Skip to content

Skip to table of contents

ʻOua Naʻa Tuku ha Meʻa Ke Ne Fakamamaʻo Koe meia Sihova

ʻOua Naʻa Tuku ha Meʻa Ke Ne Fakamamaʻo Koe meia Sihova

“Mou fai hoʻomou fili he ʻaho ni pe ko hai te mou tauhi ki ai.”—SIOS. 24:15.

1-3. (a) Ko e hā ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ai ʻa Siosiua ko e tokotaha naʻá ne fai e fili totonu ʻi he moʻuí? (e) Ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻi he taimi te tau fehangahangai ai mo ha ngaahi fili?

 KO E “fili” ko ha foʻi lea mālohi ia. Ko ha taha ʻoku ʻi ai haʻane fili ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi fili mo ha kiʻi mapuleʻi ʻo e feituʻu te ne ʻalu ki aí. Ke fakatātaaʻi: Fakaʻuta atu ki ha tangata ʻokú ne lue atu ʻi ha hala ʻo ne fakatokangaʻi fakafokifā hake kuo manga ua e halá ia. Ko fē te ne fili ke ʻalu aí? Kapau kuo ʻosi fakakaukau ʻa e tangatá ia ki he feituʻu ke ʻalu ki aí, tā ko e hala ʻe tahá te ne ngali ofi ange ai ki heʻene taumuʻá lolotonga ko e hala ʻe tahá te ne mamaʻo ange mei ai.

2 ʻOku ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lahi ʻo e kakai naʻa nau fehangahangai mo ha tuʻunga pehē. Ko e fakatātaá, naʻe pau ke fili ʻe Keini pe te ne fai ki heʻene ʻitá pe mapuleʻi ia. (Sēn. 4:6, 7) Naʻe pau ke fili ʻa Siosiua ʻi he vahaʻa ʻo e tauhi ki he ʻOtua moʻoní pe lotu ki he ngaahi ʻotua loí. (Sios. 24:15) Ko e taumuʻa ʻa Siosiuá ke nofo ofi kia Sihova; ko ia ai, naʻá ne fili ha hala ʻe taki atu ai ia ki he feituʻu ko iá. Naʻe ʻikai maʻu ʻe Keini ha taumuʻa pehē, pea naʻá ne fili ʻa e hala naʻá ne ʻai ai ia ke mamaʻo ange meia Sihová.

3 ʻI he taimi ʻe niʻihi, te tau fehangahangai nai mo ha fili kehekehe. Kapau ʻe hoko ia, manatuʻi ko e feituʻu ʻokú ke ʻalu ki aí, pe taumuʻá—ke ʻomai e lāngilangi kia Sihova ʻi he meʻa kotoa ʻokú ke faí pea fakaʻehiʻehi mei ha meʻa pē ʻe fakatupunga ai koe ke ke mavahe meiate ia. (Lau ʻa e Hepelū 3:12.) ʻI he kupu ko ení mo e hoko maí, te tau sivisiviʻi ai ʻa e tafaʻaki ʻe fitu ʻo e moʻuí ʻa ia ʻoku totonu ke ʻoua naʻa tau tuku ha meʻa ke ne fakamamaʻo kitautolu meia Sihova.

NGĀUÉ

4. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai hono ʻai ha maʻuʻanga moʻuí?

4 ʻOku fakafatongiaʻaki ʻa e kau Kalisitiané ke tokonaki maʻa kinautolu mo honau ngaahi fāmilí. ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú kapau ʻoku ʻikai loto ha taha ke tokonaki maʻa hono falé, ʻokú ne kovi ange ʻi ha taha taʻetui. (2 Tes. 3:10; 1 Tīm. 5:8) ʻOku hā mahino, ko e ngāue fakamāmaní ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e moʻuí, ka ʻo kapau ʻoku ʻikai te ke tokanga, ʻe lava ʻe he ngāué ʻo fakamamaʻo koe meia Sihova. Anga-fēfē?

