Skip to content

Skip to table of contents

“Hetan protesaun iha Jeová nia naran”

“Hetan protesaun iha Jeová nia naran”

“Hetan protesaun iha Jeová nia naran”

“Iha imi-nia leet haʼu sei husik hela ema neʼebé haraik an no ema kiʼik, no sira sei loloos hetan protesaun iha Jeová nia naran.”—SOF 3:12.

1, 2. Udan no anin boot saida mak besik ona atu kona ema hotu?

KUANDU ita laʼo ba fatin ruma no udan komesa sai boot, baibain ita buka protesaun hodi subar iha fatin ida, hanesan iha uma-tali ka ponte okos, loos ka lae? Maibé oinsá se udan no anin sai makaʼas liu? Karik subar deʼit iha fatin hanesan uma-tali ka ponte okos la toʼo no ita tenke buka fatin protesaun nian neʼebé diʼak liután.

2 Tuir loloos, buat ida neʼebé hanesan ho udan no anin boot besik ona atu mai, no ida-neʼe perigu tebes. Bíblia kompara “Maromak Jeová nia loron boot” hanesan “anin boot”, no ida-neʼe sei kona ema hotu. Maski nuneʼe, ita bele hetan fatin neʼebé proteje ita husi perigu neʼe. (Lee Sofonias 1:14, 15, 18. *) Oinsá mak ita bele hetan fatin neʼe bainhira “Jeová nia loron hirus nian” komesa?

Loron tesi-lia nian iha tempu Bíblia

3. Saida mak mosu ba nasaun Israel nia suku sanulu?

3 Maromak Jeová nia loron sei hahú hodi halakon relijiaun falsu hotu iha rai. Oinsá mak ita bele hetan fatin protesaun nian iha tempu neʼebá? Atubele hetan resposta, ita bele haree istória husi Maromak nia povu iha tempu uluk. Profeta Isaías, neʼebé moris maizumenus tinan 750 molok Kristu, koʼalia kona-ba Maromak Jeová nia tesi-lia ba nasaun Israel nia suku sanulu neʼebé husik ona adorasaun loos. Nia kompara loron tesi-lia nian neʼe ho “anin boot ho rai-tarutu” neʼebé ema labele hapara. (Lee Isaías 28:2. *) Profeta Isaías nia liafuan neʼe sai loos iha tinan 740 molok Kristu, kuandu nasaun Asíria tama no manán Israel.

4. Oinsá mak “Maromak Jeová nia loron boot” ida monu ba Jerusalém iha tinan 607 molok Kristu?

4 Tuirmai, iha tinan 607 molok Kristu, “Maromak Jeová nia loron boot” ida monu ba nasaun Judá no ninia sidade Jerusalém. Ida-neʼe akontese tanba ema Judá husik ona adorasaun loos. Ema Babilónia no sira-nia Liurai Nabucodonosor ameasa nasaun Judá no ninia sidade Jerusalém. Ema Judá halo aliansa ho rai-Ejiptu atu proteje sira, no sira fiar ba ida-neʼe nuʼudar sira-nia “fatin seguru”. Maski nuneʼe, Babilónia sai hanesan anin boot ho jelu-fatuk, neʼebé halakon sira-nia “fatin seguru”.—Isa 28:14, 17.

5. Saida mak sei akontese ba Maromak nia povu nuʼudar grupu bainhira Maromak halakon relijiaun falsu hotu?

5 Maromak Jeová nia loron boot neʼebé monu ba Jerusalém sai nuʼudar ezemplu kona-ba oinsá Maromak sei tesi lia ba relijiaun kristaun falsu, neʼebé parte husi ‘Babilónia Boot’. Liután neʼe, Maromak mós sei halakon relijiaun falsu seluk neʼebé parte husi ‘Babilónia Boot’. Tuirmai, nia sei halakon buat seluk hotu iha Satanás nia mundu aat neʼe. Maski nuneʼe, Maromak nia povu nuʼudar grupu sei hetan salvasaun tanba sira hetan protesaun iha Maromak Jeová.—Apok 7:14; 18:2, 8; 19:19-21.

