Go na content

Go na table of contents

Wan presi pe kulturu no e prati sma

Wan presi pe kulturu no e prati sma

Wan presi pe kulturu no e prati sma

Yehovah Kotoigi e du muiti fu libi bun nanga ala sortu sma. Den e hori densrefi na a gronprakseri di teki puru fu a sani disi di Yesus ben taigi den disipel fu en: „Un alamala na brada” (Mateyus 23:8). Disi de krin fu si na tu fu den presi pe Yehovah Kotoigi e anbegi a Gado fu den. Wan fu den presi disi de na ini Potogisikondre, èn a trawan de na ini Spanyorokondre.

A FOTO Valença do Minho, na a noordsei fu Potogisikondre, ben bow na wan ten di pipel na ini a kontren drape ben gwenti feti nanga makandra. Komoto fu den skotu fu a foto, yu kan si a Minho-liba di e prati Spanyorokondre fu Potogisikondre. Abrasei fu a liba, yu abi a Spanyoro foto Tui nanga wan katedraal di gersi wan fortresi trutru. Den moro prenspari skotu fu Tui nanga Valença de fu a di fu 17 yarihondro di Spanyorokondre nanga Potogisikondre ben e feti nanga makandra.

Na ini 1995, den tu kondre disi di de na ini na Europese Unie di musu bondru den kondre fu Europa kon na wán, seti sani na so wan fasi taki sma no ben abi fu pasa skowtu noso duane moro fu go na ini a tra kondre. Ma awansi kondre no e du den sani dati moro, toku dati no nofo fu tyari wánfasi na mindri sma. Sma musu kenki a denki nanga na ati fu den tu. Na ini Valença wan moi pikin presi de di e sori taki pratifasi no abi fu de. A presi disi pe sma e kon fu anbegi Gado, na wan Kownukondre zaal fu Yehovah Kotoigi. Spanyoro nanga Potogisi gemeente fu den Kotoigi e hori konmakandra drape.

A tori disi bigin na ini 2001, di den Kotoigi na ini Tui ben abi wan nyun Kownukondre zaal fanowdu. Den ben musu gowe libi a presi di den ben e yuru. Boiti dati den no ben abi nofo moni fu bow wan nyun zaal. Den no ben abi moni srefi fu yuru wan tra presi, fu di a gemeente no ben bigi. Sobun, den Spanyoro Kotoigi aksi den Potogisi brada fu den na ini Valença efu den ben mag gebroiki a zaal fu den, di ben de soso wan tu kilometer moro fara fu a mindrisei pisi fu Tui.

„Wi taki fu a tori dati na wan konmakandra na ini december 2001”, na so Eduardo Vila, wan memre fu a Gemeente Tui na ini Spanyorokondre, e taki. „Di mi komoto na a konmakandra dati, mi kon si taki Yehovah ben naki na ati fu den Potogisi brada fu wi. Den ben du ala san den man fu bow wan moi Kownukondre zaal, èn a tranga a bribi fu wi fu si taki den ben de klariklari fu prati san den ben abi nanga wi.”

„Wi gi den Spanyoro brada nanga sisa wan switikon na ini a Kownukondre zaal fu wi”, na so Américo Almeida e taki, wan Potogisi Kotoigi di ben de na a konmakandra dati. „Wi ben abi a frutrow taki Yehovah ben o blesi a seti disi, èn wi alamala ben agri nanga a bosroiti di teki.” Den Kotoigi fu ala tu kondre man feni en bun nanga makandra. „Kande a sa fruwondru sma, ma wi no e si srefi taki wi na fu tu difrenti kondre. San wi sabi nomo, na taki wi na Kresten brada nanga sisa”, na so Paolo wan brada fu Valença, e taki.