5. Ko e hā e ngaahi moʻoniʻi meʻa mahuʻinga ʻi he taimi ʻoku tau fakakaukau ai ki ha ngāue ʻoku tuʻuaki mai?

5 Tau pehē ʻokú ke kumi ha ngāue. Kapau ʻokú ke nofo ʻi ha fonua ʻoku siʻi ai ʻa e ngāué, ʻe fakataueleʻi nai koe ke tali ʻa e ʻuluaki ngāue ʻoku tuʻuaki atú—ha faʻahinga ngāue pē. Kae fēfē leva, kapau ko e natula ʻo e ngāué ʻoku fepaki ia mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú? Fēfē kapau ko e taimi-tēpile pe fefonongaʻaki ʻoku kau ki aí te ne taʻofi hoʻo ngāue faka-Kalisitiané pe ʻave ai koe ke mamaʻo mei ho fāmilí? ʻOku totonu ke ke tali ā ʻa e tuʻuakí, ʻi he fakakaukau ʻoku lelei ange ha ngāue taʻefeʻunga ʻi he ʻikai ha ngāué? Manatuʻi, ko hono fili e hala ʻoku halá ʻe lava ke fakamamaʻo ai koe meia Sihova. (Hep. 2:1) Tatau ai pē pe ʻokú ke kumi ngāue pe ʻokú ke toe sivisiviʻi hoʻo ngāue lolotongá, ʻe lava fēfē ke ke fai ha ngaahi fili fakapotopoto?

6, 7. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi taumuʻa ʻe maʻu nai ʻe ha taha fekauʻaki mo e ngāue fakamāmaní? (e) Ko e taumuʻa fē te ne ʻomai ai koe ke ofi ange kia Sihová, pea ko e hā hono ʻuhingá?

6 Hangē ko ia naʻe hā ki muʻa angé, manatuʻi ʻa e feituʻu ʻokú ke ʻalu ki aí. ʻEke hifo, ‘Ko fē ʻa e feituʻu ʻoku ou loto ke ʻave au ki ai ʻe ha ngāue?’ Kapau ʻokú ke vakai ki he ngāue fakamāmaní ko ha founga ia ke fakahoko ai ia—ke tokonaki ai maʻau mo ho fāmilí ʻi he ngāue ʻa Sihová—ʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova hoʻo ngaahi feingá. (Māt. 6:33) ʻOku ʻikai puputuʻu ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku mole ai haʻo ngāue pe ko ha tōlalo fakaʻekonōmika taʻeʻamanekina. (ʻAi. 59:1) ʻOkú ne ‘ʻiloʻi ʻa e founga ke fakahaofi ai ʻa e kakai anga-līʻoa fakaʻotuá mei he ʻahiʻahí.’—2 Pita 2:9.

7 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, fēfē kapau ko hoʻo taumuʻá ke hoko pē ʻo tuʻumālie? Mahalo pē te ke lavameʻa. Kae kehe, neongo kapau ʻe aʻu ʻo pehē, manatuʻi ko e “lavameʻa” peheé ʻe iku ai ki ha totongi—ko ha totongi ʻe ʻikai te ke malava. (Lau ʻa e 1 Tīmote 6:9, 10.) Ko e fakamamafa tōtuʻa ki he koloá mo e ngāué te ne fakamamaʻo ai pē koe meia Sihova.

8, 9. Ko e hā ʻoku totonu ke fakakaukau ki ai ʻa e ngaahi mātuʻá ʻi he haʻu ki heʻenau fakakaukau ki he ngāue fakamāmaní? Fakamatalaʻi.

