Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O le ā le evagelia a Iuta?

O le ā le evagelia a Iuta?

I A APERILA 2006, na taʻua ai i nusipepa i le lalolagi aoao e faapea, ua faasalalau e ni tagata atamamai se evagelia anamua a Iuta ua faatoʻā maua, e taʻua o le “Gospel of Judas.” (I lenei mataupu, o le a faapuupuu lenei tusi o le evagelia a Iuta.) Na taʻua e na tagata, o lenei evagelia o le a matuā suia ai manatu o tagata iā Iuta le Sekara. O loo aliali mai ai o Iuta o se toa, o se aposetolo na sili ona malamalama iā Iesu, ma sa ia tuuina atu Iesu e fasiotia ona o le manaʻoga lenā o Iesu.

Pe e saʻo aʻiaʻi lenei evagelia, ma po o taʻua ai ni faamatalaga e leʻi iloa muamua e uiga iā Iuta le Sekara, o Iesu Keriso, po o uluaʻi Kerisiano? Pe e tatau ona aafia ai lo tatou malamalamaga e uiga iā Iesu ma ana aʻoaʻoga?

MAUAINA O LE EVAGELIA A IUTA

E oo mai i aso nei, e lē o iloa lava po o fea ma po o ai na mauaina lenei evagelia. E pau le mea o loo iloa, na faatau atu e se tasi lenei tusitusiga i se vaitaimi ina ua mavae le 1978. E foliga mai na maua i le 1978 i Aikupito i se tuugamau, atonu e i totonu o se ana. O se tasi nei o tusitusiga mai i tusitusiga e fā o loo iai i se tusi anamua o loo tusia i le gagana Coptic (o se gagana e mai Aikupito anamua).

Na vave ona pala lenei tusi ina ua aveesea mai i le tau vevela i Aikupito, lea sa teuina ai mo le tele o senituri. E toʻaitiiti tagata atamamai na faaalia i ai lenei tusi i le 1983, ae e leai se tasi na faatauina ona o le taugatā. Ae i le 2000, na faatauina ai loa e se tamaʻitaʻi Suisilani e faatauina mai ma faatau atu toega o mea mai anamua. Sa ia avatu lenei tusi i ni tagata atamamai mai atunuu eseese, o ē na galulue soosootauʻau ma le Maecenas Foundation for Ancient Art ma le National Geographic Society, ina ia toe faafou le tusi, iloilo po o le ā le umi talu ona tusia, ma ia toe faaliliuina.

Sa faia se suʻesuʻega e taʻua o le Carbon-14 ma iloa ai, o lenei tusi atonu e mai i le senituri lona tolu po o le lona fā T.A. Peitaʻi, e manatu tagata atamamai ua leva ona iai le evagelia a Iuta i le gagana Eleni, a o leʻi faaliliuina i le gagana Coptic. O le ā la le uluaʻi taimi, ma o fea le nofoaga na tusia ai le evagelia a Iuta?

O SE EVAGELIA FAA-NOTISI

Na uluaʻi taʻua le evagelia a Iuta i tusitusiga a Irenaeus, o sē na manatu i ai o se tusitala Kerisiano i le faaiʻuga o le senituri lona lua T.A. I le tusi Against Heresies, na talanoa ai Irenaeus e faatatau i se tasi o vaega sa ia teena o latou talitonuga e faapea: “Ua manatu nei tagata e na o Iuta sa malamalama lelei i le upu moni, ma ua na o ia sa faataunuuina le mealilo o le faalata. . . . O lea ua latou fafau aʻe ai ni tala e faatatau i le talaaga o Iuta, ia ua taʻua o le Gospel of Judas.”

“E lē o se Evagelia na tusia e se tasi na iloa Iuta ma ola i ona taimi”

Na maumauaʻi Irenaeus e faamaonia le sesē o aʻoaʻoga eseese a le ʻau Notisi, o ē ua faapea mai ua latou maua se atamai faapitoa. O le faa-Notisi o se taʻu ua ave i le tele o vaega eseese, ia e tofu lava ma le malamalamaga e tusa ai o le “upu moni” faa-Kerisiano. O aʻoaʻoga a le ʻau Notisi e faavae mai i a latou tusitusiga, ia na taatele i le senituri lona lua T.A.

E masani ona taʻua i evagelia a le ʻau Notisi, e leʻi malamalama aposetolo o Iesu i lana feʻau, ma e iai se aʻoaʻoga lilo a Iesu e na o se vaega toʻaitiiti e malamalama i ai. * O nisi o tagata Notisi e talitonu o le lalolagi paneta o se falepuipui. O lea, o le “atua na foafoaina mea” e aofia ai ma le paneta, e maulalo ifo o ia i lo isi atua eseese e lelei atoatoa, ma na tetee o ia iā i latou. E na o lē e iai le “atamai” moni e malamalama i lenei “mea lilo,” ma taumafai e saʻoloto mai i lona tino faaletino.

O talitonuga na o loo faaauilumaina i le evagelia a Iuta,” lea e amata i faaupuga e faapea: “O le mea lilo lenei na taʻu atu e Iesu iā Iuta . . . a o lumanaʻi le Paseka.”

Po o le tusitusiga anamua lenei, lea na uiga i ai Irenaeus? Na taʻua e Marvin Meyer o se sui o le vaega na muamua iloiloina ma faaliliuina lenei tusitusiga e faapea, o le “faamatalaga puupuu [a Irenaeus] e faatatau tonu atu lava i le tusitusiga faa-Coptic lea e taʻua o le Gospel of Judas.”

