Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Hristova ljubav nas pokreće da volimo druge

Hristova ljubav nas pokreće da volimo druge

Hristova ljubav nas pokreće da volimo druge

„Pošto je [Isus] voleo svoje koji su bili u svetu, pokazivao im je ljubav do kraja“ (JOV. 13:1)

1, 2. (a) Po čemu je Isusova ljubav prema drugima posebna? (b) O čemu će biti reči u ovom članku?

 ISUS je pokazao šta znači zaista voleti ljude. U svemu što je radio videla se njegova ljubav — u tome kako se ponašao, kako je govorio, kako je poučavao i u tome što je dao svoj život kao otkupnu žrtvu. Do samog kraja svog života na zemlji pokazivao je ljubav prema drugima, a posebno prema svojim učenicima.

2 Isus je svojim izvanrednim primerom u pokazivanju ljubavi postavio visoka merila kojih njegovi učenici treba da se drže. Njegov primer nas takođe pokreće da pokazujemo sličnu ljubav prema braći i sestrama u skupštini, kao i prema svima drugima. U ovom članku ćemo videti šta skupštinske starešine mogu naučiti od Isusa o pokazivanju ljubavi prema onima koji su počinili grehe, pa čak i teške grehe. Videćemo i kako Isusova ljubav pokreće prave hrišćane da pomažu svojim suvernicima, kao i drugima u vreme ekonomskih teškoća, prirodnih katastrofa i bolesti.

3. Kako se Isus ophodio prema Petru iako je on počinio ozbiljan prestup?

3 Isus je poslednje noći svog života na zemlji doživeo da ga se blizak saradnik kakav je bio apostol Petar tri puta odrekne (Mar. 14:66-72). Ipak, kada se Petar pokajao, što je Isus i prorekao, Isus mu je oprostio. Čak mu je poverio velike odgovornosti (Luka 22:32; Dela 2:14; 8:14-17; 10:44, 45). Šta možemo naučiti na osnovu stava koji je Isus imao prema onima koji su počinili ozbiljan prestup?

Ugledajmo se na Hrista u ophođenju prema prestupnicima

4. U kojim situacijama je naročito važno razmišljati poput Hrista?

4 Postoje mnoge situacije u kojima je neophodno razmišljati poput Hrista, ali jedna od najtežih je kada neko u okviru porodice ili skupštine počini neki greh. Nažalost, kako se poslednji dani Sataninog sveta primiču svom kraju, tako duh sveta uzima sve veći danak. Mnogi u ovom svetu su izgubili osećaj za moralne vrednosti ili im je jednostavno svejedno kako se čovek ponaša. Takav stav može uticati i na mlade i na stare i oslabiti njihovu rešenost da se drže onoga što je ispravno. Neke osobe u prvom veku morale su da budu isključene iz skupštine, a neke su bile ukorene. Slično je i danas (1. Kor. 5:11-13; 1. Tim. 5:20). Pa ipak, kada starešine koje rešavaju takve probleme pokazuju ljubav poput Hrista, to može duboko uticati na prestupnika.

5. Kako starešine po uzoru na Hrista treba da se postave prema prestupnicima?

5 Poput Isusa, starešine se uvek moraju držati Jehovinih pravednih merila. Dok to čine, oni odražavaju Jehovinu blagost, dobrotu i ljubav. Kada se neko zaista kaje, kada je „slomljenog srca“ i „skrhanog duha“ zbog svog greha, starešinama verovatno neće biti teško da ’ispravljaju takvog čoveka u duhu blagosti‘ (Ps. 34:18; Gal. 6:1). Ali šta ako je prestupnik drzak ili skoro uopšte ne pokazuje grižu savesti?

