Skip to content

Skip to table of contents

Fai ʻa e Ngaahi Fili ʻOku Ongoongo-Lelei Ai ʻa e ʻOtuá

Fai ʻa e Ngaahi Fili ʻOku Ongoongo-Lelei Ai ʻa e ʻOtuá

Fai ʻa e Ngaahi Fili ʻOku Ongoongo-Lelei Ai ʻa e ʻOtuá

“Ko e fakapotopoto ʻoku ne fakakaukau ʻene laka.”—PAL. 14:15.

1, 2. (a) Ko e hā ʻoku totonu ke hoko ko ʻetau tokanga tefito ia ʻi he kotoa ʻo e ngaahi fili ʻoku tau faí? (e) Ko e hā e ngaahi fehuʻi te tau lāulea ki aí?

 NGALINGALI ʻoku tau fai ʻa e ngaahi meʻa lahi ko iá ʻi he ʻaho taki taha. Ko e lahi ai ʻoku siʻi ʻa e tuʻuloa ʻa hono nunuʻá. Neongo ia, ko e niʻihi ʻe lava ke maongo loloto ia ki heʻetau moʻuí. Ko e hā ia? Ko e ngaahi fili ʻoku fai. ʻI he ngaahi fili kotoa pē ʻoku tau faí, lalahi pe iiki, ko ʻetau tokanga tefitó ke ongoongo-lelei ai ʻa e ʻOtuá.—Lau ʻa e 1 Kolinito 10:31.

2 ʻOkú ke faingofuaʻia ʻi hono fai ʻa e ngaahi filí, pe ko ha pole ia kiate koe ke fai pehē? Kapau ʻoku fiemaʻu ke tau fakalakalaka ke aʻu ki he matuʻotuʻa faka-Kalisitiané, kuo pau ke tau ako ke fakafaikehekeheʻi ʻa e tonú mei he halá pea fai leva ʻa e ngaahi fili ʻoku tapua atu ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau tuipau tonu ki aí, ʻo ʻikai ko e meʻa ʻoku tuipau ki ai ha taha kehe. (Loma 12:1, 2; Hep. 5:14) Ko e hā e niʻihi ʻo e ngaahi ʻuhinga mālohi ʻoku fiemaʻu ai ke tau ako ke fai ha ngaahi fili leleí? Ko e hā ʻoku mātuʻaki faingataʻa ai he taimi ʻe niʻihi ke fai iá? Pea ko e hā e ngaahi sitepu ʻe lava ke tau fou ai ke fakapapauʻi ko e ngaahi fili ʻoku tau faí ʻoku ongoongo-lelei ai ʻa e ʻOtuá?

Ko e Hā ke Fai Ai ha Ngaahi Filí?

3. Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ke tau fakaʻatā ke ne fakaleluʻi ʻetau fai ʻo e filí?

3 Kapau ʻoku tau lotolotoua ʻi he taimi ʻoku fekauʻaki ai mo e ngaahi tuʻunga ʻa e Tohi Tapú, ʻe fakaʻosiʻaki nai ai ʻe hotau kaungāakó pe kaungāngāué ʻo pehē ʻoku ʻikai ke tau tuipau moʻoni ki he ngaahi meʻa ʻoku tau tui ki aí pea ko ia ʻoku tākiekina ngofua ai kitautolu. ʻOku nau loi, kākā, pe kaihaʻa nai pea feinga leva ke fakalotoʻi kitautolu ke tau “muimui ki he toko lahi” ʻaki ʻetau kau mo kinautolu pe ʻaki hono fūfuuʻi ʻi ha tuʻunga ʻa e meʻa ʻoku nau faí. (Eki. 23:2PM) Kae kehe, ko ha tokotaha ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e founga ke fai ai ʻa e ngaahi fili ʻoku ongoongo-lelei ai ʻa e ʻOtuá heʻikai te ne fakaʻatā ʻa e manavaheé pe ko ha holi ke tali ia ʻe he niʻihi kehé ke fakatupunga ai ke ne fai ha tōʻonga ʻa ia ʻoku fepaki mo hono konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohi Tapú.—Loma 13:5.