Maromak proteje ita-nia relasaun ho nia no ita-nia moris

6. Oinsá mak Maromak Jeová nia povu hetan protesaun?

6 Oinsá mak Maromak nia povu bele hetan protesaun agora bainhira sira sei hela iha loron ikus sira-neʼe? Sira bele proteje sira-nia relasaun ho Maromak hodi “hanoin kona-ba nia naran” no hodi serbí nia ho laran-manas. (Lee Malaquias 3:16. *) Maibé ita hatene katak la toʼo atu hanoin deʼit kona-ba ninia naran. Ita mós presiza atu halo buat ruma. Bíblia hatete: “Ema hotu-hotu neʼebé bolu Naʼi [Jeová] nia naran sei hetan maksoin.” (Rom 10:13) Ida-neʼe hatudu katak atu hetan salvasaun, ita presiza bolu Maromak Jeová nia naran. Ema kristaun loos “hanoin kona-ba [Maromak] nia naran” no serbí nia nuʼudar ninia Testemuña. Hodi halo ida-neʼe, ema laran-moos barak bele haree katak ema kristaun loos la hanesan ho ema seluk neʼebé la serbí Maromak.

7, 8. Iha dalan saida mak ema kristaun iha tempu uluk hetan salvasaun? Oinsá mak Maromak nia povu ohin loron mós bele hetan protesaun?

7 Maski agora daudauk Maromak proteje ninia povu nia relasaun ho nia, maibé Maromak mós promete atu salva ninia povu nia moris. Ita bele haree ezemplu kona-ba neʼe hodi hanoin kona-ba buat neʼebé akontese iha tinan 66 kuandu Céstio Galo ho tropa Roma ataka Jerusalém. Jesus fó-hatene nanis katak loron terus iha tempu neʼebá sei “sai badak”. (Mt 24:15, 16, 21, 22) Jesus nia liafuan neʼe sai loos kuandu tropa Roma derrepente deʼit husik hela sidade neʼebé sira haleʼu, no ida-neʼe fó oportunidade ba ema kristaun loos atu hetan salvasaun. Sira halai dook husi sidade neʼe. Sira balu hakur mota Jordaun no hetan fatin protesaun nian iha foho sira iha parte leste husi mota neʼe.

8 Ita bele kompara ema kristaun sira-neʼe ho Maromak nia povu ohin loron. Iha tempu neʼebá ema kristaun buka protesaun, no Maromak nia povu ohin loron mós sei halo hanesan. Maibé, sira sei la halai ba fatin ida deʼit, tanba sira hela iha rai oioin iha mundu neʼe. Maski nuneʼe, nuʼudar povu ida, “sira neʼebé Naʼi fihir ona” hamutuk ho sira-nia maluk sira, sei hetan protesaun kuandu Maromak halakon relijiaun kristaun falsu. Sira sei hetan protesaun hodi halai ba Maromak Jeová no ba nia organizasaun neʼebé hanesan foho aas ida.

9. Sé mak koko atu halo ema haluha Maromak Jeová nia naran? Fó toʼok ezemplu.

9 Iha parte seluk, relijiaun kristaun falsu merese atu halakon tiha tanba sira la hanorin lia-loos ba sira-nia ema, no mós tanba sira lakohi uza Maromak nia naran. Maizumenus husi tinan 500 toʼo tinan 1500 ema barak iha rai-Europa hatene Maromak nia naran. Naran neʼe hakerek ho letra haat husi lia-ebraiku, neʼebé ema bolu nuʼudar tetragrama, neʼebé baibain tradús nuʼudar YHWH (ka JHVH). Iha tempu uluk, letra sira-neʼe hakerek iha osan-besi, uma nia oin, iha livru no iha Bíblia laran, no mós iha igreja Katólika no Protestante balu nia fatin adorasaun. Maibé agora daudaun, ema barak iha toman atu la uza tan Maromak nia naran kuandu tradús Bíblia no mós iha situasaun seluk. Porezemplu, iha karta ida ba bispu katóliku sira, ho data 29 Juñu 2008, Vatikanu fó avizu katak tetragrama tenke tradús hodi uza liafuan “Naʼi”. Vatikanu mós haruka atu labele temi Maromak nia naran iha knananuk no orasaun bainhira halaʼo adorasaun iha igreja. No ulun-naʼin husi relijiaun hotu seluk, inklui sira seluk neʼebé bolu an kristaun mós subar lia-loos kona-ba Maromak husi ema rihun ba rihun.

