Skip to content

Skip to table of contents

Fefakatau‘aki ‘o e kau pōpulá ‘i he vaha‘a ‘o ‘Afilika mo ‘Ameliká na‘e hoko ko e pisinisi lelei taha

Hola mei he Pōpula ‘o e—Kuohilí mo e Lolotongá Ni

Hola mei he Pōpula ‘o e—Kuohilí mo e Lolotongá Ni

Na‘e a‘u ‘a Blessing * ki ‘Iulope mo e tala‘ofa ke ngāue ko ha tokotaha ngaahi ‘ulu. Ka ‘i he hili ha ‘aho ‘e hongofulu hono tā hokohoko iá mo ha ngaahi fakamanamana fakamālohi ki hono fāmilí ‘i hono fonuá, na‘e ‘ikai ha‘ane toe fili ka ko ‘ene ngāue ko ha faka‘alu‘alu.

Fakatātā ‘o ha kau pōpula ‘i ‘Isipite ‘o e kuonga mu‘á

Na‘e ‘amanaki ‘a Blessing te ne ma‘u ha pa‘anga ‘Iulope ‘e 200 ki he 300 ‘i he pō ke totongi ‘aki hono mo‘ua na‘e ‘oange ‘e hono pulé ko e pa‘anga ‘Iulope ‘e 40,000. * “Na‘á ku fa‘a fakakaukau ke hola,” ko e fakamatala ia ‘a Blessing, “ka na‘á ku ilifia ki ha me‘a te nau fai ki hoku fāmilí. Na‘á ku tō ‘i ha tauhele.” Ko e talanoa ‘a Blessing ko ha fakatātā ia ‘e ni‘ihi ‘o ha kakai ‘e fā miliona ‘oku nau pōpula ki he kautaha fakavaha‘apule‘anga ki he fehokotaki fakasinó.

‘I he meimei ta‘u ‘e 4,000 kuohilí, na‘e ‘i ai ha talavou ko Siosifa na‘e fakatau atu ‘e hono fanga tokouá. Na‘á ne a‘u ‘o nofo pōpula ‘i ha ‘api tu‘u-ki-mu‘a ‘i ‘Isipite. Na‘e ‘ikai ke ne hangē ko Blessing ‘o ngaohikovi‘i ia ‘e hono pulé ‘i he ‘uluaki taimí. Ka ‘i hono taliteke‘i ‘e Siosifa ‘a e feinga ange ‘a e uaifi hono pulé, na‘e tukuaki‘i ta‘etotonu ai ia ki he feinga tohotoho. Na‘e lī ia ki he pilīsoné ‘o fakama‘u ‘aki ha ukamea.—Sēnesi 39:1-20; Saame 105:17, 18.

Ko Siosifá ko ha pōpula ia ‘o e kuohilí; ka ko Blessing ko e pōpula ia ‘i he senituli hono 21. Ka na‘á na hoko fakatou‘osi ‘o ma‘ukovia ‘i he fe‘ave‘aki ta‘efakalao ‘o e kakaí ko ha tō‘onga motu‘a ia, ko e koloa na‘e ngāue‘aki ki he fefakatau‘akí ko e kakaí pea ‘oku ‘ikai ke toe fai ha tokanga ki ha me‘a, ka ke ma‘u pē ha tupu faka‘ekonōmika.

‘AI ‘E HE TAÚ ‘A E POPULÁ KO HA PISINISI LAHI

Ko e taú ‘oku fakamo‘oni‘i ko e founga faingofua taha ia ke ma‘u ai ‘e he ngaahi pule‘angá ha kau pōpula. Na‘e pehē ko e Tu‘i ‘Isipite ko Tatimose III na‘á ne foki mo ha kau pōpula ‘e toko 90,000 ‘i he ‘osi ha‘ane fo‘i feingatau ‘e taha ‘i Kēnani. Na‘e tuku kinautolu ‘e he kau ‘Isipité ke nau ngāue pōpula ‘i he keli‘anga maka koloá, langa temipalé, mo e keli fakatafenga vaí.

‘I he malumalu ‘o e ‘Emipaea Lomá, koe‘uhi ko e ngaahi taú na‘e tupu ‘o tokolahi ‘aupito ‘a e kau pōpulá, pea koe‘uhi ko e fiema‘u ha kau pōpulá na‘e taki atu ia ki he tau. ‘Oku fakafuofua ‘i he senituli ‘uluakí, meimei ko e vaeua ‘o e tokolahi ‘o e kakai ‘o Lomá ko e kau pōpula. Ko e tokolahi ‘o e kau pōpula ‘Isipite mo Lomá na‘e ngāue‘aki anga-fefeka kinautolu. Ko e fakatātaá, ko e lōloa ‘o e mo‘ui ‘a e kau pōpula keli maka koloa ‘i Lomá na‘e ta‘u pē nai ‘e 30.