4. Ko e hā nai ʻe loto ai ʻa e niʻihi kehé ke nau fai ʻa e ngaahi fili maʻatautolú?

4 Ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau loto ke fai ʻa e ngaahi fili maʻatautolú ʻoku ʻikai te nau loto ke hoko ai ha kovi kia kitautolu. Ko e ngaahi kaumeʻa taumuʻa leleí te nau vilitaki nai ke tau muimui ʻi heʻenau faleʻí. Kapau ʻoku tau nofo mamaʻo mei ʻapi, ngalingali ʻoku kei tokanga lahi ʻa hotau ngaahi kāingá ki haʻatau lelei pea te nau ongoʻi mālohi nai ke hokohoko atu ʻenau kau ʻi hono fai ha ngaahi fili mahuʻinga ʻoku tau fehangahangai mo iá. Hangē ko ení, fakakaukau angé ki he meʻa fekauʻaki mo ha faitoʻo ke fai. ʻOku fakahalaiaʻi mahino ʻe he Tohi Tapú ʻa hono ngāuehalaʻaki ʻo e totó. (Ng. 15:28, 29) Neongo ia, ko e ngaahi meʻa kehe ʻoku kaunga ki hono tokangaʻi ʻo e moʻuí ʻoku ʻikai ke fakahaaʻi mahino pea ʻoku fiemaʻu ai ke tau taki taha fai ha fili fakafoʻituitui fekauʻaki mo e faitoʻo te tau tali pe siʻakí. * ʻOku ʻi ai nai ʻa e ngaahi fakakaukau mālohi ʻa e faʻahinga ʻoku tau ʻofa aí ki he ngaahi ʻīsiu ko ení. Kae kehe, ʻi he fili fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ko iá, ko e Kalisitiane ʻosi fakatapui mo papitaiso taki taha ʻoku fiemaʻu ke ne “fua ʻene kavenga aʻana” ʻa hono fatongiá. (Kal. 6:4, 5) Ko ʻetau tokanga tefitó ke tauhi maʻu ha konisēnisi ʻataʻatā ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻikai ko e tangatá.—1 Tim. 1:5.

5. ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei he faingataʻaʻia ʻi he tūkia ʻa ʻetau tuí?

5 Ko e lotolotouá ʻe lava ke ne ʻai kitautolu ki ha fakatuʻutāmaki lahi. Naʻe tohi ʻa e ākonga ko Sēmisí ʻo pehē ko ha tokotaha lotolotoua ʻoku “taʻemāu [‘ʻikai tuʻu maʻu,’ NW] ʻene anga kotoa pe.” (Sem. 1:8) ʻI he hangē ko ha tangata ʻi ha vaka ʻikai hano foheʻuli ʻi ha tahi hoú, ʻe fepaleʻekina holo ia ʻe he fakakaukau feliliuaki ʻa e tangatá. He faingofua ē ki ha tokotaha pehē ke faingataʻaʻia ʻi he tūkia ʻa ʻene tuí peá ne tukuakiʻi leva ʻa e niʻihi kehé ki hono tuʻunga fakamamahí! (1 Tim. 1:19) ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei he ikuʻanga ko iá? Kuo pau ke tau hoko ʻo “fakatuumau i he tui.” (Lau ʻa e Kolose 2:6, 7, “PM.”) Ke lavaʻi ʻa e tuʻu maʻú, ʻoku fiemaʻu ke tau ako ke fai ʻa e ngaahi fili ʻoku tapua atu ai ʻetau tui ki he Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá. (2 Tim. 3:14-17) Kae kehe, ko e hā nai te ne taʻofi ʻetau malava ke fai ʻa e ngaahi fili leleí?

ʻUhinga ʻE Lava ke Faingataʻa Ai Hono Fai ʻo e Ngaahi Filí

6. ʻE uesia fēfē nai kitautolu ʻe he manavaheé?

6 Ko e manavaheé te ne fakavaivaiʻi kitautolu—manavahē ʻi hono fai ha fili hala, manavahē ʻi ha taʻelavameʻa, pe manavahē ʻi ha hā ngalivale ki he niʻihi kehé. Ko e ngaahi hohaʻa ko iá ʻoku mahinongofua. ʻOku ʻikai ha taha ʻe loto ke ne fai ha fili kovi, ko e fili ʻe fakatupunga ai ʻa e faingataʻa mo e mā nai. Naʻa mo ia, ko e ʻofa ki he ʻOtuá mo ʻene Folofolá ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke siʻi ʻetau manavaheé. ʻI he ngaahi founga fē? Ko e ʻofa ki he ʻOtuá te ne ueʻi kitautolu ke tau kumi maʻu pē ki heʻene Folofolá mo e ʻū tohi makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú ki muʻa ke tau fai ha ngaahi fili mahuʻinga. Te tau ʻai ai ke siʻisiʻi ʻa e lahi ʻo e ngaahi fehālaaki ʻoku tau faí. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko e Tohi Tapú ʻoku lava ke ne “ʻatu fakapotopoto kiate kinautolu ʻoku hehemangofua, ʻa e ʻiloʻilo mo e fakakaukau ki he talavou.”—Pal. 1:4.

7. Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tuʻi Tēvitá ʻe lava ke ne akoʻi mai kia kitautolu ʻa e hā?

7 Te tau fai maʻu pē ʻa e fili totonú? ʻIkai. Ko kitautolu kotoa ʻoku tau fai ʻa e ngaahi fehālaaki. (Loma 3:23) Ko e fakatātaá, ko Tuʻi Tēvitá ko ha tangata ia naʻe poto mo faitōnunga. Neongo ia, naʻá ne fai ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e ngaahi fili kovi ʻa ia naʻe fakatupunga ai ʻa e faingataʻa kiate ia tonu mo e niʻihi kehé. (2 Sam. 12:9-12) Neongo ia, naʻe ʻikai tuku ʻe Tēvita ke fakavaivaiʻi ʻe heʻene ngaahi fehālākí ʻa ʻene malava ke fai ʻa e ngaahi fili naʻe hōifua ki ai ʻa e ʻOtuá. (1 Tuʻi 15:4, 5) ʻE lava ke tau loto-maʻu neongo ʻa e ngaahi fehālaaki he kuohilí, kapau te tau manatuʻi hangē ko Tēvitá ʻe fakangaloʻi ʻe Sihova ʻetau ngaahi fehālākí pea fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá. ʻE hokohoko atu ʻene poupouʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau ʻofa mo talangofua kiate iá.—Sāme 51:1-4, 7-10.

8. Ko e hā ʻoku tau ako mei he fakamatala ʻa e ʻapositolo ko Paulá fekauʻaki mo e nofo malí?

8 ʻE lava ke tau fakasiʻisiʻi ʻa e loto-moʻua ʻoku tau ongoʻi fekauʻaki mo hono fai ʻo e ngaahi filí. Anga-fēfē? ʻAki hono ʻiloʻi ʻoku ʻi ai he taimi ʻe niʻihi ʻa e ngaahi hala totonu ke fili mei ai. Fakakaukau angé ki he founga naʻe fakaʻuhinga ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻi he kaveinga ʻo e nofo malí. ʻI he malumalu ʻo hono fakamānavaʻí naʻá ne tohi: ‘Ka ʻo kapau ʻoku fakakaukau ha taha ia ʻokú ne fai taʻetotonu ki hono tuʻunga nofo anga-maʻa teʻeki malí, kapau ʻokú ne mahili atu mei he tuʻunga ʻo e kei talavoú, pea ko e meʻa leva eni ʻoku totonu ke hokó: tuku ke ne fai ʻa e meʻa ʻokú ne loto ki aí; ʻoku ʻikai te ne fai ha angahala. Tuku ke nau mali. Ka ʻo kapau ʻoku fakapapauʻi ʻe ha taha ʻi hono lotó pea ʻikai te ne ongoʻi ko ha fiemaʻu pau ia, ka ʻokú ne mapuleʻi ʻa e meʻa ʻokú ne loto ki aí pea kuó ne ʻosi fai ʻa e fili ʻi hono loto ʻoʻoná ke nofo taʻemali ai pē, ʻe lelei ia kiate ia.’ (1 Kol. 7:36-38NW) Naʻe fakaongoongoleleiʻi ʻe Paula ʻa e tuʻunga taʻemalí ko e ʻalunga lelei tahá ia, ka naʻe ʻikai ko e fili tonú pē ia.

9. ʻOku totonu ke tau hohaʻa fekauʻaki mo e anga ʻo e vakai mai ʻa e niʻihi kehé ki heʻetau ngaahi filí? Fakamatalaʻi.