8 Kapau ko ha mātuʻa koe, fakakaukau fekauʻaki mo e anga hono uesia hoʻo faʻifaʻitakiʻangá ʻa hoʻo fānaú. Ko e hā e meʻa ʻoku nau sio ʻoku mahuʻinga taha kiate koé—ko hoʻo ngāué pe ko hoʻo tuʻunga kaumeʻa mo Sihová? Kapau te nau sio ko e tuʻungá, ongoongoá, mo e koloá kuo fakamuʻomuʻa ia ʻi hoʻo moʻuí, te nau muimui nai kia koe ʻi ha hala fakatuʻutāmaki pehē? ʻE malava ke mole ʻenau kiʻi tokaʻi koe ʻi he tuʻunga ko ha mātuʻá? ʻOku pehē ʻe ha finemui Kalisitiane: “Ko e meʻa pē ʻoku lava ke u manatuʻí, naʻe fuʻu femoʻuekina ʻeku tamaí ʻi heʻene ngāué. ʻI he kamatá, naʻe hā ngali naʻá ne ngāue mālohi ʻaupito koeʻuhí he naʻá ne fiemaʻu homau fāmilí ke maʻu ʻa e lelei tahá. Naʻá ne loto ke tokangaʻi lelei kimautolu. Ka ʻi he ngaahi taʻu ki mui maí, kuo liliu ʻa e meʻá ia. ʻOkú ne ngāue pē mo ngāue, peá ne ʻomai leva ki ʻapi ʻa e ngaahi koloa mamafa kae ʻikai ko e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻú. Ko hono olá, naʻe ʻiloa ai kimautolu ko e fāmili ʻoku lahi ʻemau paʻangá kae ʻikai ko ha fāmili ʻoku nau fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi he tuli ki he ngaahi meʻa fakalaumālié. Te u saiʻia ange ʻi he poupou fakalaumālie ʻa ʻeku tamaí ʻo laka ange ia ʻi heʻene paʻangá.”

9 Ngaahi mātuʻa, ʻoua ʻe fakamamaʻo kimoutolu meia Sihova ʻaki ʻa e fakamamafa tōtuʻa ki hoʻomou ngāué. ʻI hoʻomou faʻifaʻitakiʻangá, fakahāhā ki hoʻomou fānaú ʻoku mou tui moʻoni ko e koloa lahi taha ʻe lava ke tau maʻú ko e meʻa fakalaumālié, kae ʻikai ko e meʻa fakamatelié.—Māt. 5:3.

10. Ko e hā nai ʻe fakakaukau atu ki ai ha toʻutupu ʻi he taimi ʻokú ne fili ai ha ngāué?

10 Kapau ko ha toʻutupu koe ʻokú ke fakakaukauloto ki ha ngāue, ʻe lava fēfē ke ke fili ʻa e hala totonú? Hangē ko ia kuo tau ʻosi lāulea ki aí, ʻoku fiemaʻu ke ke ʻilo ʻa e feituʻu ʻoku huʻu ki ai hoʻo moʻuí. ʻE hanga ʻe he ako ngāue mo e ngāue ʻokú ke fakakaukau atu ki aí ʻo fakaʻatā koe ke tuli kakato ange ki he ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá, pe te ne fakamamaʻo koe meia Sihova? (2 Tīm. 4:10) ʻE hanga ʻe hoʻo taumuʻa ke faʻifaʻitaki ki he founga moʻui ʻa e kakai ko ia ʻoku fakatuʻunga ʻenau fiefiá ʻi he tō hake mo tō hifo ʻa e lahi ʻo ʻenau ʻakauní pe ko ʻenau koloá? Pe te ke fili ke tapua atu ʻa e falala-pau ʻa Tēvitá, ʻa ia naʻá ne tohi: “Naʻa ku talavou, pea kuo u motuʻa ni: Ka kuo teʻeki te u mamata ki ha maʻoniʻoni kuo liʻaki, pe ko hono hako ʻoku nofo ke kole meʻakai”? (Saame 37:25) Manatuʻi, ko e hala ʻe taha te ne fakamamaʻo koe meia Sihova, lolotonga ia ko e hala ʻe taha te ne taki atu koe ki he moʻui lelei taha kuo faifai ange ʻo ke maʻú. (Lau ʻa e Palōveepi 10:22; Malakai 3:10.) Ko fē ʻa e hala te ke filí? *

FAKAFIEFIÁ

11. Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e fakafiefiá, ka ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻí?