6. Kako starešine ne treba da se postave prema prestupnicima i zašto?

6 Kada prestupnik odbacuje biblijske savete ili pokušava da prebaci krivicu na nekog drugog, možda su starešine i drugi ljuti zbog toga. Znajući kakvu je štetu ta osoba već pričinila, mogu doći u iskušenje da iznesu lično mišljenje o njenim postupcima i stavovima. Međutim, gnev ne donosi ništa dobro i nije odlika ’Hristovog uma‘ (1. Kor. 2:16; pročitati Jakova 1:19, 20). Isus je nekima otvoreno skrenuo pažnju na pogrešne stavove ili postupke, ali nikada nije rekao nešto zlobno, niti s namerom da nekog povredi (1. Petr. 2:23). Naprotiv, svojim rečima i postupcima im je stavljao do znanja da se mogu pokajati i ponovo steći Jehovinu naklonost. Zapravo, jedan od glavnih razloga zašto je Isus došao na svet bio je „da spase grešnike“ (1. Tim. 1:15).

7, 8. Čime starešine treba da se vode prilikom rešavanja pravnih slučajeva?

7 Kako Isusov primer treba da utiče na naš stav prema onima čijim se ponašanjem starešine moraju pozabaviti? Nemojmo zaboraviti da biblijske smernice za pokretanje pravnog postupka u skupštini štite članove skupštine i mogu podstaći prestupnika da se pokaje (2. Kor. 2:6-8). Nažalost, neki se ne kaju i moraju biti isključeni, ali ohrabrujuće je znati da se veliki broj njih kasnije vrati Jehovi i njegovom narodu. Kada starešine razmišljaju poput Hrista, oni zapravo olakšavaju osobi da se pokaje i na kraju vrati Jehovi. Neki od tih prestupnika se kasnije verovatno neće setiti svih biblijskih saveta koje su im starešine pružile, ali će sigurno pamtiti kako su poštovale njihovo dostojanstvo i postupale s ljubavlju.

8 Zato starešine moraju pokazivati „plod duha“, a naročito ljubav, čak i kada to nije lako (Gal. 5:22, 23). Nikada ne bi smeli prenagljeno doneti odluku da neko bude isključen iz skupštine. Moraju pokazati da zaista žele da se prestupnici vrate Jehovi. Zato, kada se grešnik kasnije pokaje, što je slučaj kod mnogih, biće duboko zahvalan i Jehovi i ljudima koje je on dao na dar, a koji su mu olakšali povratak u skupštinu (Ef. 4:8, 11, 12).

Pokazujmo ljubav u vremenu kraja

9. Navedi primer iz kog se vidi kako je Isus na konkretan način pokazao ljubav prema svojim učenicima.

9 Luka je zabeležio jedan izvanredan primer Isusove ljubavi na delu. Isus je znao da će rimska vojska u budućnosti opkoliti Jerusalim koji je bio osuđen na propast i time onemogućiti ljudima da pobegnu iz grada. Zato je upozorio svoje učenike: „Kad vidite da je Jerusalim opkolila vojska i ulogorila se oko njega, tada znajte da se njegovo opustošenje približilo.“ Šta je trebalo da urade? Isus im je dao jasna i specifična uputstva. „Tada oni koji budu u Judeji neka beže u gore. Oni koji budu u gradu neka ga napuste, a oni koji budu u selima neka ne ulaze u grad. Jer to su dani kada će se pravda izvršiti, da se ispuni sve što je napisano“ (Luka 21:20-22). Nakon što je rimska vojska opkolila Jerusalim 66. godine n. e. a zatim se povukla, oni koji su bili poslušni upravo su tako postupili.

10, 11. Kako nam primer prvih hrišćana koji su morali da beže iz Jerusalima pomaže da se pripremimo za ’veliku nevolju‘?

10 Dok su bežali iz Jerusalima, hrišćani su morali da pokažu ljubav jedni prema drugima, upravo onako kako je Hrist pokazao ljubav prema njima. Sigurno su međusobno delili ono što su imali. Međutim, Isusovo proročanstvo se nije odnosilo samo na uništenje tog drevnog grada. On je prorekao: „Tada će biti velika nevolja kakve nije bilo od početka sveta do sada, niti će je više biti“ (Mat. 24:17, 18, 21). Pre nego što dođe „velika nevolja“, kao i tokom nje, i mi ćemo se možda susresti s teškoćama i nemaštinom. Taj period ćemo lakše prebroditi ako budemo razmišljali poput Hrista.