9 ʻOku totonu ke tau hohaʻa ʻi he anga ʻo e vakai mai ʻa e niʻihi kehé ki he ngaahi fili ʻoku tau faí? ʻI ha tuʻunga pē nai. Fakatokangaʻi ange ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Paula ʻi he meʻa fekauʻaki mo hono kai ʻa e meʻakai ne hā ngali naʻe feilaulauʻaki ki he ngaahi ʻaitolí. Naʻá ne fakahaaʻi ko ha fili heʻikai nai hala ia ʻiate ia pē, neongo ia ʻe lava ke fakatupunga ai ʻa e maumau ki ha taha ʻoku vaivai ʻa hono konisēnisí. Ko e hā e fakapapau ʻa Paulá? “Kapau ko e meʻakai pe ia ʻa ia ʻoku fakahingaki siʻoku tokoua,” ko ʻene tohí ia, “ʻa, ʻe ʻikai ʻaupito te u toe kai kakano ʻo lauikuonga, ke ʻoua naʻa ku fakahingaki siʻoku tokoua.” (1 Kol. 8:4-13) Ko kitautolu foki ʻoku fiemaʻu ke tau fakakaukau ki he founga ʻe uesia ai heʻetau ngaahi filí ʻa e konisēnisi ʻo e niʻihi kehé. Ko e moʻoni, ko ʻetau tokanga tefitó ko e ola ʻo ʻetau ngaahi filí ki heʻetau kaumeʻa mo Sihová. (Lau ʻa e Loma 14:1-4.) Ko e hā e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke tau fai ʻa e ngaahi fili ʻe ongoongo-lelei ai ʻa e ʻOtuá?

Sitepu ʻe Ono ki Hono Fai ʻo e Ngaahi Fili Leleí

10, 11. (a) ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei he fielahi ʻi he fāmilí? (e) Ko e hā ʻoku totonu ke manatuʻi ʻe he kau mātuʻá ʻi heʻenau fai ʻa e ngaahi fili ʻoku kaunga ki he fakatahaʻangá?

10 Fakaʻehiʻehi mei he fielahí. Ki muʻa ke fili ha ngāué, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻeke hifo kia kitautolu, ‘ʻOku totonu ke u fai ʻa e fili ko ení?’ Naʻe tohi ʻe Tuʻi Solomone: “Ka kuo haʻu ʻa Fielahi, ʻe haʻu ai mo Ma: Ka ko e angavaivai ʻoku ai ʻene poto.”—Pal. 11:2.

11 ʻE ʻoange nai ʻe he ngaahi mātuʻá ki heʻenau fānaú ʻa e faingamālie ke fai ai ha ngaahi fili, ka ʻoku ʻikai totonu ke pehē pē ʻe he fānaú ʻoku ʻanautolu ʻa e mafai ko iá. (Kol. 3:20) Ko e ngaahi uaifí mo e ngaahi faʻeé ʻoku ʻi ai honau kiʻi mafai ʻi he fāmilí ka ʻoku lelei ke nau ʻiloʻi ʻa e tuʻunga-ʻulu ʻo honau husepānití. (Pal. 1:8; 31:10-18; Ef. 5:23) ʻI he founga tatau, ʻoku fiemaʻu ke ʻiloʻi ʻe he ngaahi husepānití ʻoku fakangatangata ʻa honau mafaí pea ʻoku nau moʻulaloa kia Kalaisi. (1 Kol. 11:3) ʻOku fai ʻe he kau mātuʻá ʻa e ngaahi fili ʻoku kaunga ki he fakatahaʻangá. Kae kehe, ʻoku nau fakapapauʻi ʻoku ʻikai te nau “hulu atu ʻi he meʻa kuo tohi” ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. (1 Kol. 4:6) ʻOku nau toe muimui ofi ʻi he fakahinohino ʻoku nau maʻu mei he tamaioʻeiki anga-tonú. (Mt. 24:45-47PM) ʻE lava ke tau fakahaofi kitautolu mo e niʻihi kehé mei he loto-moʻua mo e mamahi lahi kapau te tau fai anga-fakanānā ʻa e ngaahi filí ʻi he taimi pē kuo tuku mai ai ʻa e mafai ke tau fai peheé.

12. (a) Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fai ha fekumí? (e) Fakamatalaʻi ʻa e founga ʻe lava ke fai ai ʻe ha taha ha fekumi pehē.

