Skip to content

Skip to table of contents

Palopalema Fakaʻatamaí ʻi Māmani Lahi

Palopalema Fakaʻatamaí ʻi Māmani Lahi

“ʻOku ou loto-moʻua maʻu pē, naʻa mo e ʻi he taimi ʻoku ou tangutu toko taha ai ʻi ha loki.”

“ʻI he taimi ʻoku ou ongoʻi sai ʻaupito aí, ʻoku ou hoko ʻo tailiili. ʻOku ou ʻiloʻi fakaenatula pē ko e meʻa ʻe hoko mai ʻi ha ‘loto-māfaná’ ko e tūʻulu ki ha ongoʻi ‘loto-mafasia.’”

“ʻOku ou feinga ke fekuki fakaʻaho pē, ka ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku haʻulu fakaʻangataha mai ʻa e ngaahi meʻá.”

ʻE lava ke ke mahinoʻi ʻa e fakamatala ko ia ʻa e faʻahinga ʻoku nau fāinga mo e palopalema fakaʻatamaí? ʻOkú ke fehangahangai mo ha fāinga meimei tatau, pe ko ha taha ʻokú ke tokanga fekauʻaki mo ia?

Hoko ʻo fakapapauʻi ʻoku ʻikai ko koe pē. Ko e kakai tokolahi ʻi he ʻahó ni ʻoku uesia ʻe he ngaahi palopalema fakaʻatamaí, pe ko kinautolu tonu pe ko e faʻahinga ʻoku nau ʻofa aí.

ʻOku ʻikai ha veiveiua, ʻoku tau moʻui ʻi he “ngaahi taimi fakalilifu ʻa ia ʻe faingataʻa ke fekuki mo ia” ʻokú ne fakatupunga ʻa e ngaahi faingataʻa kehekehe. (2 Tīmote 3:1) ʻI ha ako ʻe taha, naʻe fikaʻi ai ʻi māmani lahi, ʻoku fakafuofua ki he toko taha ʻi he kakai ʻe toko valu ʻokú ne fāinga mo ha puke fakaʻatamai. ʻI he 2020, ko e mahaki fakaʻauha COVID-19 naʻá ne fakatupunga ha tupulaki ʻi he loto-moʻuá ʻaki ʻa e pēseti ʻe 26 nai pea ko e loto-mafasia lahí ʻaki ʻa e pēseti ʻe 28.

Kae kehe, ko ʻetau moʻui lelei fakaʻatamaí, ʻoku ʻikai fakatuʻunga ia ʻi he ngaahi fiká. ʻOku fekauʻaki ia mo e anga hoʻo ongoʻi pea mo ho ngaahi ʻofaʻangá pea mo e founga ʻokú ke moʻui aí.

Ko e hā ʻa e moʻui lelei fakaʻatamai?

Ko e moʻui lelei fakaʻatamaí ʻoku ʻuhinga ia ki hoʻo ongoʻi lelei pea lava ke ke fakakaukau leleí. ʻOku lava ke ke fekuki mo e ngaahi loto-mafasia anga-mahení, ngāue lelei pea ongoʻi fiemālie ʻi he moʻuí.

Ko ha palopalema fakaʻatamai . . .

  • ʻOKU ʻIKAI tupu ia mei ha vaivaiʻanga fakafoʻituitui.

  • KO HA puke ia ʻokú ne fakatupunga ʻa e faingataʻaʻia lahi pea ʻokú ne uesia ʻa e fakakaukau ʻa ha tokotaha, ko ʻene malava ke mapuleʻi ʻene ongoʻí pea mo ʻene tōʻongá.

  • ʻOkú ne faʻa fakafaingataʻaʻiaʻi ʻa e malava ʻa ha tokotaha ke fetaulaki lelei mo e niʻihi kehé pea ke matuʻuaki ʻa e ngaahi fiemaʻu fakaʻaho ʻi he moʻuí.

  • ʻOku lava ke ne uesia ʻa e kakai mei ha faʻahinga taʻumotuʻa, anga fakafonua, matakali, lotu, puipuituʻa fakaako pe ko ha tuʻunga fakapaʻanga pē.

Maʻu ʻa e tokoni ki he palopalema fakaʻatamaí

Kapau ko koe pe ko ha taha ʻokú ke ʻofa ai ʻokú ne hokosia ha liliu lahi ʻi he angaʻitangatá, taʻemamohe pe uesia ʻa e founga kaí, loto-mamahi pe loto-moʻua fuoloa, ʻe fiemaʻu nai ke ke kumi ki ha tokoni fakafaitoʻo ke ʻiloʻi pea fakaleleiʻi ʻa e palopalemá. Ka ko fē ʻe lava ke ke maʻu mei ai ʻa e tokoní?

Ko e tangata poto taha kuo faifai ange pea moʻui maí, ʻa Sīsū Kalaisi, naʻá ne pehē: “Ko e kakai ʻoku moʻui leleí ʻoku ʻikai fiemaʻu ki ai ha toketā, ka ʻoku fiemaʻu ia ki he faʻahinga ʻoku puké.” (Mātiu 9:12) Ko e faʻahinga ʻoku nau fāinga mo e puke fakaʻatamaí ʻa ia ʻoku nau maʻu ʻa e founga fakafaitoʻo mo e faitoʻo feʻungamālié ʻoku lava ke nau fai ʻa e meʻa lahi ke fakasiʻisiʻi ʻenau puké pea ʻe lava ke tokoniʻi kinautolu ke nau maʻu ha moʻui ʻoku lelei mo mohu ʻuhinga. ʻOku fakapotopoto ki he faʻahinga peheé ke ʻoua ʻe fakatuotuai ke kumi ki ha tokoni fakafaitoʻo kapau ʻoku mafatukituki pe fuoloa ʻa e ngaahi fakaʻilongá. a

Neongo ko e Tohi Tapú ʻoku ʻikai ko ha tohi fakafaitoʻo, ko e meʻa ʻoku maʻu aí ʻe lava ke ʻaonga ki heʻetau moʻui lelei fakaʻatamaí. ʻOku mau fakaafeʻi loto-māfana koe ke vakai ki he ngaahi kupu hokó ʻa ia ʻoku lāulea ai ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke fekuki mo e ngaahi palopalema fakaʻatamaí.

a Ko e Taua Leʻo ʻoku ʻikai ke ne poupouʻi ha faʻahinga faitoʻo pau. Ko e tokotaha taki taha ʻoku totonu ke ne sivisiviʻi fakalelei ʻene ngaahi filí ki muʻa ke ne fai ha fili fakafoʻituitui.