Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Pogled u svet

Pogled u svet

Pogled u svet

Veštačke oči nalik insektovim

„NASA je otkupila robotske oči nalik insektovim koje su osmislili australijski naučnici za sonde koje bi se koristile na Marsu“, izveštavaju novine The Australian. Istraživači sa australijskog Nacionalnog univerziteta dizajnirali su te veštačke senzore na osnovu izgleda očiju skakavaca. Izveštaj kaže da je „ta univerzitetska laboratorija za biorobotiku vida provela godine i godine posmatrajući kako skakavci, pčele i vilini konjici koriste vid pri regulisanju leta. Ustanovili su šta upravlja letom i izveli su matematičke algoritme da bi ih oponašali“. NASA želi da pridoda veštačke oči skakavca na malu sondu koje će se „poput insekta brzo kretati iznad krševitog područja Marsa, a da se ne sudari s njim“. Ako sve bude bilo kako treba, sonda će „ispitati slojeve stena najvećeg kanjona u solarnom sistemu — 4 000 kilometara dugog i 7 kilometara dubokog Vales Marinerisa, u pokušaju da se otkrije geološka prošlost crvene planete“.

Kitovi ubice privučeni dijalektom

„Kako kitovi ubice koji ceo život provedu u okviru svojih malih jata uspevaju da izbegnu parenje sa životinjama u bliskom srodstvu?“, pita kanadski The Vancouver Sun. „Na temelju sedmogodišnjeg genetskog istraživanja i 340 uzoraka DNK od kitova ubica iz Britanske Kolumbije i Aljaske, Lans Baret-Lenard je otkrio da se ženke pare isključivo s mužjacima iz drugih jata“, ali ne van lokalne populacije, to jest grupe tih jata. „Nema dokaza o rodoskrvnom parenju“, kaže Baret-Lenard. „Skoro sva parenja su između jata sa sasvim drugačijim dijalektima.“ Taj članak dodaje da „kitovi ubice biraju partnera s kojim su u što daljem srodstvu, a to verovatno određuju tako što slušaju vokalizaciju, to jest dijalekt drugih kitova i traže one koji su im najmanje slični“.

Praćenje velike bele ajkule

„Najveća riba-grabljivica, velika bela ajkula, praćena je satelitom i otkriveno je da se kreće hiljadama kilometara po otvorenom okeanu“, navodi londonski The Daily Telegraph. To otkriće, objavljeno u časopisu Nature, srušilo je ranija verovanja o velikim belim ajkulama. Iako se nalazi svuda po svetu, za tu ajkulu se mislilo da se drži obale, da lovi tuljane i morske lavove i da nikada ne ostaje dugo van teritorije na kojoj živi. Međutim, kada su istraživači u Kaliforniji nedavno obeležili četiri mužjaka i dve ženke, otkrili su da je jedna ajkula putovala čak do havajskih ostrva — 3 700 kilometara od kalifornijske obale — i to prevaljujući 70 kilometara dnevno. Ta studija je takođe otkrila da iako retko rone dublje od 30 metara kada su blizu obale, velike bele ajkule katkad rone veoma duboko na otvorenom okeanu.

Ekonomski problemi utiču i na klinike

Ekonomski problemi vezani za ozbiljan pad vrednosti argentinske valute masovno šalju Argentince u bolnice i klinike zbog zdravstvenih problema povezanih sa stresom, namećući na taj način teret na te ustanove iznad njihovog kapaciteta, izveštavaju novine Clarín. Zdravstveni problemi obuhvataju „glavobolje, povišen krvni pritisak, čireve, gastritis, nesanicu i uznemirenost“. Neki padaju u nesvest „a da nemaju neki neurološki uzrok“, rekao je jedan lekar. U jednoj klinici je za samo nekoliko dana broj saveta vezanih za stres, depresiju i strahove porastao za 300 posto. Pored toga što ih čekaju prepune čekaonice, doktori i sestre takođe moraju da se bore i s pacijentima koji su ljuti zbog finansijske krize. Neki pacijenti su čak i fizički napadali doktore i sestre. Jedna sestra je dobila udarac u glavu.