12 Fai ha fekumi. “Ko e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e faʻa ngaue ʻoku iku pe ki he maʻu ha meʻa,” ko e tohi ia ʻa Solomoné, “ka ko e fakavave kovi ko hono o pe ko e masiva.” (Pal. 21:5) Ko e fakatātaá, ʻokú ke fakakaukau ke fokotuʻu ha pisinisi? ʻOua ʻe ʻai ke puleʻi koe ʻe hoʻo ongoʻí. Tānaki ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻoku kaungatonu ki aí, kumi ki he faleʻi ʻa e faʻahinga ʻoku maheni mo e ngaahi meʻa peheé, pea fakapapauʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻoku kaunga ki he meʻa ko iá. (Pal. 20:18) Ke fokotuʻutuʻu hoʻo fekumí, teuteu ha lisi ʻe ua—ko e taha ʻe fakaikiiki ai ʻa e ngaahi ʻaongá, ko e taha ko e ngaahi meʻa ʻe ala hokó. Ki muʻa ke ke fai ha filí, “fatu hono totongi.” (Luke 14:28) Fakakaukau ki he ola ʻe ala hoko ʻi hoʻo filí ʻo ʻikai ngata pē ki hoʻo lelei fakapaʻangá kae pehē foki ki hoʻo lelei fakalaumālié. ʻOku fiemaʻu ʻa e taimi mo e feinga ke fai ai ʻa e fekumí. Ka ʻi he fai peheé, te ke kalofi ai hono fai ʻa e ngaahi fili fakavave ʻa ia ʻe iku ki he loto-moʻua ʻoku ʻikai fiemaʻu.

13. (a) Ko e hā e fakapapau ʻoku maʻu ʻi he Semisi 1:5? (e) ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he lotu ʻo kole ha potó?

13 Lotu ʻo kole ha poto. Ko ʻetau ngaahi filí ʻe ongoongo-lelei ai ʻa e ʻOtuá ʻo kapau pē te tau fakaafeʻi ia ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi hono fai iá. Naʻe tohi ʻe he ākonga ko Sēmisí: “Kapau ko e poto ʻoku masiva ai ha taha, ke ne kole mei he ʻOtua, ʻa ia ʻoku ne foaki ʻataʻatā pe ki he kakai kotoa pe, ʻo ʻikai ʻatu mo e lau; pea ʻe foaki ia ki ai.” (Sem. 1:5) ʻOku ʻikai fakamā hono fakahaaʻi ʻoku tau fiemaʻu ʻa e poto ʻo e ʻOtuá ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi hono fai ʻo e ngaahi filí. (Pal. 3:5, 6) He ko ē, ko e falala ʻataʻatā pē ki hotau potó ʻe lavangofua ke ne takihalaʻi kitautolu. ʻI he taimi ʻoku tau lotu ai ʻo kole ha poto pea kumi ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau fakaʻatā ai ʻa e laumālie māʻoniʻoní ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻetau ngaahi taumuʻa moʻoni ʻi he loto ke fai ha ngāue pau.—Hep. 4:12; lau ʻa e Semisi 1:22-25.

14. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakaʻehiʻehi mei he tautoloí?

14 Fai ha fili. ʻOua ʻe fakavave hangatonu ki he sitepu ko ení ki muʻa ʻi hono fai ʻa e fekumi mo e lotu ʻo kole ha potó. Ko ha tokotaha poto ʻokú ne vaheʻi ʻa e taimi ke ‘fakakaukauʻi ai ʻene laká.’ (Pal. 14:15) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoua ʻe tautoloi. Ko ha tokotaha tautoloi te ne ʻomai nai ha ngaahi kalofanga taʻeʻuhinga ki he ʻikai fai ha ngāué. (Pal. 22:13) Ka ʻokú ne kei fai pē ha fili—ʻokú ne fili, ko hono moʻoní, ke tuku ʻa e niʻihi kehé ke nau puleʻi ʻa ʻene moʻuí.

15, 16. Ko e hā ʻoku kau ki hono fakahoko ha fili naʻe fai?

