Skip to content

Skip to table of contents

VAHE 27

“Fakamoʻoni Fakaʻāuliliki”

“Fakamoʻoni Fakaʻāuliliki”

ʻI he tuku pilīsone ʻi Lomá, ʻoku hokohoko atu ʻa e malanga ʻa Paulá

Makatuʻunga ʻi he Ngāue 28:11-31

1. Ko e hā ʻa e loto-falala ʻoku maʻu ʻe Paula mo hono ongo kaungāfonongá, pea ko e hā hono ʻuhingá?

 ʻOKU tukufolau atu ki ʻĪtali mei he motu he Metiteleniané ko Mēlitá ha vaka ʻoku ʻi hono taumuʻá ʻa e fakaʻilonga ʻoku pehē ai ko e “Ongo Foha ʻo Siusi,” ʻa ia ʻoku ngalingali ko ha fuʻu vaka lahi uta uite. Ko e taʻú ko e 59 T.S. nai. ʻOku heka ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá​—ʻa ia ko ha pōpula ʻoku lolotonga leʻohi​—pea mo hono ongo kaungā-Kalisitiane ko Luke mo ʻAlisitakó. (Ngā. 27:2) ʻI he ʻikai hangē ko e kau kauvaka ʻo e vaká, ko e kau ʻevangeliō ko ʻení ʻoku ʻikai haʻanau kumi ki ha maluʻanga mei he ongo foha ʻo e ʻotua Kalisi ko Siusí​—ʻa e ongo māhanga ko Kasitoa mo Pōlakí. (Ngā. 28:11) ʻI hono kehé, ʻoku tauhi ʻa Paula ia mo hono ongo kaungāfonongá kia Sihova, ʻa ia naʻá ne fakahā ko Paulá te ne faifakamoʻoni fekauʻaki mo e moʻoní ʻi Loma pea te ne tuʻu ʻi he ʻao ʻo Sisá.​—Ngā. 23:11; 27:24.

2, 3. Ko e hā ʻa e halanga ʻoku fou ai ʻa e vaka ʻoku heka ai ʻa Paulá, pea ko e hā ʻa e tokoni kuo maʻu ʻe Paula talu mei he kamataʻanga ʻo e folaú?

2 ʻI he ʻaho ʻe tolu hili ʻa e tūʻuta ʻi Sulakusá, ʻa ia ko ha kolo Sisilī fakaʻofoʻofa naʻe meimei hangē pē hono mahuʻingá ko ʻAtenisi mo Lomá, naʻe tukufolau atu ʻa e vaká ki Lēsio ʻi he muitolotolo fakatonga ʻo ʻĪtalí. Pea ʻi he tokoni ʻa e matangi mei he tongá, naʻe folau ai ʻa e vaká ʻi he kilomita ʻe 320 ki he taulanga ʻĪtali ko Piuteolaí (ofi ki Naples ʻi onopōní) ʻo vave ange ia ʻi he tuʻunga anga-mahení, ʻo nau aʻu ai ki ai ʻi he ʻaho hono uá.​—Ngā. 28:12, 13.

3 ʻOku hoko leva eni ʻa Paula ʻo ʻi he konga fakaʻosi ʻo ʻene fononga ki Lomá, ʻa ia te ne hā ai ʻi he ʻao ʻo ʻEmipola Neló. Mei he kamataʻanga ʻo e folaú ki he fakaʻosí, kuo ʻia Paula maʻu pē ʻa e “ʻOtua ʻo e fakafiemālie kotoa pē.” (2 Kol. 1:3) Hangē ko ia te tau sio ki aí, ʻoku ʻikai ke hōloa ʻa e tokoni ko iá; pea ʻoku ʻikai foki ke mole ʻa e faivelenga ʻa Paula ʻi he tuʻunga ko ha misinalé.

“Naʻe Fakamālō ʻa Paula ki he ʻOtuá Peá Ne Maʻu ha Loto-Toʻa” (Ngāue 28:14, 15)

4, 5. (a) Ko e hā ʻa e anga-talitali kakai naʻe maʻu ʻe Paula mo hono ongo kaungāfonongá ʻi Piuteolaí, pea ko e hā nai naʻe ʻoange ai kiate ia ha tauʻatāina lahi pehē faú? (e) Naʻa mo e ʻi he pilīsoné, ʻe anga-fēfē nai ha maʻu ʻaonga ʻa e kau Kalisitiané mei heʻenau ʻulungaanga leleí?