Te sma e kon na ini a Kownukondre zaal, dan a fosi sani di den e si, na tu fu den srefi oloisi di e anga na bakasei fu a zaal. Ibriwan fu den oloisi disi e sori wan tra ten. A ten fu Spanyorokondre de wán yuru na fesi a di fu Potogisikondre, ma dati na a wan-enkri difrenti na mindri den Spanyoro nanga den Potogisi brada nanga sisa. Di a zaal ben musu seti kon bun baka, dan a Bowkomte fu a kontren drape di abi en kantoro na ini Spanyorokondre, tiri a wroko di fayafaya wrokoman fu ala tu gemeente du. „Furu brada nanga sisa di sabi fa fu du bow-wroko, komoto fu Spanyorokondre fu yepi wi. Sonwan fu den ben komoto na presi di de sowan 160 kilometer moro fara”, na so Paolo e taki. „A wroko disi meki taki den brada nanga sisa fu den tu gemeente kon lobi makandra.”

Meki wi luku ete wan eksempre di e sori fa sma kan kon de na ini wánfasi, awansi den de fu difrenti kondre.

Wánfasi na ini wan lagipresi di de fu tu kondre

Puigcerdá na wan Spanyoro foto pe Spanyorokondre nanga Fransikondre e miti. A de na a mindrisei pisi fu wan lagipresi di abi den hei Pirinei-bergi na en lontu. A heri lagipresi disi di sma sabi leki Cerdaña, ben de wan pisi fu Spanyorokondre fosi. Ma na ini 1659, Spanyorokondre nanga Fransikondre meki wan kruderi di sma sabi leki a Kruderi fu den Pirinei-bergi. A kruderi disi ben e sori taki Spanyorokondre ben gi Fransikondre afu fu a lagipresi.

Na ini a ten disi, sma fu Fransikondre e go bai sani na Puigcerdá, a moro prenspari foto na ini a lagipresi. Èn sensi 1997, Yehovah Kotoigi na ini Puigcerdá gi den Fransi brada nanga sisa fu den okasi fu kon na ini a Kownukondre zaal fu den. Na ini a yari dati, den Kotoigi fu Fransikondre ben musu gowe libi a presi di den ben yuru. Fu man doro a moro krosibei Kownukondre zaal na ini Fransikondre, dan wan sma ben musu rèi wán yuru langa. Nofo tron a ben de so taki na ini a kowru pisi ten fu a yari, sma no ben man pasa na a bergipasi fu di furu snew ben e fadon.

Di den Fransi Kotoigi meki den Spanyoro Kotoigi kon sabi taki den ben abi wan konmakandra presi tranga fanowdu, dan den Spanyoro Kotoigi no draidrai fu gi den okasi fu gebroiki a Kownukondre zaal fu den. „Ala den Spanyoro brada nanga sisa ben breiti fu gebroiki a zaal makandra nanga den Kotoigi fu a Fransi gemeente”, na so Prem di e tan na ini a kontren drape e memre. A e taki moro fara: „A no de fu taki dati a Bijbel leri di wi kisi na ini den yari di pasa, yepi wi fu kon abi a denki disi. Wan tu wiki baka dati, wi nanga den tra brada nanga sisa fu wi bigin hori konmakandra na ini a Kownukondre zaal, èn disi de so 13 yari kaba.”

„A ben bun srefisrefi gi wi taki wan Kownukondre zaal ben de na ini Puigcerdá”, na so Eric, wan opziener fu a Fransi gemeente e taki. „Mi e memre a waran switikon ete di a Spanyoro gemeente gi wi. Den ben moi a zaal fu den nanga wan bigi bosu bromki èn den ben skrifi gi wi: ’Wan switikon, wi lobi brada nanga sisa.’”