Maromak proteje sira neʼebé hahiʼi nia naran

10. Ohin loron, oinsá mak ema hahiʼi Maromak nia naran?

10 La hanesan ho relijiaun seluk, Testemuña ba Jeová respeitu no hahiʼi Maromak nia naran. Sira hola parte atu halo santu naran neʼe hodi uza ninia naran iha dalan neʼebé loos. Maromak Jeová kontente ho sira neʼebé tau fiar ba nia, no katak nia sai buat naran deʼit atu fó bensaun no atu proteje ninia povu. “Nia hatene sira neʼebé buka protesaun iha nia.”—Naum 1:7; Apos 15:14.

11, 12. Sé mak hafolin Maromak Jeová nia naran iha nasaun Judá antigu? Sé mak halo hanesan neʼe iha tempu agora?

11 Maski ema barak iha nasaun Judá antigu husik adorasaun loos, maibé iha mós ema balu neʼebé “hetan protesaun iha Jeová nia naran”. (Lee Sofonias 3:12. *) Sin, kuandu Maromak fó kastigu ba nasaun Judá hodi husik ema Babilónia tama no manán sira-nia rai no lori sira ba dadur, Maromak mós proteje ema balu neʼebé hela ‘iha sira-nia leet’, hanesan Jeremias, Baruc, no Ebed-melec. Ema balu seluk laran-metin nafatin iha rai neʼebé sira hela nuʼudar dadur. Iha tinan 539 molok Kristu, Liurai Ciro lori tropa husi Média no Pérsia, no manán sidade Babilónia. Lakleur depois neʼe, Liurai Ciro fó sai lei ida atu husik ema Judeu fila ba sira-nia rai.

12 Profeta Sofonias fó-hatene nanis kona-ba sira neʼebé sei harii fali adorasaun loos, hodi hatete katak Maromak Jeová sei salva sira no haksolok tanba sira. (Lee Sofonias 3:16, 17a. *) Ida-neʼe mós sai loos iha ita-nia tempu agora. Depois Maromak Jeová harii tiha nia governu iha lalehan, nia salva ninia atan kose-mina sira husi Babilónia Boot. No toʼo agora Maromak nafatin haksolok tanba sira.

13. Agora, ema husi nasaun hotu sai livre husi saida?

13 Ema neʼebé iha esperansa atu moris nafatin iha rai, mós sai ona husi Babilónia Boot no haksolok hodi sai livre husi relijiaun falsu nia hanorin. (Apok 18:4) Tan neʼe, liafuan iha Sofonias 2:3 sai loos ona iha ita-nia tempu. Eskritura neʼe hatete: “Buka Jeová bá, imi hotu neʼebé laran-maus iha rai.” Ema laran-maus husi nasaun hotu, neʼebé iha esperansa atu moris iha lalehan ka iha rai, agora hetan protesaun iha Maromak Jeová nia naran.

Maromak nia naran laʼós buat lulik

14, 15. (a) Buat saida deʼit mak ema uza nuʼudar buat lulik atu proteje sira? (b) Saida mak ita labele uza nuʼudar buat lulik?

14 Ema Israel balu haree templu nuʼudar buat lulik neʼebé bele proteje sira husi inimigu. (Jer 7:1-4) Antes tempu neʼe, ema Israel mós haree arka aliansa nuʼudar buat lulik neʼebé bele proteje sira kuandu halo funu. (1 Sam 4:3, 10, 11) Liurai Constantino pinta letra gregu khi no rho, letra primeiru husi liafuan “Kristu” iha lia-gregu, iha ninia tropa nia eskudu tanba nia hanoin katak ida-neʼe bele proteje ninia tropa sira kuandu halo funu. Ezemplu ida seluk tan mak Liurai Gustavo Adolfo II husi rai-Suésia, karik nia uza hatais funu nian neʼebé hatudu iha pájina 7. Iha hatais neʼe hakerek naran “Iehova”.

15 Maromak nia povu balu neʼebé anju aat sira ataka hetan protesaun hodi bolu Maromak Jeová nia naran ho lian makaʼas. Maibé, ida-neʼe la dehan katak Maromak nia naran mak hanesan buat lulik ka maninga neʼebé iha kbiit atu proteje ita iha ita-nia moris loroloron nian. Nuneʼe, ita labele haree sasán ruma neʼebé hakerek Maromak Jeová nia naran nuʼudar dalan atu hetan protesaun.