4 ʻI Piuteolai, ko Paula mo hono ongo kaungāfonongá naʻa nau “maʻu ai ha fanga tokoua pea nau kōlenga [ange] ke [nau] nofo mo kinautolu ʻi ha ʻaho ʻe fitu.” (Ngā. 28:14) Ko ha faʻifaʻitakiʻanga fisifisimuʻa ē ʻo e anga-talitali kakai faka-Kalisitiané! ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e fanga tokoua anga-talitali kakai ko iá naʻa nau maʻu ai ha totongi lahi ange mei he fakalototoʻa fakalaumālie ne nau maʻu meia Paula mo hono ongo kaungāfonongá. Ka ko e hā ka ʻoange ai ki ha pōpula ʻa ia ʻoku lolotonga leʻohi ha tauʻatāina lahi pehē faú? Mahalo pē koeʻuhí naʻe maʻu ʻe he ʻapositoló ʻa e falala kakato ʻa e kau kaʻate Loma ne nau leʻohi iá.

5 ʻOku pehē pē ʻi he ʻahó ni, ko e kau sevāniti ʻa Sihová, ʻi he lolotonga ʻenau ʻi he ngaahi pilīsoné pea mo e ngaahi kemi fakamamahí, kuo faʻa ʻoange ai kiate kinautolu ʻa e ngaahi tuʻunga tauʻatāina makehe mo e ngaahi monū koeʻuhí ko honau ʻulungaanga faka-Kalisitiané. Ko e fakatātaá, ʻi Lumēnia, ko ha tangata naʻe ngāue pōpula ʻi he taʻu ʻe 75 ki he kaihaʻa naʻe kamata ke ne ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá peá ne fai ha liliu fakaofo ʻi hono angaʻitangatá. ʻI he fakafeangai ki aí, naʻe vaheʻi kiate ia ʻe he kau maʻu mafai ʻo e pilīsoné ke ne ʻalu ki kolo​—taʻeleʻohi​—ke fakatau mai ha ngaahi naunau ki he pilīsoné! Hiliō he meʻa kotoa, ko hono moʻoní, ʻoku fakalāngilangiʻi ʻe heʻetau ʻulungaanga leleí ʻa Sihova.​—1 Pita 2:12.

6, 7. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he fanga tokoua Lomá ʻa e ʻofa fisifisimuʻá?

6 Mei Piuteolai, ʻoku ngalingali naʻe lue ʻa Paula mo hono ongo kaungāfonongá ʻi he kilomita ʻe 50 nai ki Kapua ʻi he Hala ʻApiá, ʻa ia naʻe ʻalu ʻo aʻu ki Lomá. ʻI hono tanu ʻaki ʻa e ngaahi fuʻu kongokonga maka lafalafa mei he moʻunga afí, ko e hala ʻiloa ko ʻení naʻe lava ke te sio atu ai ki he hā fakaʻofoʻofa mai ʻa e feituʻu ʻuta ʻo ʻĪtalí, pea ʻi he ngaahi foʻi feituʻu ʻe niʻihi ʻo e hala ko iá ʻe lava ke te sio lelei ai ki he Tahi Metiteleniané. Naʻe toe ʻave ʻe he hala ko iá ʻa e kau fonongá ʻo fou atu ʻi he feituʻu ano ko Ponitiní, ʻa ia ko ha feituʻu anoanoʻia naʻe ʻi he kilomita ʻe 60 nai mei Loma pea ko e feituʻu ia naʻe tuʻu ai ʻa e Faiʻanga Fakatau ko ʻApiasí. ʻI he taimi naʻe fanongo ai ʻa e fanga tokoua ʻi Lomá “ki he ngaahi ongoongo fekauʻaki mo kimautolú,” ko e tohi ia ʻe Luké, naʻe haʻu ai ʻa e niʻihi ʻo aʻu mai ki he Faiʻanga Fakataú, kae talitali ʻa e niʻihi ia ʻi he Fale-Talifononga Tuʻu-Tolú, ʻa ia ko ha mālōlōʻanga naʻe ʻi he kilomita ʻe 50 nai mei Loma. Ko ha ʻofa fisifisimuʻa moʻoni ē!​—Ngā. 28:15.

