Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E te Silafia?

E te Silafia?

E te Silafia?

Talu ai e umi le taimi o le mugālā i Isaraelu, o ā gaoioiga na faia e tagata i aso ua mavae ina ia maua pea le suāvai?

O le vaitau timuga i Isaraelu, e mai iā Oketopa seʻia oo iā Aperila ma e tumu ai ālia i vai. Ae i le tau māfanafana, e pepē ai le tele o na ālia ma lē toe timu mo le tele o masina. Na faapefea ona maua pea le suāvai e tagata i aso o le Tusi Paia?

Na foʻia lenei faafitauli, i le eli o alāvai i aʻega ma faaalu le vai na toʻulu i taimi o timuga, i ni ana po o vaieli i lalo o le palapala. E oo foʻi i taualuga o fale sa faasisipa teisi ina ia tafe atu ai le timu i nei vaieli. O le toʻatele o aiga sa tofu ma a latou lava vaieli e asu mai ai vai e feinu ai.—2 Tupu 18:31; Ieremia 6:7.

Na maua foʻi e tagata Isaraelu le suāvai mai i vaipuna. Pe a palasi timuga i vaega maugā, e goto ifo i le palapala seʻia oo i le mea papa ma tafe atu ai i vaipuna. Ua faamaonia sa masani ona faia nuu e latalata i se vaipuna (o le faa-Eperu, en), i igoa o nuu e pei o Enesemesa, o Enerokelu ma Enokati. (Iosua 15:7, 62) Sa eli se alāvai i le mea papa, ina ia faatafe atu ai i totonu o le aai o Ierusalema, le vai mai i se punāvai.—2 Tupu 20:20.

Pe a lē maua se vaipuna, sa masani ona eli se vaieli e pei o le vaieli i Peresepa, lea sa eliina ina ia maua mai ai le vai na i lalo o le eleele. (Kenese 26:32, 33) Ua taʻua e le tusitala o André Chouraqui, “e mataʻina tele le auala na taulimaina ai [e tagata Isaraelu] lenā faafitauli.”

E faapeʻī le fale atonu sa nofo ai Aperamo (Aperaamo)?

Sa nonofo Aperamo ma lana avā i le aai taualoa o Uro i Kaletaia. Ae o le taʻitaʻiga a le Atua, na la tuua ai lenā aai ae nonofo i faleʻie. (Kenese 11:31; 13:12) Seʻi manatu i le faigatā o lenā suiga mo i laʻua.

Sa toe maua le aai o Uro, lea o loo iai nei i Iraq. E ala i mea na eliina e Leonard Woolley mai i le 1922 e oo i le 1934, na ia maua ai fale piliki e 73. O le tele o nei fale sa iai se lotoā i le ogatotonu sa siʻomia i potu o le fale. E faasasasasa agaʻi i le ogatotonu le lotoā, sa iai se alāvai e faatafe ese ai vai palapalā. I fale tetele, sa tofu potu e tali ai mālō ma falelētaʻua. Sa iai umukuka ma ogaumu i le fogāfale i lalo ma potu sa momoe ai pologa. Na nonofo le aiga i le fogāfale i luga, lea sa ui atu i se fasitepu. E tau atu lenei fasitepu i se faapaologa sa i luga aʻe o le lotoā, ma mafai ai e tagata ona ulu atu i potu o le fogāfale i luga.

Na tusia e Woolley: “O se fale . . . , ma lona lotoā manaia ma puipui e vali papaʻe, ma se faiga e aveese ai vai palapalā, . . . lea sa iai foʻi potu e 12 pe sili atu, ua faaalia ai le lelei o le auala na soifua ai tagata. O fale nei . . . o tagata e feololo le tamaoaiga, o ē faatauoloa, tusiupu ma isi tagata.”

[Ata i le itulau 19]

Vaieli, Horvot Mezada, Isaraelu

[Ē Ana le Ata]

© Masada National Park, Israel Nature and Parks Authority

[Ata i le itulau 19]

Se ata o se fale i aso o Aperaamo

[Ē Ana le Ata]

© Ata: A. S. Whitburn