Go na content

Go na table of contents

Fa fu yepi brada nanga sisa di broko trow

Fa fu yepi brada nanga sisa di broko trow

Fu di furu sma na ini a ten disi e broko trow, meki a kan taki yu sabi wán noso moro sma di du dati. Fu eksempre, CBB (Centraal Bureau voor Burgerzaken) na ini Sranan e sori taki fu 2008 te go miti 2012, yu ben abi 11.375 trow. Ma na ini a srefi pisi ten dati 2820 trow broko.

Wan organisâsi na ini Spanyorokondre di e yepi osofamiri, e taki dati „sma kon si taki [na ini Europa] afu fu den trowpaar o broko a trow fu den”. A srefi sani disi e pasa tu na ini tra gudu kondre.

TE ALA SORTU FIRI E OPO KON

Fu san ede a sani disi e pasa so furu? Wan uma na ini Owstu-Europa di abi a wroko fu gi trowpaar rai, e taki: „Te wan trowpaar broko a trow fu den, dan na poti den e poti na tapu papira san ben de so kaba. Sobun, den tu sma disi ben prati kaba fu di den no ben bun moro nanga makandra. A sani disi e hati trutru.” Na uma disi e taki tu: „Wantronso ala sortu firi e opo kon. Nofo tron den e kisi hebi ati-bron, den e sari srefisrefi, den e firi brokosaka, den no sabi san fu du èn den e syen.” Son leisi den sortu sma disi e prakseri fu kiri densrefi. A e taki moro fara: „Te krutubangi broko a trow, dan wan nyun libi e bigin gi den sma disi. Den kan abi a firi taki den no warti noti èn taki den de den wawan. Kande den e aksi densrefi: ’Now di a trow fu mi broko, dan san mi musu du? Fu san ede mi de na libi ete?’”

Ewa sabi ete fa a ben e firi di a broko trow wan tu yari pasa. A e taki: „Baka di a trow fu mi broko na lanti, mi ben e firi syen fu di sma na mi lontu nanga den sma na mi wrokope ben e si mi nomo leki wan sma di broko trow. Mi ati ben e bron srefisrefi. Mi ben tan na baka nanga den tu pikin fu mi èn mi ben abi fu de mama nanga papa gi den.” * Adam ben de wan lespeki owruman 12 yari langa. Ma baka di a broko trow, a taki: „Mi lasi furu lespeki gi misrefi. Son leisi a sani disi e moro mi so te taki mi e kisi bigi atibron. Dan mi no e firi fu bumui nanga trawan.”

TE DEN E FETI FU KISI DENSREFI BAKA

Son sma di broko trow no sabi fa sani o waka gi den èn den e feti fu kisi densrefi baka, awinsi a trow fu den broko omeni yari kaba. Kande den feni taki tra sma no lobi den. Boiti dati, den sma disi abi fu „kenki a fasi fa den ben gwenti du sani èn den musu leri fa fu lusu den problema fu den sondro wan trowpatna”, na so wan uma e taki di e skrifi den sortu tori disi gi wan koranti.

Stanisław e taki: „Di a trow fu wi broko, a frow di mi ben abi fosi no ben wani meki mi si den tu meisje fu mi. Dati meki mi ben denki taki sma no ben lobi mi moro. Mi ben denki srefi taki Yehovah ben gowe libi mi. Mi no ben wani libi moro. Baka  wan pisi ten, mi kon si taki a no ben bun fu denki so.” Wanda, di broko trow tu, lasi-ati fu di a no ben sabi fa sani ben o waka gi en. A e taki: „Mi ben denki taki baka wan pisi ten den Kresten brada nanga sisa fu mi, nanga tra sma no ben o poti prakseri moro na mi nanga den pikin fu mi. Ma now mi e si o furu muiti brada nanga sisa du fu horibaka gi mi. Den yepi mi di mi ben e meki muiti fu kweki mi pikin fu tron futuboi fu Yehovah.”

Den sani di den sma disi taki, e sori taki baka te wan trow broko son sma kan lasi-ati trutru. Kande den no e denki bun fu densrefi, fu di den feni taki den no warti noti èn taki sma no o wani poti prakseri na den. Den kan bigin krutu tra sma tu. A bakapisi kan de taki den e bigin denki taki den sma fu a gemeente no lobi den èn taki den no e firi gi den. Ma den ondrofenitori fu Stanisław nanga Wanda e sori taki sma di broko trow kan kon si taki den Kresten brada nanga sisa fu den lobi den trutru. Fu taki en leti, brada nanga sisa du furu muiti fu horibaka gi den sortu sma disi, srefi te den no si wantewante san trawan du gi den.

TE DEN E SARI TAKI DEN DE DEN WAWAN ÈN TE DEN E DENKI TAKI SMA NO LOBI DEN

Hori na prakseri taki awinsi wi e du ala san wi man, toku brada nanga sisa di broko trow kan firi sari son leisi taki den de den wawan. Spesrutu den sisa di broko trow kan kisi a firi taki furu sma no de di lobi den. Alicja e taki: „Mi broko trow aiti yari kaba. Ma toku mi e denki son leisi taki mi no warti noti. Na den momenti dati mi no wani bumui nanga sma, mi wani krei langalanga watra-ai èn na soso sari mi wani sari.”

Aladi furu sma di broko trow kan kisi a firi fu no bumui nanga trawan, toku Bijbel e taki dati a no bun fu du dati. Te wi no e teki a rai disi fu Bijbel, dan disi e sori taki wi e „tegu gi koni” (Odo 18:1). Ma efu wan sisa di broko trow e firi sari taki a de en wawan, dan a musu sabi taki a no de wan koni sani fu go suku rai noso trowstu na wan mansma ibri leisi baka. Brada di broko trow musu hori a sani disi na prakseri tu. Na so fasi a brada noso sisa no o kisi lobifiri di no fiti.

A kan taki den brada nanga sisa fu wi e kisi ala sortu firi di hebi gi den. Kande den e broko den ede fu di den no sabi fa sani o waka gi den, kande den e sari fu di den de den wawan, noso den e denki srefi taki nowan sma lobi den. Wi musu hori na prakseri taki den kan abi den firi disi èn taki a kan hebi gi den. Te wi e horibaka gi den sortu brada nanga sisa disi, dan wi e sori taki wi e teki na eksempre fu Yehovah (Ps. 55:22; 1 Petr. 5:6, 7). Wi kan de seiker taki den e warderi ala sani di wi e du fu yepi den. Wi sabi taki den o feni tru mati na ini a gemeente di o yepi den.Odo 17:17; 18:24.

^ paragraaf 6 Wi kenki wan tu nen.