7 Ko e Faiʻanga Fakatau ko ʻApiasí naʻe ʻikai ko ha mālōlōʻanga fakafiemālie fēfē ia ki ha tokotaha fononga naʻá ne fiemaʻu ha kiʻi mālōlō mei he ngaahi haʻahaʻa ʻo ʻene fonongá. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he tokotaha faʻu-maau mo faʻu-tohi Loma ko Hōlasí ʻa e Faiʻanga Fakataú ʻo pehē “naʻe fonu ia ʻi he kau kauvaká pea mo e kakai ʻiteʻita naʻe ʻonautolu ʻa e ngaahi nofoʻanga mālōloó.” Naʻá ne tohi ʻo pehē “ko e vaí naʻe kovi ʻaupito,” pe palakū. Pea naʻe aʻu ʻo ʻikai te ne fie kai ʻi he feituʻu ko iá! Kae kehe, neongo ʻa e ngaahi tuʻunga taʻefakafiemālie kotoa ko iá, ko e fanga tokoua ko ia mei Lomá naʻa nau talitali fiefia kia Paula mo hono ongo kaungāfonongá koeʻuhí ke fakafeʻao malu atu kinautolu ʻi he konga fakaʻosi ʻo ʻenau fonongá.

8. Ko e hā naʻe fakamālō ai ʻa Paula ki he ʻOtuá ʻi heʻene “fakatokangaʻi atu” ʻa hono fanga tokouá?

8 “ʻI hono fakatokangaʻi atu” ʻa hono fanga tokouá, ko e lau ia ʻa e fakamatalá, “naʻe fakamālō ʻa Paula ki he ʻOtuá peá ne maʻu ha loto-toʻa.” (Ngā. 28:15) ʻIo, ʻi heʻene sio atu pē ko ia ki he faʻahinga ʻofeina ko ʻení, ʻa ia ko e niʻihi ai naʻe ʻosi maheni fakafoʻituitui ʻa e ʻapositoló mo ia, naʻá ne ongoʻi ai ʻa e fakaivimālohi mo e fakafiemālie. Ko e hā naʻe fakamālō ai ʻa Paula ki he ʻOtuá? Naʻá ne ʻiloʻi ko e ʻofa taʻesiokitá ko ha konga ia ʻo e fua ʻo e laumālié. (Kal. 5:22) ʻOku pehē pē ʻi he ʻahó ni, ʻoku ueʻi ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa e kau Kalisitiané ke nau fai ha ngaahi feilaulau maʻá e niʻihi kehé pea ke nau fakafiemālieʻi ʻa e faʻahinga ʻoku fiemaʻu tokoní.​—1 Tes. 5:11, 14.

9. ʻE lava fēfē ke tau tapua atu ʻa e laumālie naʻe fakahāhā ʻe he fanga tokoua naʻa nau fetaulaki mo Paulá?

9 Ko e fakatātaá, ʻoku ueʻi mālohi ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa e faʻahinga ongongofuá ke nau fakaaʻu atu ʻa e anga-talitali kakaí ki he kau ʻovasia sēketí, kau misinale ʻoku ʻaʻahi maí, mo e kau sevāniti taimi-kakato kehé, ʻa ia ko e tokolahi ʻo kinautolu kuo nau fai ʻa e ngaahi feilaulau lahi koeʻuhí ke tauhi ke toe kakato ange kia Sihova. ʻEke hifo kiate koe: ‘ʻE lava nai ke u fai ha meʻa lahi ange ke poupouʻi ʻa e ʻaʻahi mai ʻa e ʻovasia sēketí, ʻo fakahāhā nai ʻa e anga-talitali kakaí kiate ia mo hono uaifí kapau ʻokú ne ʻosi mali? ʻE lava nai ke u fokotuʻutuʻu ke ngāue fakataha mo kinaua ʻi he ngāue fakafaifekaú?’ Ko hono olá, te ke maʻu nai ai ha tāpuaki fakakoloa. Ko e fakatātaá, sioloto atu ki he fiefia naʻe ongoʻi ʻe he fanga tokoua Lomá ʻi heʻenau fanongo kia Paula mo hono ongo kaungāfonongá ʻi heʻenau fakamatala ki he niʻihi ʻo ʻenau ngaahi hokosia lahi ʻa ia naʻe fakatupu langa haké.​—Ngā. 15:3, 4.