Hetan protesaun ohin loron

16. Ohin loron, oinsá mak ita bele hetan protesaun?   

16 Ohin loron, Maromak proteje ninia povu hodi ajuda sira atu nafatin iha relasaun diʼak ho nia. (Sal 91:1) Liuhusi ‘atan laran-metin no matenek’ no katuas sira iha kongregasaun, ita simu avizu atu la tuir hanoin no hahalok husi mundu neʼe, neʼebé bele estraga ita-nia relasaun ho Maromak. (Mt 24:45-47; Isa 32:1, 2) Hanoin toʼok kona-ba dala hira ona mak ita hotu simu avizu kona-ba perigu husi hadomi osan ka sasán, no hanoin mós oinsá avizu sira-neʼe proteje ita. Perigu ida tan mak hahalok baruk tanba ida-neʼe bele hanetik ita atu la halo tan Maromak Jeová nia serbisu. Maromak nia Liafuan fó avizu mai ita hodi hatete: “Ema beik nia hahalok baruk mak sei halakon sira. Maibé, kona-ba ida neʼebé rona ba haʼu, nia sei hela ho seguru no sei la hanoin resin kona-ba taʼuk ba susar.” (Prov 1:32, 33) Hodi hakaʼas an atu moos nafatin iha dalan morál, ida-neʼe mós ajuda ita atu hetan protesaun iha Maromak no nafatin iha relasaun diʼak ho nia.

17, 18. Ohin loron, saida mak ajuda ema rihun ba rihun atu hetan protesaun iha Maromak Jeová nia naran?

17 Hanoin mós kona-ba oinsá atan laran-metin no matenek fó laran-manas ba ita atu halo tuir Jesus nia mandamentu atu haklaken lia-foun diʼak iha mundu tomak kona-ba Maromak nia Reinu, ka ukun. (Mt 24:14; 28:19, 20) Sofonias esplika kona-ba mudansa ida neʼebé ajuda ema atu hetan protesaun iha Maromak nia naran. Bíblia hatete: “Iha tempu neʼebá haʼu sei halo mudansa hodi fó ba ema língua neʼebé moos, atu sira hotu bele bolu Jeová nia naran, hodi bele serbí nia hamutuk ida deʼit.”—Sof 3:9.

18 Língua neʼebé moos katak sá? Língua neʼebé moos katak lia-loos kona-ba Maromak Jeová no ninia hakarak neʼebé hakerek iha ninia Liafuan, Bíblia. Ita koʼalia língua neʼe kuandu ita fahe ba ema seluk lia-loos kona-ba Maromak nia Ukun no oinsá ukun neʼe sei halo santu Maromak nia naran, kuandu ita esplika katak Maromak deʼit mak iha direitu atu ukun, no kuandu ita ho laran kontente fó sai ba ema seluk kona-ba bensaun furak neʼebé ema laran-metin sei simu. Tanba ema barak koʼalia daudaun língua moos neʼe, rezultadu mak ema neʼebé “bolu Jeová nia naran” no “serbí nia” aumenta ba beibeik. Sin, agora ema rihun ba rihun iha mundu tomak hetan ona protesaun iha Maromak Jeová nia naran.—Sal 1:1, 3.

19, 20. Iha tempu Bíblia nian, oinsá mak tau fiar ba “lia-bosok nia fatin seguru” la fó protesaun ba ema?   

19 Ema iha mundu neʼe hasoru problema oioin neʼebé susar tebes. Tan neʼe, sira barak tau fiar ba ema seluk neʼebé mós sala-naʼin, ka hein katak organizasaun polítiku sira sei rezolve susar sira-neʼe. Ema Israel antigu mós buka ajuda husi nasaun neʼebé besik, hodi halo aliansa ho sira. Maibé, nasaun sira-neʼe la fó protesaun ba Israel. Ohin loron, governu sira no mós Nasoins Unidas la bele rezolve ema nia problema hotu. Nuneʼe, klaru katak organizasaun polítiku nian la bele fó protesaun loos ba ita. Bíblia fó-hatene nanis katak organizasaun sira-neʼe mak hanesan “lia-bosok nia fatin seguru”. Sin, sira laʼós fatin seguru neʼebé loos tanba ema hotu neʼebé tau sira-nia esperansa ba sira ikusmai sei saugati deʼit.—Lee Isaías 28:15. *

20 Lakleur tan, Maromak Jeová nia loron neʼebé hanesan anin no udan boot sei kona rai tomak. Ema nia planu sei la iha kbiit atu fó protesaun ba ema. No uma boot neʼebé metin ka ema nia rikusoin mós la bele fó protesaun ba sira. Isaías 28:17 hatete: “Jelu-fatuk sei halo lakon tiha lia-bosok nia fatin seguru, no bee rasik sei taka hotu subar-fatin.”

