Go na content

Go na table of contents

A HISTORIA FU WI

„Yehovah tyari un kon na Fransikondre fu leri sabi a tru anbegi”

„Yehovah tyari un kon na Fransikondre fu leri sabi a tru anbegi”

DI Antoine Skalecki ben de wan boi ete, a ben e wroko na ini wan mijn di ben de 500 meter na ondro gron. Na ini a mijn disi, sma ben e suku wan sortu ston di den ben e gebroiki leki krofaya. Antoine ben abi wan asi di ben de nanga en ala ten. Makandra den ben e waka den dungrudungru pasi fu a mijn fu tyari lai nanga krofaya go na dorosei. Na osofamiri fu Antoine ben seni en go wroko na ini den mijn disi fu di en papa ben kisi mankeri di na inisei fu wan mijn broko fadon. Antoine ben musu wroko neigi yuru wan dei èn a wroko ben hebi. Wan dei, na inisei fu a mijn pe a ben e wroko, broko fadon èn bijna a lasi en libi.

Wrokosani di den wrokoman fu Polen ben e gebroiki na ini den mijn. A mijn na Dechy, krosibei fu a foto Sin-le-Noble, pe Antoine Skalecki ben e wroko

Na mindri den yari 1920 nanga 1930, furu sma ben komoto fu Polen fu go libi na Fransikondre. Den ben abi furu pikin di ben gebore na ini Fransikondre èn Antoine ben de wan fu den. Fu san ede sma fu Polen ben froisi go libi na Fransikondre? We, di Polen kisi srefidensi baka a Fosi Grontapufeti, tumusi furu sma ben e libi na ini a kondre èn dati ben de wan bigi problema. Ma Fransikondre ben lasi moro leki wán milyun man na ini a feti èn dati meki den ben abi sma fanowdu fu go wroko na ini den mijn. Sobun, Fransikondre nanga Polen teken papira na ini september 1919 èn den meki mofo taki sma fu Polen ben o froisi go na Fransikondre fu du a wroko disi. Na ini 1931, yu ben abi 507.800 sma fu Polen di ben e libi na ini Fransikondre. Furu fu den go libi na noordsei fu a kondre, pe den mijn ben de.

Den sma fu Polen ben e wroko tranga èn den ben abi den eigi kulturu. Den ben abi furu lespeki gi kerki tu. Antoine di abi 90 yari now, e taki: „Te mi granpapa Joseph ben e taki fu Bijbel, dan a ben e du dati nanga dipi lespeki fu di na dati en eigi papa ben leri en.” Ala sonde den osofamiri fu den sma di ben e wroko na ini den mijn ben e weri den moro bun krosi fu go na kerki, neleki fa den ben gwenti du na ini a kondre fu den. Ma den sma fu a kontren drape di no ben bribi ini Gado no ben lobi a tori disi kwetikweti.

Furu sma fu Polen di ben e libi na ini Fransikondre ben leri sabi den Bijbel Ondrosukuman na ini a kontren fu Nord-Pas-de-Calais. Sensi 1904, den Bijbel Ondrosukuman disi ben e preiki fayafaya na ini a kontren disi. Na ini 1915, den brada bigin druk The Watch Tower na ini Pôlsutongo ibri mun. Het Gouden Tijdperk (di wi sabi now leki Ontwaakt!) bigin kon na doro na ini a tongo dati na ini 1925. Furu osofamiri ben lobi den sani di den ben leri na ini den tijdschrift disi èn na ini a buku De Harp Gods di ben de na ini Pôlsutongo tu.

Na ini 1924, wan omu fu Antoine ben go na wan konmakandra fu den Bijbel Ondrosukuman fu a fosi leisi. Na so a famiri fu Antoine ben kon leri sabi den brada nanga sisa disi. A srefi yari dati den Bijbel Ondrosukuman hori a fosi bigi konmakandra fu den na ini Pôlsutongo na ini a foto Bruay-en-Artois. Wan tu wiki baka dati, Joseph F. Rutherford, wan brada fu na edekantoro, kon na a srefi foto disi fu hori wan lezing èn 2000 sma kon arki a lezing disi. Di Brada Rutherford si someni sma fu Polen na a konmakandra, dan a san dati naki en ati. Dati meki a taigi den: „Yehovah tyari un kon na Fransikondre fu leri sabi a tru anbegi. Now unu nanga den pikin fu unu musu yepi den Fransiman! Wan bigi preikiwroko musu du ete èn Yehovah o sorgu taki preikiman de fu du a wroko dati.”

Na dati Yehovah Gado du tu! Neleki fa den Kotoigi disi fu Polen ben e wroko tranga na ini den mijn, na so den ben e du a preikiwroko fayafaya tu. Sonwan fu den drai go baka na Polen srefi fu fruteri sma den moi sani di den ben leri fu Bijbel. Teofil Piaskowski, Szczepan Kosiak, nanga Jan Zabuda ben de wan tu fu den sma di gowe libi Fransikondre fu go preiki a bun nyunsu na den bigi kontren na ini Polen.

Ma furu preikiman di ben e taki Pôlsutongo tan na ini Fransikondre èn den go doro fu preiki fayafaya, makandra nanga den brada nanga sisa fu Fransikondre. Na ini 1926, wan bigi konmakandra ben hori na ini a foto Sin-le-Noble. Wán dusun sma ben de na den lezing di ben hori na ini Pôlsutongo èn 300 sma ben de na den wan di ben hori na ini Fransitongo. A Jaarboek 1929 e skrifi: „A yari disi, 332 brada nanga sisa fu Polen gi densrefi abra na Gado èn den teki dopu.” Fosi a Di Fu Tu Grontapufeti bigin, 32 fu den 84 gemeente na ini Fransikondre ben de Pôlsutongo gemeente.

Pôlsu brada nanga sisa na ini Fransikondre e go na wan kongres. A nen „Yehovah Kotoigi” skrifi na ini Pôlsutongo

Na ini 1947, furu Kotoigi fu Yehovah teki a kari di den tiriman fu Polen gi den fu drai go baka na a kondre fu den. Ma srefi baka di den gowe, yu ben kan si a bakapisi fu a tranga wroko di den du makandra nanga den tra Kotoigi fu Fransikondre. A yari dati a nomru fu Kownukondre preikiman kon moro furu. Na mindri 1948 nanga 1950 moro preikiman kon srefi! Na ini 1948, a bijkantoro fu Fransikondre poti brada fu dini leki kring-owruman fu yepi den nyun preikiman. Fo fu den feifi brada disi ben de fu Polen èn Antoine Skalecki ben de wan fu den.

Furu Kotoigi fu Yehovah na ini Fransikondre abi den famirinen ete fu den bigisma fu den di ben e wroko tranga na ini den mijn èn na ini a preikiwroko. Na ini a ten disi furu sma fu tra kondre di kon libi na ini Fransikondre e leri sabi a tru anbegi drape. A kan taki den preikiman fu tra kondre e drai go baka na den eigi kondre noso taki den e tan libi na ini Fransikondre. Ma den alamala e du a preikiwroko fayafaya neleki den Pôlsu Kownukondre preikiman fu fosi.A historia fu wi na ini Fransikondre.