“ʻOku Fai ʻa e Laukovi ki Ai ʻi he Feituʻu Kotoa Pē” (Ngāue 28:16-22)

10. Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo Paula ʻi Lomá, pea ko e hā naʻe fai ʻe he ʻapositoló ʻi ha taimi nounou pē hili ʻene aʻu atu ki aí?

10 ʻI he faifai atu pē pea hū ki Loma ʻa e kulupu ko ia ʻo e kau fonongá, “naʻe fakaʻatā ʻa Paula ke ne nofo pē ʻi hono falé ʻo leʻohi ia ʻe ha sōtia.” (Ngā. 28:16) ʻI he tuʻunga ʻo e faʻahinga naʻe leʻohi maʻamaʻa peé, ko e maluʻi ko ia mei ha holá naʻe faʻa fiemaʻu ki ai ha sēini ʻa ia naʻe haʻiʻaki ʻa e tokotaha pōpulá ki he sōtia naʻá ne leʻohi iá. Ka neongo ia, ko Paulá ko ha tokotaha fanongonongo ia ʻo e Puleʻangá, pea naʻe ʻikai lava moʻoni ʻe ha sēini ke ne fakasīlongoʻi ia. Ko ia ai, hili hono fakaʻatā ʻe Paula ʻa ia tonu ke ne mālōlō lelei mei he fonongá ʻi ha foʻi ʻaho pē ʻe tolu, naʻá ne ui fakatahataha mai ʻa e kau tangata tuʻu-ki-muʻa ʻi he kau Siu ʻi Lomá koeʻuhí ke fakafeʻiloaki atu ʻa ia tonu pea ke fai ha fakamoʻoni.

11, 12. ʻI he lea ki hono ngaahi kaungā-Siú, naʻe anga-fēfē ʻa e feinga ʻa Paula ke holoki ha faʻahinga tomuʻa fehiʻa pē naʻa nau maʻu nai?

11 “Kau tangata, fanga tokoua,” ko e lea ia ʻa Paulá, “neongo naʻe ʻikai te u fai ha meʻa ʻoku fepaki mo e kakaí pe ko e ngaahi anga tukufakaholo ʻa ʻetau fanga kuí, naʻe ʻomi au ko ha pōpula mei Selusalema ki he nima ʻo e kau Lomá. Pea ʻi he hili hono fai ha fakaʻeké, naʻa nau loto ke tuku ange au, he naʻe ʻikai ha ʻuhinga ke tāmateʻi ai au. Ka ʻi he ʻikai loto ki ai ʻa e kau Siú, naʻe ueʻi mālohi ai au ke u tangi kia Sisa, ka naʻe ʻikai koeʻuhí naʻe ʻi ai ha meʻa ke u talatalaakiʻi ai hoku kakaí.”​—Ngā. 28:17-19.

12 ʻI hono ui ʻa ʻene kau fanongo Siú ko e “fanga tokoua,” naʻe feinga ai ʻa Paula ke fokotuʻu ha makatuʻunga ke fai ai ha loto-tatau mo kinautolu pea holoki ha faʻahinga tomuʻa fehiʻa pē naʻa nau maʻu nai. (1 Kol. 9:20) ʻIkai ko ia pē, naʻá ne fakahaaʻi mahino ʻo pehē naʻá ne ʻi aí, ʻo ʻikai koeʻuhí ke tukuakiʻi ʻa hono ngaahi kaungā-Siú, ka ke fai ha tangi kia Sisa. Kae kehe, ko e tangi ʻa Paulá ko ha ongoongo foʻou ia ki he komiunitī Siu fakalotofonuá. (Ngā. 28:21) Ko e hā ʻoku ngalingali ai naʻe motuhia ʻa e fetuʻutakí mei he tafaʻaki ʻa e kau Siu ʻi Siuteá? ʻOku pehē ʻe ha maʻuʻanga fakamatala ʻe taha: “Ko e vaka ne heka ai ʻa Paulá kuo pau pē naʻe kau ia ʻi he ʻuluaki vaka naʻe aʻu ki ʻĪtali ʻi he hili ʻa e taimi momokó, pea ko e kau fakafofonga ʻo e kau maʻu mafai Siu ʻi Selusalemá naʻe ʻikai lava ke nau aʻu ange ai, pe ko ha tohi ʻo fekauʻaki mo e keisi ko iá.”