11 ʻOku ʻikai fakafepakiʻi ʻe he Tohi Tapú ia ʻa e fiefiá, pea ʻoku ʻikai fakamatalaʻi ai ʻa e fakafiefiá ia ko ha meʻa fakamole taimi. “Ko e teuʻi fakaesinó ʻoku ʻaonga siʻisiʻi pē ia,” ko e tohi ia ʻa Paula kia Tīmoté. (1 Tīm. 4:8) ʻOku aʻu ʻo pehē ʻe he Tohi Tapú ʻoku ʻi ai ʻa e “ʻaho ke kata” mo e “ʻaho ke meʻe,” pea ʻoku fakalototoʻaʻi ai ha mālōlō lelei. (Koh. 3:4; 4:6) Kae kehe, kapau heʻikai te ke tokanga, ko e fakafiefiá ʻe lava ke ne fakamamaʻo koe meia Sihova. Anga-fēfē? Ko e lahi ʻo e fakatuʻutāmakí ʻoku fakatefito ia ʻi he tafaʻaki ʻe ua—ko e hā ʻa e faʻahinga fakafiefia te ke filí pea ko e hā ʻa e lahi ʻo e taimi te ke fakamoleki aí.

Ko e faʻahinga fakafiefia totonu pea lahi totonú ʻoku fakaivifoʻou

12. Ko e hā ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa ke ke fakakaukau ki ai fekauʻaki mo e faʻahinga fakafiefia ʻokú ke filí?

12 ʻUluakí, fakakaukau ki he faʻahinga ʻo e fakafiefiá. Fakapapauʻi ʻe lava ke ke maʻu ʻa e faʻahinga fakafiefia ʻoku leleí. Ko ia ai, ko e lahi ʻo e meʻa ʻoku ala maʻú ʻokú ne fakalāngilangi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fehiʻa ai ʻa e ʻOtuá, kau ai ʻa e fakamālohí, ngāue fakafaʻahikehe, mo e fehokotaki fakasino taʻetāú. Ko ia ai, ʻoku fiemaʻu ke ke sivisiviʻi ʻa e faʻahinga fakafiefia ʻokú ke kau ki aí. Ko e hā e ola ʻokú ne fai kiate koé? ʻOkú ne fakaʻaiʻai koe ki ha laumālie fakamālohi, feʻauʻauhi anga-kakaha, pe mamahiʻi-fonua? (Pal. 3:31) ʻOkú ne fakakaʻanga ai ʻe ia hoʻo maʻuʻanga paʻanga? ʻE lava ke fakatūkiaʻi ai ʻa e niʻihi kehé? (Loma 14:21) Ko e hā e faʻahinga feohi ʻoku hanga ʻe hoʻo fili ʻa e fakafiefiá ʻo ʻomi koe ke fetuʻutaki mo iá? (Pal. 13:20) ʻOkú ne ueʻi ʻiate koe ha holi ke fai ha ngaahi tōʻonga hala?—Sēm. 1:14, 15.

13, 14. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke ke fakakaukau ki aí ʻi he fekauʻaki mo e lahi e taimi ʻokú ke fakamoleki ʻi he ngaahi ngāue he taimi ʻataá?

