapeʻa

[Ata i le itulau 25]

Na faapefea ona faaalia e Aperaamo le manatu talafeagai i mea faitino?