13, 14. Naʻe anga-fēfē hono fakafeʻiloaki ʻe Paula ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá, pea ʻe lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki heʻene faʻifaʻitakiʻangá?

13 Naʻe fakafeʻiloaki atu leva ʻe Paula ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ʻaki ha fakamatala ʻa ia ʻoku pau pē naʻá ne langaʻi ʻa e fieʻilo ʻa e kau Siu naʻe ʻaʻahi ange kiate iá. Naʻá ne pehē: “Ko e ʻuhinga eni naʻá ku kole ai ke u sio mo lea atu kiate kimoutolú, ʻoku takai ʻiate au ʻa e sēini ko ení koeʻuhi ko e tokotaha kuo ʻamanaki ki ai ʻa ʻIsilelí.” (Ngā. 28:20) Ko e moʻoni, ko e ʻamanaki ko iá naʻe fekauʻaki vāofi maʻu pē ia mo e Mīsaiá mo hono Puleʻangá, ʻo hangē ko ia naʻe fanongonongo ʻe he fakatahaʻanga Kalisitiané. “ʻOku mau fakakaukau ʻoku totonu ke mau fanongo meiate koe pe ko e hā hoʻo fakakaukaú,” ko e tali ange ia ʻa e kau mātuʻa Siú, “he ko hono moʻoní, ʻi he fekauʻaki mo e kulupu lotu mavahe ko ení ʻoku mau ʻiloʻi ʻoku fai ʻa e laukovi ki ai ʻi he feituʻu kotoa pē.”​—Ngā. 28:22.

14 ʻI he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e faingamālie ke vahevahe atu ʻa e ongoongo leleí, ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki kia Paula ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi fakamatala pe ngaahi fehuʻi fakatupu langaʻi fakakaukau ke langaʻi ʻa e mahuʻingaʻia ʻa ʻetau kau fanongó. ʻE lava ke maʻu ʻa e ngaahi fokotuʻu lelei ʻaupito ʻi he ngaahi tohi hangē ko e Reasoning From the Scriptures, Maʻu ʻAonga mei he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí mo e Ke Ke Kīvoi ʻi he Lautohí mo e Faiakó. ʻOkú ke ngāueleleiʻaki ʻa e ngaahi tohi tokoni fakaeako Tohi Tapu ko ʻení?

“Fakamoʻoni Fakaʻāuliliki”​—Ko ha Sīpinga Kiate Kitautolu (Ngāue 28:23-29)

15. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻe fā naʻe eʻa ʻi he fekauʻaki mo e faifakamoʻoni ʻa Paulá?

15 ʻI he ʻaho naʻe filí, naʻe “haʻu ʻo toe tokolahi ange” ai ʻa e kau Siu fakalotofonuá ki he nofoʻanga ʻo Paulá. Naʻe fakamatalaʻi ange ʻe Paula ʻa e ngaahi meʻá kiate kinautolu “mei he pongipongí ʻo aʻu ki he efiafí . . . ʻaki ʻa e fakamoʻoni fakaʻāuliliki fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ke fakatuipauʻi kinautolu fekauʻaki mo Sīsū fakatouʻosi mei he Lao ʻa Mōsesé pea mo e Kau Palōfitá.” (Ngā. 28:23) ʻOku eʻa mai ʻa e ngaahi meʻa ʻe fā ʻi he fekauʻaki mo e faifakamoʻoni ʻa Paulá. ʻUluakí, naʻá ne fakahangataha ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Uá, naʻá ne feinga ke maongo ki heʻene kau fanongó ʻaki ʻene ngāueʻaki ʻa e fakatuipauʻi. Tolú, naʻá ne fakaʻuhinga mei he Folofolá. Faá, naʻá ne fakahāhā ha tōʻonga fakaefakakaukau taʻesiokita, ʻo ne faifakamoʻoni “mei he pongipongí ʻo aʻu ki he efiafí.” Ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei moʻoni ē kiate kitautolu! Ko e hā ʻa e olá? “Naʻe kamata ke tui ʻa e niʻihi,” kae taʻetui ʻa e niʻihi ia. Naʻe hoko leva ai ha taʻefelotoi, pea ko e kakaí “naʻe kamata ke nau mavahe,” ko e fakamatala ia ʻa Luké.​—Ngā. 28:24, 25a.