13 Fakakaukau foki ki he lahi ʻo e taimi ʻokú ke fakamoleki ʻi he fakafiefiá. ʻEke hifo, ‘ʻOku ou fakamoleki ʻa e fuʻu taimi lahi ʻi he tuli ki he fakafiefiá ʻo siʻi ai ʻa e taimi ʻoku toe ki he ngaahi ngāue fakalaumālié?’ Kapau ʻokú ke fili ke fakamoleki e taimi lahi ʻi he fakafiefiá, te ke ʻiloʻi ai ko ho taimi ʻataá ʻoku ʻikai ke fakaivifoʻou ʻo hangē ko ia ʻe malava ke hokó. Ko e moʻoni, ko e faʻahinga ʻoku nau ʻai ʻa e fakafiefiá ʻi hono tuʻunga totonú ʻoku aʻu ʻo nau maʻu ʻa e taimi lahi ange. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he ʻoku nau ʻilo naʻa nau ʻuluaki tokanga ki he “ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé,” pea heʻikai ai te nau ongoʻi halaia ʻi honau taimi mālōloó.—Lau ʻa e Filipai 1:10, 11.

14 Neongo ko hono fakamoleki ʻa e taimi lahi ʻi he ngaahi ngāue he taimi mālōloó ʻoku hā ngali fakalata nai, ko e ʻalu ʻi he hala ko iá ʻe lava ke ne fakamamaʻo koe meia Sihova. Ko ha tuofefine taʻu 20 ko hono hingoá ko Kim naʻá ne ako ia mei heʻene hokosia. “Naʻá ku faʻa ʻalu ki he paati kotoa pē,” ko ʻene laú ia. “ʻI he fakaʻosinga uike kotoa pē naʻe hoko ai ha meʻa lahi—ʻi he Falaite, Tokonaki, mo e Sāpate. Ka ʻi he taimi ní, ʻoku ou sio ai ʻoku ʻi ai e ngaahi meʻa mahuʻinga lahi ange ia ke fai. Ko e fakatātaá, ʻi he tuʻunga ko ha tāimuʻá, ʻoku ou ʻā hake ʻi he 6:00 pongipongí ki he ngāue fakamalangá, ko ia ʻoku ʻikai te u fakafeohi ai pē ʻo aʻu ki he taha pe ua hengihengí. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻikai ke kovi kotoa ʻa e ngaahi meʻa fakasōsialé, ka ʻe lava ke hoko ia ko ha fuʻu fakahohaʻa. Hangē pē ko ha toe meʻa, kuo pau ke tuku ia ʻi hono tuʻunga totonú.”

15. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú ke nau maʻu ʻa e fakafiefia fakaivifoʻoú?

15 ʻOku fakafatongiaʻaki ʻa e ngaahi mātuʻá ke tokonaki fakamatelie, fakalaumālie, mo fakaeongo maʻa kinautolu mo ʻenau fānaú. ʻOku kau ai hono tokonaki ʻa e fakaivifoʻou. Kapau ko ha mātuʻa koe, ʻoua ʻe hoko ko ha tokotaha taʻofi fiefiá ʻo lau ʻa e ngāue he taimi ʻatā kotoa pē ʻoku kovi. ʻI he taimi tatau, tokanga telia ʻa e ngaahi tākiekina taʻetāú. (1 Kol. 5:6) ʻI he tomuʻa fakakaukau feʻungá, ʻe malava ai ke ke maʻu ʻa e fakafiefia ʻa ia ʻoku fakaivifoʻou moʻoni ki ho fāmilí. * ʻI he founga ko iá, te ke fili ai mo hoʻo fānaú ha hala te ne ʻai ke mou toe ofi ange ai kia Sihova.

NGAAHI VAHAʻANGATAE FAKAFĀMILÍ

16, 17. Ko e hā e tuʻunga fakamamahi kuo faingataʻaʻia ai ʻa e ngaahi mātuʻa tokolahi, pea ʻoku tau ʻilo fēfē ʻoku mahinoʻi ʻe Sihova ʻenau mamahí?