15 Fakahoko ha fili naʻe fai. Ko e feinga ʻoku tau fakamoleki ʻi hono fai ha fili leleí ʻe lava ke mole noaʻia kapau heʻikai ke tau muimuiʻi pea fakahoko loto-māfana ia. “Ko ia kotoa ʻoku ʻilo ʻe ho nima te ne mafai, fai ʻaki ho ivi,” ko e tohi ia ʻa Solomoné. (Koh. 9:10) Ke lavameʻá, kuo pau ke tau loto-lelei ke vaheʻi ki ai ʻa e koloa naʻe fiemaʻu ke fakahokoʻaki ha fili naʻa tau fai. Ko e fakatātaá, ʻe fili nai ha tokotaha malanga ʻi he fakatahaʻangá ke tāimuʻa. Te ne lavameʻa? ʻOku ngalingali ʻe pehē kapau heʻikai te ne fakaʻatā ʻa e ngāue fakamāmaní mo e fakafiefia tōtuʻá ke ne fakavaivaiʻi ʻa hono iví pea kaihaʻasi meiate ia ʻa e taimi ʻoku fiemaʻu ke ne fai ai ʻa ʻene ngāue fakafaifekaú.

16 Ko e ngaahi fili lelei tahá ʻoku tātātaha ʻene hoko ko e fili faingofua taha ia ke fakahokó. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí “ko hono kotoa ʻo mamani ʻoku ʻi he nima ʻo e Fili.” (1 Sione 5:19) Kuo pau ke tau milimilisino mo e “houʻeiki fakaleveleva ʻo e fakapoʻuli ni, mo e ngaahi kongakau laumalie ʻa e kovi ʻi he ngaahi feituʻu ʻo langi.” (Ef. 6:12) Ko e ʻapositolo ko Paulá mo e ākonga ko Siutasí fakatouʻosi naʻá na fakahaaʻi ko e faʻahinga ʻoku nau fili ke ʻai ke ongoongo-lelei ʻa e ʻOtuá ʻe ʻi ai ʻa e faitau te nau fai.—1 Tim. 6:12; Siu. 3.

17. ʻI he hoko mai ki he ngaahi fili ʻoku tau faí, ko e hā ʻoku ʻamanekina ʻe Sihova meia kitautolú?

17 Vakaiʻi ʻa e filí pea fai ha ngaahi feʻunuʻaki kapau ʻe fiemaʻu. Heʻikai ola lelei ʻa e ngaahi fili kotoa pē ʻo tatau tofu pē mo ia naʻe palani ki aí. ‘ʻOku hokonoa ʻa e faingamalie mo e tuʻutamaki’ kia kitautolu hono kotoa. (Koh. 9:11) Naʻa mo ia, ʻoku ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau kītaki ʻi he ngaahi fili ʻe niʻihi neongo te tau fehangahangai nai mo e ngaahi ʻahiʻahí. Ko ha fili ʻa ha tokotaha ke fakatapui ʻene moʻuí kia Sihova pe ke fai ha fuakava malí heʻikai ala liliu. ʻOku ʻamanekina mai ʻe he ʻOtuá ke tau moʻui ʻo fai ki he ngaahi fili ko iá, pea ʻokú ne talaʻofa mai te ne ʻai ke ongoongo-lelei ʻa e faʻahinga ʻoku nau manavahē kiate iá. (Lau ʻa e Sāme 15:1, 2, 4.) Kae kehe, ko e lahi taha ʻo e ngaahi filí ʻoku ʻikai loko mafatukituki. Ko ha tokotaha poto te ne vakaiʻi ʻi he taimi ki he taimi ʻa e ngaahi fili kuó ne faí. Heʻikai te ne tuku ʻa e fieʻeikí pe ko e loto-fefeká ke taʻofi ia mei hono fakatonutonu pe naʻa mo hono liliu ha fili naʻá ne fai. (Pal. 16:18) Ko ʻene tokanga tefitó ke fakapapauʻi ko ʻene ʻalunga moʻuí ʻoku hokohoko atu ai hono ʻai ke ongoongo-lelei ʻa e ʻOtuá.

Akoʻi ʻa e Niʻihi Kehé Ke Nau Fai ʻa e Ngaahi Fili ʻE Ongoongo-Lelei Ai ʻa e ʻOtuá

18. ʻE lava fēfē ke akoʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú ke nau fai ha ngaahi fili lelei?