16-18. Ko e hā naʻe ʻikai fakaʻohovale ai kia Paula ʻa e tali ʻikai lelei mai ʻa e kau Siu ʻi Lomá, pea ʻoku totonu ke fēfē ʻetau ongoʻí ʻi he taimi ʻoku talitekeʻi ai ʻetau pōpoakí?

16 Ko e anga ʻo e tali ko ení naʻe ʻikai ke fakaʻohovale ia kia Paula, he naʻe fehoanakimālie ia mo e kikite ʻa e Tohi Tapú pea naʻá ne ʻosi aʻusia ʻe ia ha meʻa meimei tatau ki muʻa. (Ngā. 13:42-47; 18:5, 6; 19:8, 9) Ko ia ai, naʻe pehē ʻe Paula ki he kau ʻaʻahi taʻefieongo ko eni ʻa ia naʻa nau mavahe atú: “Naʻe moʻoni ʻa e lea ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻo fakafou ʻia ʻAisea ko e palōfitá ki hoʻomou fanga kuí, ʻo pehē, ‘ʻAlu peá ke pehē ki he kakaí ni: “Ko e moʻoni te mou fanongo ka ʻe ʻikai ʻaupito te mou maʻu hono ʻuhingá; pea ko e moʻoni te mou sio ka ʻe ʻikai ʻaupito te mou mahinoʻi. He ko e loto ʻo e kakaí ni kuo hoko ʻo ongonoa.”’” (Ngā. 28:25e-27) Ko e foʻi lea ʻi he muʻaki leá naʻe liliu ko e “ongonoa” ʻokú ne fakahaaʻi ha loto ʻa ia naʻe “fakamatolutuʻu,” pe “fangapesi,” ʻo ne taʻofi ai ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá mei heʻene hū ki aí. Ko ha tuʻunga fakamamahi moʻoni ia!

17 ʻI he ʻikai hangē ko ʻene kau fanongo Siú, ko e “ngaahi puleʻangá; te nau fanongo moʻoni ki ai,” ko e tā tuku ia ʻa e lea ʻa Paulá. (Ngā. 28:28; Saame 67:2; ʻAi. 11:10) Ko hono moʻoní, naʻe ʻiloʻi fakapapau ʻe he ʻapositoló ʻa e moʻoni ʻa e tuʻunga ko iá, he naʻá ne ʻosi mātā tonu ʻe ia hono tali ʻe he kau Senitaile tokolahi ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá!​—Ngā. 13:48; 14:27.

18 ʻI he hangē ko Paulá, ʻai ke ʻoua naʻa tau loto-mamahi ʻi he taimi ʻoku talitekeʻi ai ʻe he kakaí ʻa e ongoongo leleí. He ko ē, ʻoku tau ʻiloʻi ko ha kiʻi tokosiʻi pē te nau ʻilo ʻa e hala ki he moʻuí. (Māt. 7:13, 14) ʻIkai ko ia pē, ʻi he taimi ʻoku kau mai ai ʻa e faʻahinga ʻoku hehema totonú ki he lotu moʻoní, ʻai ke tau fiefia mo talitali lelei loto-moʻoni kinautolu.​—Luke 15:7.

“Malangaʻaki ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Ngāue 28:30, 31)

19. Naʻe anga-fēfē hono ngāueleleiʻaki ʻe Paula ʻa hono tuʻungá?

19 ʻOku fakaʻosi ʻe Luke ʻene talanoá ʻaki ha fakamatala lelei moʻoni mo fakalotomāfana, ʻo ne pehē: “[Ko Paula] naʻá ne nofo ai ʻi ha foʻi taʻu kakato ʻe ua ʻi ha fale naʻá ne totongi pē ʻe ia, peá ne talitali lelei ʻa e faʻahinga kotoa ko ia naʻe haʻu kiate iá, ʻo malangaʻaki ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá kiate kinautolu mo faiako ʻo fekauʻaki mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻaki ʻa e lea tauʻatāina mātuʻaki lahi moʻoni, ʻo ʻikai taʻofia.” (Ngā. 28:30, 31) Ko ha faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa moʻoni ē ʻo e anga-talitali kakaí, tuí, mo e faivelengá!

