Go na content

Go na table of contents

Yu ben sabi a sani disi?

Yu ben sabi a sani disi?

Yu ben sabi a sani disi?

A dreiten na ini Israel e hori langa. San den Israelsma fu owruten ben du fu sorgu taki den ben abi nofo watra?

Fu oktober te go miti april, alen e fadon na ini Israel, èn son leisi bun furu alenwatra e lon na ini den lagipresi. Ma na ini a waran pisi ten fu a yari, furu fu den lagipresi disi no abi watra èn alen no e fadon omeni mun langa. Fa sma na ini Bijbel ten ben sorgu taki den ben abi nofo watra?

Den lusu a problema disi fu di den ben diki gotro na den bergiskin so taki a watra fu na alen di ben fadon na ini a kowru pisi ten fu a yari, ben kan lon go na ini olo ondrogron, noso watrabaki. Den ben meki den daki fu den oso pikinso skoinsi so taki alenwatra ben kan lon go na ini den watrabaki disi. Furu osofamiri ben abi den eigi watrabaki pe den ben kan teki watra fu dringi.​—2 Kownu 18:31; Yeremia 6:7.

Den Israelsma ben kisi wini tu fu watra-olo. Na den hei presi fu a kondre alenwatra di ben fadon na ini a kowru pisi ten fu a yari, ben saka go na ini a gron teleki a doro den pisi pe ston de èn pe a watra no ben man saka go moro fara. Na so a watra ben lon teleki a ben doro na ini watra-olo. Nofo tron sma ben bow den dorpu krosibei fu wan watra-olo. Wi kan si a sani disi na den Hebrew nen fu den presi disi. Na ini Hebrewtongo, en na a wortu gi watra-olo. Fu eksempre, wan tu nen ben de En-semes, En-rogel, nanga En-gedi (Yosua 15:7, 62). Na Yerusalem den ben diki wan gotro na ini ston gron fu meki a watra fu a watra-olo kon na ini a foto.—2 Kownu 20:20.

Efu watra-olo no ben de, dan den ben diki wan peti. Na ini Hebrewtongo, beʼerʹ na a wortu gi peti. Fu eksempre, na ini Berseba den ben diki wan peti fu feni watra ondrogron (Genesis 26:32). A skrifiman André Chouraqui e taki dati „srefi na ini a ten disi sma e fruwondru fu a fasi fa [den Israelsma] ben lusu a problema disi”.

Na ini sortu oso Abram (Abraham) ben e libi?

Abraham nanga en wefi ben e libi na ini a gudu foto Ur, fu den Kaldeyasma. Ma soleki fa Gado taigi den fu du, den gowe libi a foto dati èn den go libi na ini tenti (Genesis 11:31; 13:12). Luku sortu sani den ben musu libi na baka èn sortu kenki a sani disi ben kan tyari kon na ini den libi.

A foto Ur, ben de na ini a kontren di wi sabi now leki Irak. Na a pisi ten fu 1922 te go miti 1934, Leonard Woolley ben diki a gron drape fu feni owruten sani. Na mindri den oso di a feni, sowan 73 oso ben de di ben meki fu ston. Den kamra na ini furu fu den oso disi ben bow lontu wan pisi di ben opo èn di ben meki fu ston. Na mindrisei fu na opo pisi disi wan olo ben de fu meki doti watra lon komoto. Na ini den moro bigi oso, den kamra gi fisitiman ben abi den eigi toilet. Na a ondrosei pisi fu na oso yu ben abi a kukru di ben abi wan brantmiri, èn kamra pe srafu ben sribi. Wan trapu ben go na a sodro pe na osofamiri ben tan. Tapusei fu a trapu wan udu balkon ben de di ben lontu na opo pisi èn na a balkon den doro fu den sodrokamra ben de.

Woolley ben skrifi: „Wan oso ben bow lontu wan opo pisi fu ston, èn a ben abi skotu di ferfi weti. Boiti dati, peipi ben de tu di ben tyari a doti watra gowe èn 12 noso moro kamra ben de na ini na oso. Disi ben sori taki den sma fu a libimakandra dati ben abi moni. Den sortu oso disi no ben de fu heihei sma, ma den ben de oso fu wenkriman, fu sma di ben abi wan pikin bisnis, fu den leriman fu wet èn so moro fara.”

[Prenki na tapu bladzijde 19]

Wan bigi peti na Horvot Mezada, na ini Israel

[Sma di abi a reti fu a prenki]

© Masada National Park, Israel Nature and Parks Authority

[Prenki na tapu bladzijde 19]

Wan prenki fu wan oso fu a ten fu Abraham

[Sma di abi a reti fu a prenki]

© Drawing: A. S. Whitburn