Najbrži tobogan

„U luna parku na brdu Fudžikju otvoren je najbrži tobogan na svetu“, izveštavaju japanske novine IHT Asahi Shimbun. „Ubrzanje iz mesta od 172 kilometra na čas za manje od dve sekunde nije za strašljive. To je kao da ste ispaljeni iz rakete. Putnici mogu doživeti jačinu gravitacione sile koju obično doživljavaju piloti lovačkih aviona.“ Hit Robertson, projektni direktor kompanije koja je konstruisala taj tobogan kaže: „Prilikom poletanja, avion može da ima silu od 2,5 G [2,5 puta veću silu od sile gravitacije]. Ovde imate 3,6 G.“ Voz na ovom toboganu se kreće na „točkovima sličnim onima koji imaju mali avioni“, a pokreću ga tri vazdušna kompresora koja imaju snagu od 50 000 konjskih snaga, što je „uporedivo s malom raketom“.

Veza između srčanih oboljenja i duvana u Indiji

„Viši kardiolozi [u Indiji] kažu da je sve veća učestalost oboljenja koronarne arterije“, komentarišu novine Mumbai Newsline. „Prema dr Ašvinu Mehti, direktoru kardiologije u bolnici Jaslok, Indijci imaju genetske predispozicije za srčana oboljenja.“ Posebno je zabrinjavajuće što sve više mladih ljudi imaju „probleme sa srcem zbog povećanog pušenja“. Dr P. L. Tivari, kardiolog-specijalista u bolnici Bombaj, veruje da će, ukoliko se ne preduzme neka korenita promena, jednog dana Indija biti vodeća zemlja u svetu što se tiče srčanih bolesnika. U susednom Bangladešu su preko 70 posto muškaraca između 35 i 49 godina pušači, navodi The Times of India, i „stopa pušenja je porasla dok je prihod opao“. U proseku svaki pušač „potroši duplo više na cigarete nego što se ukupno po glavi stanovnika potroši na odeću, smeštaj, zdravlje i obrazovanje“. Procenjuje se da bi 10,5 miliona neuhranjenih ljudi u toj siromašnoj zemlji moglo da ima odgovarajuću ishranu ukoliko bi se novac uložen u duvan upotrebio na hranu.

Visoke zgrade — još uvek u potražnji

„Rušenje kula bliznakinja je protreslo arhitekte i inženjere i učinilo ih zastrašujuće svesnim nečega što još nisu doživeli“, navodi U.S.News and World Report. „Uprkos privremenoj zabrinutosti, potražnja za neboderima neće se smanjiti.“ Jedan od razloga je što je zemljište na nekim područjima skučeno i veoma skupo. Pored toga, gradovi žele da imaju povoda da se hvale. Izuzetno visoke zgrade „doprinose prestižu i čine neko mesto istaknutim, zatim predstavljaju odliku savremenog sveta i slično tome“, kaže Vilijam Mičel, dekan fakulteta arhitekture i planiranja na Tehnološkom institutu u Masačusetsu. Međutim, arhitekte debatuju o tome kako da svoje zgrade učine sigurnijim. Ugradnjom zidova i prozora otpornih na udar, zgrade se mogu ojačati na napade, ali to povećava opterećenje i previše je skupo. U Kini se građevinskim propisima zahteva otvoren, prazan sprat za „sklonište“ na svakih 15 spratova. Građevinski propisi na drugim mestima zahtevaju lift samo za vatrogasce konstruisan sve do vrha, kao i stepenište s visokim vazdušnim pritiskom koji bi sprečavao ulazak dima. Projektanti šangajskog Svetskog finansijskog centra, koji bi mogao biti najviša zgrada na svetu, već dodaju posebne mere predostrožnosti u svoje planove.

Buka i oštećenje sluha

„Svako peto dete školskog uzrasta i svaki treći odrastao Poljak imaju problema sa sluhom“, navodi poljski nedeljnik Polityka. Ankete otkrivaju da najveće smetnje izaziva saobraćajna buka i glasna audio, video i kućna oprema. Jedan izveštaj o stanju životne sredine naveo je da je porast saobraćaja u Varšavi već povećao nivo buke u glavnim ulicama do 100 decibela. Vriska dece koja se igraju dostiže iste nivoe. Ozvučenje po diskotekama dostiže čak i 120 decibela, što je samo malo ispod praga bola od 130 do 140 decibela. Ta velika buka, kažu specijalisti, jeste direktan uzrok oštećenja sluha. Profesor Henrik Skaržinski, otorinolaringolog sa Instituta psihologije i patologije sluha, zapaža: „Oštećenje sluha prerasta u ozbiljnu društvenu boljku. Ljudi koji imaju oštećenje sluha su razdražljiviji, imaju problema sa učenjem i teže uče strane jezike.“