20, 21. Lave angé ki ha ngaahi fakatātā ʻe niʻihi ʻo e faʻahinga naʻa nau maʻu ʻaonga mei he ngāue fakafaifekau ʻa Paula ʻi Lomá.

20 Ko e taha ʻo e faʻahinga naʻe talitali anga-lelei ʻe Paulá ko ha tangata ko hono hingoá ko ʻOnesema, ʻa ia ko ha sevāniti hola mei Kolose. Naʻe tokoniʻi ʻe Paula ʻa ʻOnesema ʻo ne hoko ko ha Kalisitiane, pea naʻe hoko leva ai ʻa ʻOnesema ko ha “tokoua faitōnunga mo ʻofeina” kia Paula. Ko hono moʻoní, naʻe fakamatalaʻi ia ʻe Paula ʻo pehē “ko hoku foha, . . . he naʻá ku hoko ko ʻene tamai.” (Kol. 4:9; Flm. 10-12) He pau moʻoni ē ne hoko ʻa ʻOnesema ko ha fakalototoʻa lahi kia Paula! a

21 Naʻe toe maʻu ʻaonga foki mo ha niʻihi kehe mei he faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa Paulá. Naʻá ne tohi ki he kau Filipaí: “Ko e tuʻunga ʻoku ou ʻi aí kuo hoko moʻoni ia ʻo laka ki muʻa ai ʻa e ongoongo leleí, ko ia kuo hoko ai ʻa hoku tuku pilīsone koeʻuhi ko Kalaisí ʻo ʻilolahia ʻi he haʻohaʻonga kotoa ʻo e Kaʻate ʻa e ʻEmipolá pea mo e niʻihi kehé kotoa. Ko e tokolahi taha leva ʻo e fanga tokoua ʻi he ʻEikí kuo nau maʻu ʻa e loto-pau koeʻuhi ko hoku tuku pilīsoné, pea ʻoku nau fakahāhā ʻo toe lahi ange ʻa e loto-toʻa ke lea taʻemanavahē ʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.”​—Fil. 1:12-14.

22. Naʻe anga-fēfē hono ngāue ʻaonga ʻaki ʻe Paula ʻa hono tuku pōpula ia ʻi Lomá?

22 Naʻe ngāue ʻaonga ʻaki ʻe Paula ʻa hono tuku pōpula ia ʻi Lomá ke ne fai ai ʻa e ngaahi tohi mahuʻinga ʻa ia ʻoku nau hoko he taimí ni ko ha konga ia ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané. b Ko e ngaahi tohi ko iá naʻe maʻu ʻaonga mei ai ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí ʻa ia naʻe fakataumuʻa hiki iá kiate kinautolu. Ko kitautolu foki ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga mei he ngaahi tohi ʻa Paulá, he ko e faleʻi fakamānavaʻi naʻá ne hikí ʻoku ʻaonga tatau pē ʻi he ʻahó ni ʻo hangē ko e taimi naʻe hiki aí.​—2 Tīm. 3:16, 17.

23, 24. ʻI he hangē ko Paulá, kuo anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he kau Kalisitiane tokolahi ʻi onopōní ha fakakaukau pau neongo hono tuku pōpula taʻetotonu kinautolú?

23 ʻI he aʻu mai ki he taimi ʻo hono tukuangé, ʻa ia ʻoku ʻikai fai ha lave ia ki ai ʻi he tohi ʻa Ngāué, ne ʻosi tuku pōpula ʻa Paula ʻi he taʻu ʻe fā​—ʻa ia ko e taʻu ʻe ua ʻi Sesalia pea ua ʻi Loma. c (Ngā. 23:35; 24:27) Ka naʻá ne tauhi maʻu ha fakakaukau pau, ʻo fai ʻa e meʻa kotoa naʻá ne malavá ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá. Pehē foki, ko e tokolahi ʻo e kau sevāniti ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní, neongo hono tuku pilīsone taʻetotonu kinautolu koeʻuhí ko ʻenau tuí, kuo nau tauhi maʻu ʻenau fiefiá pea nau hanganaki malanga pē. Fakakaukau angé ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Adolfo, ʻa ia naʻe tuku pilīsone ʻi Sipeini koeʻuhí ko ʻene tuʻu-ʻatā faka-Kalisitiané. “ʻOku mau ofoofo ʻiate koe,” ko e lea ia ʻa ha ʻōfisa ʻe taha. “Kuo mau ʻai ʻa e moʻuí ke mātuʻaki faingataʻa kiate koe, pea ko e kovi ange ko ē ʻemau fai peheé, ko e toe lahi ange ia hoʻo malimali maí peá ke lea anga-lelei mai pē koe.”