Na‘e ‘ikai ke ngaahilelei‘i ‘a e kau pōpulá ‘i he faai mai ‘a e taimí. ‘I he senituli hono 16 ki he senituli hono 19, ko e fefakatau‘aki ‘o e kau pōpulá ‘i he vaha‘a ‘o ‘Afilika mo ‘Ameliká na‘e hoko ko e pisinisi lelei taha ia ‘i he māmaní. ‘‘Oku fakafuofua ki he vaha‘a ‘o e 25 miliona ki he 30 miliona ‘o e kau tangata, kau fefine mo e fānau na‘e puke fakamālohi‘i pea fakatau atu,’ ko e lau ia ‘a e līpooti ‘a e UNESCO. ‘Oku pehē na‘e mate ‘a e lau kilu lolotonga ‘a e kolosi atu ‘i he ‘Atalanitikí. Ko Olaudah Equiano ko ha pōpula na‘e hao mo‘ui ‘o ne līpooti: “Ko e kekē ‘a e kau fefiné mo e to‘e ‘a e kau maté, ‘oku ‘omi ai ‘a e ‘ata kakato ‘o ha me‘a fakalilifu ‘oku ta‘emalava ke fai ha tui ki ai.”

Ko e me‘a pangó, he ko e pōpulá ‘oku ‘ikai ko ha me‘a fakamamahi pē ia ‘i he hisitōliá. Ko e ni‘ihi ‘o e toko 21 miliona ‘o e kau tangata, kau fefine mo e fānau ‘oku nau kei ngāue pōpula, mo nofo hopoate pea si‘i pe hala ke ma‘u ha totongi, ‘o fakatatau ki he lau ‘a e Kautaha Fakavaha‘apule‘anga ki he Ngāué. Ko e kau pōpula ‘i he lolotongá ni ‘oku nau ngāue ‘i he ngaahi keli‘anga maka koloá, ngāue‘anga ‘oku tu‘unga kovi pea kovi ‘a e vahé, ngāue‘anga tā pilikí, fale faka‘alu‘alú mo e ngaahi ‘api tāutahá. Neongo ‘ene ta‘efakalaó ‘oku mahino ‘a e ‘alu ke lahi ange ‘a e fa‘ahinga fakapōpula ko ení.

Laui miliona ‘oku kei ha‘isia ki he ngāue pōpulá

HOLA KI HE TAU‘ATĀINÁ

Ko e tō‘onga fakamamahí kuo ne ‘ai ‘a e kau pōpula tokolahi ke nau tau‘i ‘enau tau‘atāiná. ‘I he ‘uluaki senituli K.M., na‘e langa‘i ai ha angatu‘u ki Loma ‘e he tokotaha tau ki he mate ko Sipatakasi mo ha kau pōpula ‘e toko 100,000 ka na‘e ‘ikai ke lavame‘a. ‘I he senituli hono 18, na‘e tu‘u hake ha kau pōpula ‘i he motu Kalipiane ko Hisipaniolá ‘o fakafepaki ki honau takí. Ko e ngaohikovi‘i fakamanavahē na‘e tofanga ai ‘a e kau pōpulá ‘i he ngaahi ngoue‘anga suká na‘á ne kamata‘i ha tau fakalotofonua ‘i he ta‘u ‘e 13, ‘a ia na‘e iku atu ki hono fokotu‘u ‘a e pule‘anga tau‘atāina ‘o Haití ‘i he 1804.

Ko e ‘Ekisoto ‘a e kau ‘Isilelí mei ‘Isipité, ko e mo‘oni, ‘e lau ia ko e hola lavame‘a taha ‘o e hisitōliá. Ko e kakai nai ‘e toko tolu miliona—ko e pule‘angá kakato—na‘e fakatau‘atāina‘i mei he pōpula ‘i ‘Isipité. Na‘a nau tuha mo‘oni mo e tau‘atāiná. ‘Oku fakamatala‘i ‘e he Tohi Tapú ‘enau mo‘ui ‘i ‘Isipité ‘o pehē “ko e ngaue kotoa na‘a nau fakangaue‘i ai kinautolu na‘e mamafa.” (‘Ekisoto 1:11-14) Na‘e kamata‘i ‘e ha Felo ‘e taha ha feingangāue ke tāmate‘i ‘a e kau valevalé ke ta‘ofi ‘a e tupu tokolahi ‘a e kau ‘Isilelí.—‘Ekisoto 1:8-22.

Ko hono tukuange ‘a e kau ‘Isilelí mei hono ngaohikovi‘i ta‘etotonu kinautolu ‘i ‘Isipité na‘e makehe koe‘uhí na‘a nau kau mo e ‘Otuá. “He ‘oku ou ‘ilo‘i ‘enau ngaahi mamahi;” ko e folofola ia ‘a e ‘Otuá kia Mōsesé. “Kuo u ‘alu hifo ke fakahaofi kinautolu.” (‘Ekisoto 3:7, 8) ‘Oku a‘u mai ki he ‘ahó ni, ko e kau Siu ‘i he feitu‘u kotoa pē ‘oku nau kātoanga‘i ‘a e Pāsová ‘i he ta‘u taki taha ko hono fakamanatu ‘a e me‘á ni.—‘Ekisoto 12:14.