11 U to vreme moraćemo da sledimo Isusov primer i da pokazujemo nesebičnu ljubav. U vezi s tim imamo Pavlov savet: „Neka svako od nas ugađa bližnjem u onome što je dobro za izgrađivanje. Jer ni Hrist nije ugađao sebi... A Bog koji daje istrajnost i utehu neka vam omogući da u međusobnom ophođenju razmišljate poput Hrista Isusa“ (Rimlj. 15:2, 3, 5).

12. Kakvu ljubav treba sada da razvijamo i zašto?

12 Petar je lično osetio koliko ga Isus voli, pa je zato i sam podsticao suvernike da razvijaju „nelicemernu bratsku ljubav“ i da budu ’poslušni istini‘. Hrišćani treba da ’vole jedni druge žarko od srca‘ (1. Petr. 1:22). Danas je više nego ikada ranije potrebno da razvijamo osobine koje je imao Hrist. Božji narod je pod sve većim pritiskom. Ne bi trebalo da se uzdamo ni u jedan deo ovog sveta, što očigledno potvrđuju potresi u svetskom finansijskom sistemu. (Pročitati 1. Jovanovu 2:15-17.) Umesto toga, kako se sve više približava kraj ovog poretka, tako mi treba da budemo sve bliži Jehovi i jedni drugima, razvijajući iskrena prijateljstva u skupštini. Pavle je dao sledeći savet: „Bratskom ljubavlju srdačno volite jedni druge. Prednjačite u iskazivanju poštovanja jedni drugima“ (Rimlj. 12:10). Petar je dodatno naglasio tu misao kada je rekao: „Pre svega, žarko volite jedni druge, jer ljubav pokriva mnoštvo greha“ (1. Petr. 4:8).

13-15. Kako su neka braća pokazala ljubav nakon prirodnih katastrofa?

13 Jehovini svedoci su širom sveta poznati po iskrenoj međusobnoj ljubavi. Uzmimo za primer Svedoke koji su pružali pomoć svojoj braći nakon što su 2005. godine oluje i uragani opustošili ogromna područja na jugu Sjedinjenih Država. Više od 20 000 Svedoka je, podstaknuto Isusovim primerom, došlo da pomogne svojim suvernicima u ugroženim područjima, a mnogi od njih su radi toga ostavili udoban dom i siguran posao.

14 Na jednom području je morska voda prodrla 80 kilometara u kopno, valjajući vodenu masu visoku i do 10 metara. Kada se voda povukla, trećina kuća i zgrada koje su joj se našle na putu ostala je potuno uništena. U pomoć su pritekli Svedoci iz nekoliko država. Sa sobom su doneli alat i potreban materijal, spremni da urade sve što treba. Dve rođene sestre koje su udovice spakovale su svoje stvari u jedan kamionet i prešle preko 3 000 kilometara da bi pomogle. Jedna od njih je još uvek na tom području, gde pomaže lokalnom odboru za humanitarnu pomoć i služi kao opšti pionir.

15 U toj oblasti je ponovo izgrađeno ili renovirano više od 5 600 domova Svedoka i drugih ljudi. Kako je na tamošnju braću i sestre uticala ljubav koja je pokazana na tako izvanredan način? Jedna sestra kojoj je bila uništena kuća preselila se u jednu malu kamp-prikolicu koja je prokišnjavala i imala neispravan šporet. Braća su joj izgradila skromnu, ali udobnu kuću. Stojeći pred lepom novom kućom, plakala je koliko je bila zahvalna Jehovi i braći. U mnogim drugim slučajevima, objavitelji iz pogođenih područja su ostali u svom privremenom smeštaju čak i godinu ili više dana nakon što su im bile obnovljene kuće. Zašto? Zato što su svoje nove domove ustupili braći koja su došla da pomognu. Ta braća zaista razmišljaju poput Hrista!

Ugledajmo se na Hrista u ophođenju prema bolesnima

16, 17. Kako se možemo ugledati na Hrista u ophođenju prema bolesnima?