16 Ko e haʻi he vahaʻa ʻo e mātuʻá mo e kiʻi tamá ʻoku fuʻu mālohi ʻo ngāueʻaki ai ʻe Sihova ʻa e vahaʻangatae ko iá ke fakatātaaʻiʻaki ʻene ʻofa tonu ki hono kakaí. (ʻAi. 49:15) Ko ia ai, ʻoku angamaheniʻaki ke loto-mamahi lahi he taimi ʻoku liʻaki ai ʻa Sihova ʻe ha mēmipa ʻofaʻanga ʻi he fāmilí. “Naʻá ku loto-mamahi lahi,” ko e lau ia ʻa e tuofefine ʻe taha ʻa ia naʻe tuʻusi ʻene taʻahiné. “Naʻá ku fifili, ‘Ko e hā naʻá ne liʻaki ai ʻa Sihová?’ Naʻá ku ongoʻi halaia, peá u tukuakiʻi au.”

17 ʻOku mahinoʻi ʻe Sihova hoʻo mamahí. Ko ia tonu naʻá ne “fakamamahi ʻi hono finangalo” he taimi naʻe angatuʻu ai ʻa e ʻuluaki mēmipa ʻi hono fāmili fakaetangatá, pea ki mui ange ko e kakai tokolahi naʻa nau moʻui ki muʻa he Lōmakí. (Sēn. 6:5, 6) ʻE faingataʻa nai ki he faʻahinga kuo teʻeki ai ʻaupito ke nau hokosia ha mole peheé ke mahinoʻi ʻa e mamahi ʻe lava ke hoko aí. Kae kehe, ʻe hoko ko e taʻefakapotopoto ia ke ʻai ʻa e ʻalunga taʻetotonu ʻo ha mēmipa tuʻusi ʻi he fāmilí ke fakamamaʻo ai koe meia Sihova. ʻE lava fēfē leva ke ke fekuki mo e mamahi lahi ʻe malanga hake he taimi ʻoku liʻaki ai ʻe ha mēmipa ʻo e fāmilí ʻa Sihova?

18. Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke tukuakiʻi ʻe he ngaahi mātuʻá kinautolu kapau ʻoku liʻaki ʻe ha kiʻi tama ʻa Sihova?

18 ʻOua e tukuakiʻi koe ki he meʻa naʻe hokó. Kuo tuku ʻe Sihova ha fili ʻi he ʻao ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, pea ko e mēmipa ʻosi fakatapui mo papitaiso taki taha ʻi he fāmilí kuo pau ke ʻi ai hono fatongia ko hono “fua ʻene kavenga pē ʻaʻana.” (Kal. 6:5) Ko hono ikuʻangá, ʻoku fakafatongiaʻi ʻe Sihova ʻa e tokotaha angahalá—ʻikai ko koe—ki heʻene filí. (ʻIsi. 18:20) Pehē foki, ʻoua ʻe tukuakiʻi ʻa e niʻihi kehé. Fakaʻapaʻapaʻi ʻa e fokotuʻutuʻu ʻa Sihova fekauʻaki mo e akonakí. Tuʻu ʻo fakafepakiʻi ʻa e Tēvoló—ʻo ʻikai fakafepakiʻi ʻa e kau tauhi-sipi ʻoku nau ngāue ke maluʻi ʻa e fakatahaʻangá.—1 Pita 5:8, 9.

ʻOku ʻikai hala ia ke ʻamanekina ʻe toe foki mai ha ʻofaʻanga kia Sihova

19, 20. (a) Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he ngaahi mātuʻa ʻo e fānau kuo tuʻusí ke fekuki ai mo ʻenau mamahí? (e) Ko e hā e ʻamanaki ʻoku totonu ke fakakaukau ki ai ʻa e ngaahi mātuʻa peheé?