FAKANGATA ‘OSI ‘A E PŌPULÁ

“‘Oku ‘ikai ke ō ‘a angahala mo Sihova ko hotau ‘Otua” ko e lau ia ‘a e Tohi Tapú, pea ‘oku fakapapau‘i mai heni kiate kitautolu kuo ‘ikai ke ne liliu. (2 Kalonikali 19:7; Malakai 3:6) Na‘e fekau mai ‘e he ‘Otuá ‘a Sīsū ke “malanga‘i ha tukuange ki he pōpulá . . . , ke tukuange atu ‘a e fa‘ahinga ‘oku faingata‘a‘iá ki he tau‘atāina.” (Luke 4:18) Na‘e ‘uhinga eni ki he fakatau‘atāina‘i mei he nofo pōpula mo‘oni kotoa pē? ‘Ikai ‘aupito. Na‘e fekau mai ‘a Sīsuú ke ne fakatau‘atāina‘i ‘a e kakaí mei he pōpula ki he angahalá mo e maté. Na‘á ne talaki ki mui ai: “Ko e mo‘oní te ne fakatau‘atāina‘i kimoutolu.” (Sione 8:32) Na‘a mo e ‘ahó ni, ko e mo‘oni na‘e ako‘i ‘e Sīsuú ‘okú ne fakatau‘atāina‘i ‘a e kakaí ‘i ha ngaahi founga lahi.—Sio ki he puha “ Hola mei ha Fa‘ahinga Kehe ‘o e Pōpulá.”

Ko e mo‘oni, na‘e tokoni‘i ‘e he ‘Otuá ‘a Siosifa mo Blessing ke na hao mei he fa‘ahinga pōpula kehekehe. ‘E lava ke ke ma‘u ‘a e fakamatala lahi ange ‘o fekau‘aki mo Siosifa ‘i he vahe 39 ki he 41 ‘i he tohi Sēnesí. Ko e fekumi ‘a Blessing ki he tau‘atāiná ‘oku taau ke fakatokanga‘i.

Hili hono kapusi ia mei ha fonua ‘e taha ‘i ‘Iulope, na‘e ‘alu ‘a Blessing ki Sipeini. Na‘á ne fetaulaki ‘i ai mo e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová peá ne kamata ako ‘a e Tohi Tapú mo kinautolu. Na‘á ne fakapapau‘i ke fakatonutonu ‘ene mo‘uí, na‘e ma‘u ha‘ane ngāue tu‘uma‘u peá ne fakaloto‘i hono pule ki mu‘á ke fakasi‘isi‘i ‘a e mo‘ua fakamāhina ke ne totongí. ‘I ha ‘aho ‘e taha, na‘e ma‘u ‘e Blessing ha telefoni mei hono pule ngāue ki mu‘á. Na‘á ne loto ke kaniseli ‘a e mo‘ua ‘o Blessing peá ne kole ange ke fakamolemole‘i ia. Ko e hā ‘a e me‘a na‘e hokó? Na‘á ne kamata foki mo ia ke ako Tohi Tapu mo e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová! “‘Oku fakatau‘atāina‘i koe ‘e he mo‘oní ‘i ha ngaahi founga fakaofo,” ko e lau ia ‘a Blessing.

Na‘e ongo‘i mamahi ‘a Sihova ko e ‘Otuá ‘i hono ngaohikovi‘i anga-fefeka ‘a e kau pōpula ‘Isileli ‘i ‘Isipité; kuo pau pē ‘okú ne ma‘u ‘a e ongo‘i tatau ki he fakamaau ta‘etotonu ‘i he ‘aho ní. Ko e mo‘oni, ke fakangata ‘a e tu‘unga pōpula kotoa pē ‘e fiema‘u ha liliu lahi ‘i he sōsaieti ‘o e tangatá. Ka ‘oku tala‘ofa mai ‘a e ‘Otuá ki he liliu tofu pē ko iá. “‘Oku ‘i ai ‘a e ngaahi langi fo‘ou mo ha māmani fo‘ou ‘a ia ‘oku tau nofo‘aki tali ki ai ‘o fakatatau ki he‘ene tala‘ofá, pea ‘e lotolotoi ai ‘a e mā‘oni‘oní.”—2 Pita 3:13

^ pal. 2 Kuo liliu ‘a e hingoá.

^ pal. 3 ‘I he taimi ko iá, ko e mahu‘inga ‘o e pa‘anga ‘Iulopé na‘e fakafuofua ‘oku tatau ia mo e pa‘anga ‘Ameliká.