16 Retko ko od nas je doživeo neku veliku prirodnu katastrofu. Ali sigurno se svako od nas suočava s nekim zdravstvenim problemom, bilo da je reč o njemu ili o nekom članu njegove porodice. Isusov stav prema bolesnima treba da nam posluži kao uzor. On se iz ljubavi sažalio na njih. „Izlečio je sve bolesne“ koje mu je narod dovodio (Mat. 8:16; 14:14).

17 Danas hrišćani nemaju moć da leče poput Isusa, ali su poput njega saosećajni prema bolesnima. Po čemu se to vidi? Na primer, starešine pokazuju da razmišljaju poput Hrista tako što organizuju i nadgledaju pružanje pomoći bolesnim članovima skupštine, čime zapravo primenjuju ono o čemu se govori u Mateju 25:39, 40. * (Pročitati.)

18. Kako su dve sestre pokazale iskrenu ljubav u jednom slučaju i kako je to svima koristilo?

18 Naravno, nije neophodno da neko bude starešina da bi činio dobro za druge. Na primer, četrdesetčetvorogodišnja Šarlin je imala rak i lekari su joj rekli da joj je ostalo još deset dana života. Dve sestre iz njene skupštine, Šeron i Nikolet, koje su videle koliko joj je bila potrebna pomoć i koliko je njenom mužu bilo teško i stresno da brine oko nje, ponudile su se da joj pomognu u svemu tokom tih poslednjih dana njenog života. Tih nekoliko dana na kraju je trajalo šest nedelja, ali ove dve sestre su do kraja pokazivale svoju ljubav. „Teško je kada znaš da se neko neće oporaviti“, kaže Šeron. „Pa ipak, Jehova nam je dao snagu. To iskustvo nas je približilo njemu i jedne drugima.“ Šarlinin muž kaže: „Nikada neću zaboraviti pomoć koju su nam pružile ove dve drage sestre. Njihovi iskreni motivi i pozitivan stav olakšali su poslednje trenutke života mojoj Šarlin, a i meni je fizički i emocionalno bilo lakše da podnesem taj period. Večno ću im biti zahvalan. Njihova samopožrtvovanost mi je ojačala veru u Jehovu i ljubav prema svoj braći i sestrama.“

19, 20. (a) Kojih pet Hristovih karakternih crta smo osmotrili? (b) Šta treba da radimo?

19 U ova tri članka je bilo reči o pet Isusovih karakternih crta, kao i o tome kako mi možemo razmišljati i postupati poput njega. Budimo ’blagi i ponizni u srcu‘ poput Isusa (Mat. 11:29). Trudimo se da budemo ljubazni prema drugima, čak i kada na površinu isplivaju njihove slabosti i nesavršenost. Budimo hrabri i slušajmo Jehovu u svemu što očekuje od nas, čak i kada se suočavamo s problemima.

20 Na kraju, pokazujmo ljubav prema svoj braći, kao što ju je i Hrist pokazivao, „do kraja“. Po toj ljubavi se prepoznaju pravi Isusovi sledbenici (Jov. 13:1, 34, 35). Zato, „neka bratska ljubav i dalje vlada među vama“ (Jevr. 13:1). Istrajmo u tome! Koristimo svoj život da bismo hvalili Jehovu i pomagali drugima! Jehova će blagosloviti naš iskren trud.

[Fusnota]

^ Videti članak „Nemoj samo reći: ’Utopljavajte se i dobro se hranite‘“, u Stražarskoj kuli od 1. marta 1987.

Možeš li objasniti?

• Kako se starešine mogu ugledati na Hrista u ophođenju prema prestupnicima?

• Zašto je naročito u ovom vremenu kraja važno da oponašamo Hrista u pokazivanju ljubavi?

• Kako se možemo ugledati na Hrista u ophođenju prema bolesnima?

[Pitanja za razmatranje]

[Slika na 17. strani]

Starešine žele da se osobe koje su počinile greh vrate Jehovi

[Slika na 18. strani]

Kako su hrišćani koji su bežali iz Jerusalima pokazali da razmišljaju poput Hrista?

[Slika na 19. strani]

Jehovini svedoci su poznati po tome da pokazuju iskrenu ljubav