Go na content

Go na table of contents

 TORI FU A KAFTI | DEDE NA A KABA FU ALA SANI?

A maka fu dede

A maka fu dede

A no switi fu taki dede tori èn dati meki furu sma no lobi taki fu en. Ma wan dei wi o kisi fu du nanga dede. Boiti dati, a maka fu dede srapu èn a e hati.

Noti no man sreka wi dorodoro gi a dede fu wan papa noso wan mama, wan trowpatna, noso wan pikin. Wan rampu kan pasa wantronso, noso a kan pasa taki wan heri pisi ten problema e miti wi. Awansi fa a no fa, wi no man wai pasi gi a pen fu dede èn a sani disi kan tyari bigi sari kon.

Antonio en papa dede di a kisi wan ongoloku na strati. Antonio e taki: „A de neleki wan sma sroto yu oso èn a teki den sroto tyari gowe. Yu no man drai go baka na oso, awansi na fu wan momenti nomo. Den wan-enkri sani di yu abi na den prakseri fu yu. Yu o abi fu libi nanga a sani dati. Awansi yu e weigri fu bribi en, fu di yu feni taki a no reti srefisrefi, toku yu no o man du noti.”

Wan srefi sortu sani miti Dorothy di a ben abi 47 yari. Baka di a lasi en masra na ini dede, dan a ben de nomonomo fu kisi piki tapu den aksi fu en. Fu di a ben e gi leri na sondeskoro, meki a ben feni taki dede a no a kaba fu ala sani. Ma a no ben man kisi krin piki tapu den aksi fu en. „San e pasa nanga wi te wi dede?”, na so a ben aksi na Anglikan domri fu en. „Nowan sma no sabi seiker”, a domri piki en. „Wi o abi fu wakti nomo fu luku san o pasa.”

A tru taki na wakti wi musu „wakti nomo fu luku san o pasa”? Wan fasi de fa wi kan sabi seiker efu dede na a kaba fu ala sani?