Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Mauaina o se ‘Oa Faale-Tusi Paia

Mauaina o se ‘Oa Faale-Tusi Paia

Mauaina o se ʻOa Faale-Tusi Paia

I LE tele o tausaga ua mavae, e leʻi faigofie ona maua ni mea e faaaogā e fai ai tusitusiga, e pei ona iai i aso nei. Sa toe faaaogā laupepa e fai i paʻu o laau ma isi mea, e ala i le valuvalu pe fufulu ese le vaitusi o tusitusiga ua lē o toe manaʻomia. E oo foʻi i tusitusiga o le Tusi Paia, sa valuvalu ese mai i pepa e fai i paʻu o manu, ina ia mafai ona toe faaaogā e tusia ai isi faamatalaga.

O se tasi o tusitusiga tāua o le Tusi Paia, o le Codex Ephraemi Syri, o tusitusiga na toe tusia ai i luga isi faamatalaga. E matuā tāua tele lenei tusi, talu ai o ni kopi aupito sili nei ona leva o vaega o Tusitusiga Kerisiano Eleni o loo iai. O lea, o se tasi lenei o puna e aupito sili ona saʻo e faamaonia ai, le saʻo aʻiaʻi o lenei vaega o le Afioga a le Atua.

O faamatalaga faale-Tusi Paia sa iai muamua i lenei tusitusiga o le senituri lona lima, na aveesea i le senituri lona 12 T.A., ma toe tusia ai faaliliuga Eleni o lauga e 38 a le tagata aʻoga mai i Suria, o Ephraem. I le faaiʻuga o le senituri lona 17, na uluaʻi mātauina ai e tagata popoto tusitusiga o le Tusi Paia sa iai muamua. A o faagasolo ni nai tausaga, na faia ai ni taumafaiga ina ia iloa uluaʻi tusitusiga na iai i le manusikulipi. Ae peitaʻi, sa matuā faigatā lava ona faitau na tusitusiga uma, ona ua matafi ma tau lē iloa mea na tusia i le vaitusi, ua masaesae le tele o laupepa, ma ua nini faatasi tusitusiga e lua. Sa faaaogā vailaau i le manusikulipi ina ia taumafai e iloa lelei ai ma mafai ona faitau tusitusiga o le Tusi Paia, ae na lē taulau lava. O lea na manatu ai le toʻatele o tagata aʻoga, ua lē mafai lava ona toe maua mai faamatalaga atoa ia na tapē.

I le amataga lava o tausaga o le 1840, na taumafai malosi ai se tusitala atamai i le gagana Siamani, o Konstantin von Tischendorf, ia iloa le uiga o ia tusitusiga. E lua tausaga na taumafai ai Tischendorf ia iloa uiga o upu o lenei manusikulipi. O le ā na mafai ai ona ia taulau ae e leʻi mafai e isi?

Sa malamalama lelei Tischendorf i ituaiga o tusitusiga Eleni e pei a lapotopoto—e faia aʻe i mataʻitusi lapopoʻa. * Ona e lelei lana vaai, na ia iloa ai, e na ona tuu lava i luga o le manusikulipi e feagai ma le malamalama, ona mafai lea ona ia iloa atu le uluaʻi tusitusiga. E faapena foʻi i aso nei, ua faaaogā e tagata popoto ituaiga o malamalama eseese, e aofia ai le infrared, ultraviolet, ma le polarize, e fesoasoani ina ia mafai ai ona faitau mea.

Sa faasalalau e Tischendorf mea na ia maua pe iloaina mai i le Codex Ephraemi i le 1843 ma le 1845. O lenei mea na lauiloa ai o ia o sē na taulamua i le suʻesuʻeina o tusilima faa-Eleni anamua.

O le Codex Ephraemi, e tusa ma le 12 i le 9 inisi le telē, ma o le uluaʻi faaaʻoaʻoga lea o manusikulipi e na o le tasi le itu o tusitusiga i le itulau. Mai i le 209 itulau na toe maua, o le 145 o itulau, o vaega o tusi uma o le Tusitusiga Kerisiano Eleni, seʻi vaganā ai le 2 Tesalonia ma le 2 Ioane. O itulau o loo totoe, o loo iai se faaliliuga Eleni o vaega o le Tusitusiga Eperu.

I aso nei, o loo iai lenei manusikulipi i le Faletusi o le Atunuu, i Pale, i Falani. E lē o iloa po o fea na tupuga mai ai le manusikulipi, e ui sa manatu Tischendorf e tupuga mai i Aikupito. E manatu tagata popoto i le Codex Ephraemi, o se tasi o vaega o manusikulipi tāua e fā o le Tusi Paia Eleni, o isi o manusikulipi o le Sinaitic, Alexandrine, ma le manusikulipi o le Vatican 1209, ma o nei tusi uma e mai i tuā lava i le senituri lona fā ma le lona lima T.A.

E tele ituaiga o auala na faasaoina ai mo i tatou le feʻau o loo i le Tusi Paia, e aofia ai tusitusiga i pepa na fai i paʻu o laau. E ui sa taumafai se tagata e lē loto talisapaia e tapē tusitusiga o le Tusi Paia, ae o loo ola pea le feʻau o loo iai. O lenei mea ua atili ai ona tatou mautinoa i upu a le aposetolo o Peteru e faapea: “O le afioga a Ieova, e tumau lea e faavavau.”—1 Peteru 1:25.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 6 Sa sili ona lauiloa Tischendorf i le mauaina o se faaliliuga faa-Eleni o Tusitusiga Eperu, i le Monaseri o St. Catherine i le auvae mauga o Sinai—o se tusi aupito i leva lea ua maua. E lauiloa lenā manusikulipi o le Codex Sinaiticus.

[Siata/​Ata i le itulau 16]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

O le Codex Ephraemi Syri, o se tusitusiga tāua na toe tusia ai i luga isi faamatalaga, na iloa e Tischendorf uiga o upu na tusia ai (1815-1874)

O ULUAʻI TUSITUSIGA O LE TUSI PAIA

O TUSITUSIGA NA TOE TUSIA AI I LUGA SE LAUGA FAA-ELENI

[Ē Ana le Ata]

© Bibliothèque nationale de France

[Ata i le itulau 17]

Le Codex Sinaiticus, na maua i le Monaseri o St. Catherine

[Ata i le itulau 17]

O Tischendorf