19 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau ʻokú ke fili e hala ko e loto-mamahi kia Sihova, te ke fakamamaʻo ai koe meiate ia. Ko e moʻoni, ko e meʻa ʻoku fiemaʻu ke sio ki ai ʻa e mēmipa ʻofaʻanga ho fāmilí ko hoʻo tuʻu maʻu ke fakamuʻomuʻa ʻa Sihova ʻi ha meʻa pē—kau ai ʻa e haʻi fakafāmilí. Ko ia ke fekuki mo e tuʻungá, fakapapauʻi ke tauhi maʻu ho tuʻunga fakalaumālié tonu. ʻOua e fakamavaheʻi koe mei ho fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiane faitōnungá. (Pal. 18:1) Lilingi hoʻo ngaahi ongoʻí kia Sihova ʻi he lotu. (Saame 62:7, 8) ʻOua ʻe kumi kalofanga ke feohi ai mo ha mēmipa tuʻusi ʻi he fāmilí, ko e fakatātaá, fakafou ʻi he telefoní pe ʻīmeilí. (1 Kol. 5:11) Nofoʻaki femoʻuekina ʻi he ngaahi ngāue fakalaumālié. (1 Kol. 15:58) ʻOku pehē ʻe he tuofefine naʻe lave ki ai ʻi ʻolungá, “ʻOku ou ʻilo kuo pau ke nofoʻaki femoʻuekina ʻi he ngāue ʻa Sihová pea tauhi au ʻi ha tuʻunga mālohi fakalaumālie koeʻuhí ʻi he taimi ʻe foki mai ai ʻeku taʻahiné kia Sihová, te u ʻi ha tuʻunga ai ke tokoni kiate ia.”

20 ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e ʻofá ʻoku “ʻamanaki ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē.” (1 Kol. 13:4, 7) ʻOku ʻikai hala ia ke ke fakakaukau ki he ʻamanaki ʻe toe foki mai ho ʻofaʻangá. ʻI he taʻu taki taha, ʻoku fakatomala ai ʻa e kau faihala tokolahi pea foki ki he kautaha ʻa Sihová. ʻOku ʻikai houhau ʻa Sihova ʻi heʻenau fakatomalá. ʻI hono kehé, ʻokú ne “faʻa fakamolemole.”—Saame 86:5.

FAI ʻA E NGAAHI FILI FAKAPOTOPOTO

21, 22. Ko e hā hoʻo fakapapaú ʻi heʻene haʻu ki hono ngāueʻaki hoʻo tauʻatāina ke filí?

21 Kuo foaki ʻe Sihova ki heʻene fakatupu fakaetangatá ʻa e tauʻatāina ke filí. (Lau ʻa e Teutalōnome 30:19, 20.) Ka ʻoku haʻu ʻa e tauʻatāina ko iá mo ha fatongia mamafa. ʻOku totonu ke ʻeke hifo ʻe he Kalisitiane taki taha: ‘Ko fē ʻa e hala ʻoku ou ʻalu aí? Kuó u fakaʻatā ʻa e ngāué, fakafiefiá, pe ngaahi vahaʻangatae fakafāmilí ke ne fakamamaʻo au meia Sihova?’

22 Ko e ʻofa ʻa Sihova ki heʻene kakaí ʻoku ʻikai ʻaupito toe tālafili. Ko e founga pē taha ʻe lava ke tau fakamamaʻo ai meia Sihová kapau ʻoku tau fili ke muimui ʻi ha hala ʻoku hala. (Loma 8:38, 39) Ka, ʻoku ʻikai pau ke hoko ia! ʻAi ko hoʻo fakapapaú ia ke ʻoua ʻe fakaʻatā ha meʻa ke ne fakamamaʻo koe meia Sihova. Ko e kupu hokó ʻe lāulea ai ki he toe tafaʻaki ʻe fā ʻa ia ʻe lava ke ke fakahāhā ai ʻa e fakapapau ko iá.

^ Ki ha fakamatala lahi ange ki hono fili ha ngāué, sio ki he vahe 38 ʻo e tohi Questions Young People Ask—Answers That Work, Voliume 2.

^ Ki ha ngaahi fokotuʻu, sio ki he peesi 17-19 ʻo e ʻīsiu ʻo e Awake! ʻo Nōvema 2011.