21. Buat diʼak saida mak ita bele hetan hodi halo tuir ita-nia eskritura tinan nian ba tinan 2011?

21 Agora no iha futuru kuandu Maromak nia loron neʼe mosu, Maromak Jeová mak fatin seguru no subar-fatin neʼebé loos ba ninia povu. Naran Sofonias katak “Jeová subar ona”, neʼe hatudu katak Maromak mak subar-fatin neʼebé loos. Tan neʼe, ita-nia eskritura tinan nian ba tinan 2011 fó konsellu tuirmai: “Hetan protesaun iha Jeová nia naran.” (Sof 3:12) Sin, agora ita bele no tenke hetan protesaun iha Naʼi Jeová nia naran, hodi tau fiar tomak ba nia. (Sal 9:10) Entaun, mai ita loroloron hanoin-hetan liafuan tuirmai neʼe, neʼebé bele hametin ita-nia fiar: “Jeová nia naran hanesan uma aas neʼebé seguru. Ema neʼebé loos halai tama ba neʼebá no hetan protesaun.”—Prov 18:10.

[Nota–rodapé]

^ par. 2 Sofonias 1:14: “Maromak Jeová nia loron boot besik ona. Loron neʼe besik ona, no mai lalais loos. . . . 15 Loron neʼe mak loron hirus nian, loron ida neʼebé nakonu ho susar no triste, loron ida neʼebé iha anin boot no loron harahun nian. . . . 18 Sira-nia osan-mutin no osan-mean la bele salva sira iha Jeová nia loron hirus nian; . . . tanba nia sei halakon, sin, halakon duni ema hotu neʼebé hela iha rai.”

^ par. 3 Isaías 28:2: “Haree bá! Jeová iha ema ida neʼebé forsa boot no kbiit boot. Hanesan anin boot ho rai-tarutu no jelu-fatuk, anin neʼebé iha kbiit atu halakon, hanesan anin ho rai-tarutu no rai-nabeen boot, nia sei loloos soe tun ba rai ho forsa.”

^ par. 6 Malaquias 3:16: “Iha tempu neʼebá, sira neʼebé taʼuk ba Maromak Jeová koʼalia ba malu, sira ida-idak ho nia maluk, no Jeová kontinua atu see tilun no rona ba sira. No iha nia oin komesa hakerek livru ida hodi hanoin-hetan sira neʼebé taʼuk ba Jeová no ba sira neʼebé hanoin kona-ba nia naran.”

^ par. 11 Sofonias 3:12: “No iha imi-nia leet haʼu sei husik hela ema neʼebé haraik an no ema kiʼik, no sira sei loloos hetan protesaun iha Jeová nia naran.”

^ par. 12 Sofonias 3:16: “Iha loron neʼebá sei hatete ba Jerusalém: ‘Keta taʼuk, oh, Sião. Keta husik ó-nia liman sai fraku. 17 Jeová ó-nia Maromak mak iha ó-nia leet. Nuʼudar Ida neʼebé forsa boot, nia sei salva ó. Nia sei haksolok ho laran kontente tanba ó.’”

^ par. 19 Isaías 28:15: “Tanba imi hatete ona: ‘Ami halo ona aliansa ida ho Mate hodi ami labele mate; no ho fatin ema mate nian ami haree vizaun katak ami sei la tama ba fatin mate nian; bee neʼebé saʼe derrepente deʼit, maski karik ida-neʼe suli liu ami, maibé sei la mai besik ami, tanba ami halo ona lia-bosok nuʼudar ami-nia fatin seguru, no iha lia falsu ami subar ami-nia an.’”

Ita hanoin-hetan?

• Oinsá mak ita bele hetan protesaun iha Maromak Jeová nia naran agora?

• Tanbasá mak ita labele duni tau fiar ba “lia-bosok nia fatin seguru”?

• Fatin seguru saida mak ita sei hetan iha futuru?

[Pergunta estudu nian]

[Liafuan ne’ebé foti husi pájina 6]

Eskritura tinan nian ba tinan 2011 mak: “Hetan protesaun iha Jeová nia naran.”—Sofonias 3:12.

[Dezeñu iha pájina 7]

Thüringer Landesmuseum Heidecksburg Rudolstadt, Waffensammlung “Schwarzburger Zeughaus”