„Di sma si taki a Kownukondre zaal fu wi na ini Fransikondre tapu, dan den ben denki taki a gemeente dati no ben de moro”, na so Eric e taki. „Ma fu di wi e preiki doronomo na ini a kontren dati, èn fu di wi e prati papira di e gi sma wan kari fu kon na den konmakandra fu wi na ini Spanyorokondre, meki heri esi den kon frustan taki a gemeente ben de ete. Sma di wani sabi moro fu a bun nyunsu breiti fu kon na a zaal na ini Spanyorokondre. Boiti dati, fu di wi nanga den Spanyoro brada nanga sisa fu wi e kon makandra na ini a srefi Kownukondre zaal, meki wi tron moro bun mati fu makandra. Fosi, wi ben sabi taki wan Spanyorotongo gemeente ben de na ini Spanyorokondre, krosibei fu wi, ma wi no ben e miti so furu nanga den brada nanga sisa dati. Ma now wi e si makandra doronomo, èn wi no e firi moro leki wi de wi wawan na ini a farawe bergikontren disi.”

A de so taki a kulturu fu den brada nanga sisa disi ben tapu den fu moksi nanga makandra? „Di mi kon sabi taki den konmakandra fu wi ben o hori na ini Spanyorokondre, dan mi ben e broko mi ede pikinso”, na so wan Fransi Kotoigi di abi sowan 80 yari, e taki. „Ma fu di den brada nanga sisa na ini Puigcerdá gi wi wan switikon èn fu di den sori switifasi gi wi, meki a no ben de wan problema gi wi fu go drape. Na presi fu dati, a sani disi gi wi na okasi fu sori taki a pipel fu Yehovah na heri grontapu de na ini wánfasi trutru.”

A sani di meki taki wi tron moro bun mati fu makandra

Den sma di ben seti na Europese Unie, ben taki dati den kondre di de wan memre „ben abi a fasti bosroiti fu meki a pipel fu Europa libi na ini wánfasi”. Fu meki a sani disi pasa moro esi, dan na ini a pisi ten fu 1980 nanga 1990, den opo a pasi gi sma fu Spanyorokondre nanga Potogisikondre fu go fu a wan kondre na a trawan sondro fu pasa na skowtu fosi. Ma sma musu leri fu opo den ati tu gi trawan.

Yehovah Kotoigi e du furu muiti fu yepi sma fu no denki takru moro fu trawan èn fu frutrow trawan. Den e frustan taki a e tyari wini kon te den e anbegi Gado makandra nanga sma fu difrenti kondre nanga kulturu. Den sabi tu taki „Gado no lobi a wan sma moro a trawan” (Tori fu den apostel 10:34). Na den internationaal kongres èn na ini den Kownukondre zaal fu den, den si „o bun èn o switi a de te brada e libi makandra leki wán famiri!” (Psalm 133:1) A wánfasi di den Kotoigi fu Valença nanga Puigcerdá kon abi nanga den Kresten brada nanga sisa fu den fu krosibei kondre, e sori krin taki Bijbel abi leti.

[Prenspari pisi na tapu bladzijde 13]

„Kande a sa fruwondru sma, ma wi no e si srefi taki wi na fu tu difrenti kondre. San wi sabi nomo, na taki wi na Kresten brada nanga sisa”

[Prenspari pisi na tapu bladzijde 14]

„A wroko disi meki taki den brada nanga sisa fu den tu gemeente kon lobi makandra”

[Prenspari pisi na tapu bladzijde 15]

„O bun èn o switi a de te brada e libi makandra leki wán famiri!” PSALM 133:1

[Prenki na tapu bladzijde 12, 13]

Komoto fu Tui nanga a Minho-liba, yu kan si a foto Valença do Minho di abi wan skotu na en lontu

[Prenki na tapu bladzijde 14]

Den e seti sani kon bun baka na a Kownukondre zaal

[Prenki na tapu bladzijde 15]

Den Pirinei-bergi nanga a Cerdaña-lagipresi

[Prenki na tapu bladzijde 15]

Wan owruman fu a Spanyoro gemeente èn fu a Fransi gemeente di e kon makandra na ini a zaal na Puigcerdá