24 ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe falalaʻanga ai ʻa Adolfo ʻo aʻu ki he tuʻunga naʻe tuku fakaava pē ʻa e matapā ia ʻo hono loki pilīsoné. Naʻe faʻa ʻaʻahi ki ai ʻa e kau sōtiá ʻo fehuʻi fekauʻaki mo e Tohi Tapú. Ko e taha ʻo e kau kaʻaté naʻe aʻu ʻo ne ʻalu ki he loki pilīsone ʻo Adolfo ke lau ʻa e Tohi Tapú, lolotonga ia ʻa e fakasiosio holo ʻa Adolfo naʻa lue hake ʻa e kau sōtia kehé. Ko ia naʻe “leʻohi” ʻe he pōpulá ia ʻa e kaʻaté! Fakatauange ke hanga ʻe he faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa e Kau Fakamoʻoni faitōnunga peheé ʻo ueʻi kitautolu ke tau fakahāhā “ʻo toe lahi ange ʻa e loto-toʻa ke lea taʻemanavahē ʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá,” naʻa mo e ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga faingataʻá.

25, 26. Siʻi hifo ʻi he taʻu ʻe 30, ko e hā ʻa e kikite fakaofo naʻe mātā tonu ʻe Paula ʻa hono fakahokó, pea ʻoku anga-fēfē hono fakahoa eni ki hotau taimí?

25 Ko ha ʻapositolo ʻa Kalaisi ʻa ia naʻe tuku pōpula ʻi ha fale naʻá ne “malangaʻaki ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá” ki he faʻahinga kotoa naʻe ʻaʻahi ange kiate iá​—ko ha fakamulituku fakalotomāfana moʻoni ia ki he tohi ʻa Ngāué ʻa ia ʻoku mohu ʻi he ngaahi meʻa kehekehe ne hoko! ʻI he ʻuluaki vahé, ʻoku tau lau ai ʻa e fekau naʻe ʻoange ʻe Sīsū ki heʻene kau muimuí ʻi heʻene pehē: “Te mou maʻu ʻa e mālohi ʻi he ʻalu hifo kiate kimoutolu ʻa e laumālie māʻoniʻoní, pea te mou hoko ko e kau fakamoʻoni kiate au ʻi Selusalema, ʻi he kotoa ʻo Siuteá mo Samēlia, pea ki he feituʻu taupotu taha ʻo e māmaní.” (Ngā. 1:8) ʻI he taimi ko ʻení, siʻi hifo ʻi he taʻu ʻe 30 ki mui ai, ko e pōpoaki ʻo e Puleʻangá naʻe ʻosi “malangaʻi [ia] ʻi he meʻa fakatupu kotoa pē ʻi he lalo langí.” d (Kol. 1:23) Ko ha fakamoʻoni lahi ē ki he mālohi ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá!​—Sāk. 4:6.

26 ʻI he ʻahó ni, ko e laumālie tatau pē ko iá kuó ne fakaivia ʻa e toenga ʻo e fanga tokoua ʻo Kalaisí, fakataha mo honau ngaahi takanga ko e “fanga sipi kehe,” ke hokohoko atu ʻa e “fakamoʻoni fakaʻāuliliki fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá” ʻi he ngaahi fonua laka hake he 240! (Sione 10:16; Ngā. 28:23) ʻOkú ke kau kakato ʻi he ngāue ko iá?

a Naʻe loto ʻa Paula ke tuku pē ai ʻa ʻOnesema ke na nofo, ka ne mei maumauʻi ʻe he meʻá ni ia ʻa e lao ʻa Lomá pea mo e ngaahi totonu ʻa e pule ʻo ʻOnesemá, ʻa e Kalisitiane ko Filimoné. Ko ia ai, naʻe foki ʻa ʻOnesema kia Filimone, ʻo ne ʻalu mo ha tohi meia Paula ʻa ia naʻe fakalototoʻaʻi ai ʻa Filimone ke ne talitali anga-lelei ʻa ʻene sevānití, ʻi he tuʻunga ko ha tokoua fakalaumālie.​—Flm. 13-19.