FESILIGIA LE TULAGA O IUTA

O loo taʻua i le evagelia a Iuta, na ata aamu Iesu i ona soo ona o le lē lava o lo latou atamai. Ae sa na o Iuta na malamalama lelei e uiga iā Iesu. O lea, e na o ia na taʻu ai e Iesu “le mea lilo e uiga i le malo.”

Na matuā telē se aafiaga o le faamatalaga a Irenaeus i tagata atamamai, ia na toe teuteuina le faaliliuga o le evagelia a Iuta. I la latou faaliliuga, o loo faaalia ai le fiafia o Iesu iā Iuta ma e na o ia le soo e malamalama i le mea lilo, ma e na o ia foʻi e “sao” atu i le “malo.” E ui na suʻe e isi aposetolo se isi e suitulaga iā Iuta, ae o le a avea Iuta ma “agaga lona sefulu tolu” ma o le a “sili atu o ia nai lo o i latou uma.” E manatu nei tagata sa faapea mai Iesu, sa fesoasoani Iuta iā te ia e tuua lona tino faaletino.

O nisi o tusitala lauiloa e pei o Bart Ehrman ma Elaine Pagels, o ni tagata atamamai i aʻoaʻoga faa-Kerisiano ma le faa-Notisi, sa vave ona lomia o la manatu e uiga i le evagelia a Iuta, ma sa taitutusa ma le tusitusiga na faia e le vaega sa faaliliuina muamua. Peitaʻi, e leʻi umi ae faaalia ane atugaluga o isi tagata atamamai e pei o April DeConick ma Birger Pearson. Na la faapea mai, o le fia lauiloa o le mekasini o le National Geographic Society, na vave ai ona latou lomia lenei tusitusiga anamua. E la te manatu foʻi, e leʻi uia le faagasologa saʻo e tatau ona iai ina ia toe faaliliu ai lenei tusitusiga.

E leai se tagata atamai na iloiloina lenei tusitusiga na faapea mai e saʻo aʻiaʻi ana faamatalaga

Na faia taʻitoʻatasi ni suʻesuʻega a DeConick ma Pearson, ma iloa ai sa sesē ona faaliliuina nisi o vaega autū o lenei tusitusiga anamua. E tusa ai ma iloiloga a DeConick, na iloa ai na faaigoa e Iesu Iuta o le “Temoni lona sefulu tolu,” ae e lē o le “agaga lona sefulu tolu.” * Na taʻu manino atu foʻi e Iesu iā Iuta o le a sao o ia i le “malo.” Nai lo o le sili atu i lo o isi aposetolo, na faapea atu Iesu iā Iuta: “O le a sili atu lou leaga i lo o isi. Auā o lē e faalataina aʻu o le a malaia o ia.” E manatu DeConick o le evagelia a Iuta o se tusi anamua a le ʻau Notisi, o loo ulagia ai le ʻauaposetolo uma. Na aotele mai e DeConick ma Pearson e faapea, i le tusi o le evagelia a Iuta, e lē o iloa ai Iuta o se toa.

MEA UA TATOU ILOA

E tusa pe e manatu tagata atamamai iā Iuta o se temoni po o se toa, ae e leai se tasi o i latou na na taʻutino mai e saʻo aʻiaʻi ana faamatalaga. Ua faapea mai Bart Ehrman: “E lē o se Evagelia na tusia e Iuta, po o taʻua foʻi i le Evagelia o ia na tusia . . . E lē o se Evagelia na tusia e se tasi na iloa Iuta ma ola i ona taimi . . . O lea, e lē o se tusi o iai ni faamatalaga faaopoopo e uiga i ni mea moni na tutupu i le olaga o Iesu.”

O le evagelia a Iuta o se tusitusiga a le ʻau Notisi mai i le senituri lona lua T.A., lea sa uluaʻi tusia i le gagana Eleni. O loo fesiligia pea e tagata atamamai po o le evagelia a Iuta lea na faatoʻā maua, e tutusa ma le tusitusiga lea na uiga i ai le faamatalaga a Irenaeus. Ae e pau le mea ua faaalia manino mai i le evagelia a Iuta, sa iai se taimi na aliaʻe mai ai ni Kerisiano pepelo ma a latou aʻoaʻoga, lea na iʻu ina eseese ai manatu ma talitonuga. Nai lo o le faamaonia o se sesē o le Tusi Paia, ae ua faamaonia ai le moni o le lapataʻiga a aposetolo e pei ona taʻua e Paulo i le Galuega 20:29, 30: “Ua ou iloa pe a ou alu ese . . . e maua foʻi iā te outou ni tane latou te faauiga sesē mea, ina ia fetoso ese ai soo e mulimuli atu iā i latou.”

^ pala. 11 E tusa ma le 30 o na tusitusiga anamua ua mauaina nei, e pei o le “Gospel of Thomas” ma le “Gospel of Mary Magdalene,” ma ua faaigoaina iā i latou ia e manatu i ai na malamalama lelei i aʻoaʻoga a Iesu.

^ pala. 18 Ua iai i nisi o tagata atamamai le manatu e faapea o Iuta o se temoni e malamalama lelei iā Iesu, ma e taitutusa o ia ma temoni ia o loo taʻua i Evagelia o le Tusi Paia.​—Mareko 3:11; 5:7.