18 ʻE lava ke fai ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e meʻa lahi ke tokoniʻi ʻenau fānaú ke nau ako ki he founga ke fai ʻa e ngaahi fili ʻoku ongoongo-lelei ai ʻa e ʻOtuá. Ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa e taha ʻo e ngaahi faiako lelei tahá. (Luke 6:40) ʻI heʻene feʻungamālié, ʻe lava ke fakamatala ʻe he ngaahi mātuʻá ki heʻenau fānaú ʻa e ngaahi sitepu naʻa nau fou tonu ai ke fai ha fili pau. Te nau toe loto nai ke fakaʻatā ʻenau fānaú ke nau fai ha ngaahi fili maʻanautolu pea fakaongoongoleleiʻi leva kinautolu ʻi he taimi ʻe ola lelei ai ʻa e filí. Neongo ia, fēfē kapau ʻoku fai ʻe ha kiʻi tama ha fili kovi? Ko e ʻuluaki hehema nai ʻa ha mātuʻa ke maluʻi ʻa e kiʻi tamá mei he ngaahi nunuʻá, ka ko e fai peheé heʻikai nai ko e ngaahi meʻa lelei taha ia ki he kiʻi tamá. Ko e fakatātaá, ʻe fakaʻatā nai ʻe he mātuʻá ʻa e kiʻi tamá ke ne maʻu ha laiseni fakaʻuli. Tau pehē naʻe maumauʻi ʻe he kiʻi tamá ha lao ʻi he halá pea maʻu ha moʻua. ʻE lava ke totongi ʻe he mātuʻá ʻa e moʻuá. Kae kehe, kapau ʻoku fiemaʻu ke ngāue ʻa e kiʻi tamá ke totongi ʻa e moʻuá, ʻoku ngalingali ange ai te ne ako ke fua e nunuʻa ʻo e meʻa naʻá ne faí.—Loma 13:4.

19. Ko e hā ʻoku totonu ke tau akoʻi ki heʻetau kau ako Tohi Tapú, pea ʻe lava fēfē ke tau fai iá?

19 Naʻe tala ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ke nau akoʻi ʻa e niʻihi kehé. (Mt. 28:20) Ko e taha ʻo e ngaahi lēsoni mahuʻinga taha ʻe lava ke tau akoʻi ki he kau ako Tohi Tapú ko e founga ke fai ai ha ngaahi fili lelei. Ke fai ola lelei iá, kuo pau ke tau talitekeʻi ʻa e holi ke tala kia kinautolu ʻa e founga ke fai aí. ʻOku lelei ange ke tau akoʻi kinautolu ki he founga ke fakaʻuhinga ai ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú koeʻuhi ke nau lava ai ʻo fili ʻia kinautolu pē ʻa e founga ke fai aí. He ko ē, “te tau taki taha fai ha fakamatala ki he ʻOtua maʻata.” (Loma 14:12) Ko ia ai, ko kitautolu kotoa ʻoku tau maʻu ʻa e ʻuhinga mālohi ki hono fai ʻa e ngaahi fili ʻoku ongoongo-lelei ai ʻa e ʻOtuá.

[Fakamatala ʻi lalo]

^ Ki ha fetalanoaʻaki ʻi he kaveinga ko ení, sio ki he fakalahi “Ko e Hā ʻEku Fili ʻo Kau ki he Fanga Kiʻi Konga Iiki ʻo e Totó mo e Founga Fakafaitoʻo ʻOku Fekauʻaki mo Hoku Totó Tonu?” naʻe pulusi ʻi he Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga ʻo Nōvema 2006, peesi 3-6.

ʻE Fēfē Haʻo Tali?

• Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau ako ki he founga ke fai ai ʻa e ngaahi filí?

• ʻE fēfē nai hano uesia kitautolu ʻe he manavaheé, pea ʻe lava fēfē ke tau ikuʻi ʻetau manavaheé?

• Ko e hā ʻa e sitepu ʻe ono ʻe lava ke tau fou ai ke fakapapauʻi ko ʻetau ngaahi filí ʻoku ongoongo-lelei ai ʻa e ʻOtuá?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 16]

Ngaahi Sitepu ki Hono Fai ʻo e Ngaahi Fili Leleí

1 Fakaʻehiʻehi mei he Fielahí

2 Fai ha Fekumi

3 Lotu ʻo Kole ha Poto

4 Fai ha Fili

5 Fakahoko ha Fili Naʻe Fai

6 Vakaiʻi pea Feʻunuʻaki

[Fakatātā ʻi he peesi 15]

Ko ha tokotaha lotolotoua ʻoku hangē ia ko ha tangata ʻi ha vaka ʻikai hano foheʻuli ʻi ha tahi hou