Skip to content

Skip to table of contents

A‘u ki he Loto ‘o e Ngaahi Kāinga Ta‘etuí

A‘u ki he Loto ‘o e Ngaahi Kāinga Ta‘etuí

“ʻALU ki ʻapi ki ho kāingá, pea tala kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa kotoa kuo fai ʻe Sihova maʻaú pea mo ʻene meesi kiate koé,” ko e lau ia ʻa Sīsū Kalaisí. ʻI he taimi naʻá ne ʻi Gadara nai aí, ʻi he fakatongahahake ʻo e Tahi Kālelí, ʻokú ne lea ki ha tangata ʻa ia naʻá ne loto ke hoko ko hono muimui. ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi lea ʻa Sīsuú naʻá ne mahinoʻi ha tōʻonga pau fakaetangata—ko e holi ko ia ke vahevahe ki hoto ngaahi kāingá ʻa e ngaahi meʻa ʻokú te saiʻia mo mahuʻingaʻia aí.—Mk. 5:19.

ʻOku tau faʻa sio foki ki he tōʻonga ko iá ʻi he ʻahó ni, neongo ia, ʻi he ngaahi anga fakafonua ʻe niʻihi ʻoku hā mahino ange ia ʻi he niʻihi ko eé. Ko ia ai, ʻi he taimi ʻoku hoko ai ha taha ko ha tokotaha-lotu ki he ʻOtua moʻoní, ʻa Sihova, ʻokú ne faʻa loto ke vahevahe ʻene tui foʻoú ki hono ngaahi kāingá. Ka ʻoku totonu ke fēfē ʻene fakahoko iá? ʻE lava fēfē ke ne aʻu ki he loto ʻo e ngaahi kāinga ʻa ia ʻoku kehe ʻenau lotú—pe halaʻatā haʻanau tuí? ʻOku ʻomai ʻe he Tohi Tapú ha akonaki lelei mo pau.

“KUÓ MA ʻILO ʻA E MĪSAIÁ”

ʻI he ʻuluaki senitulí, ko ʻAnitelū naʻá ne kau ʻi he taha ʻo e kau fuofua ʻiloʻi ʻa Sīsū ko ha Mīsaiá. Pea ko hai naʻá ne ʻuluaki tala ia ki aí? “Naʻe ʻilo ʻe he tokotahá ni [ʻAnitelū] ʻa hono tokouá tonu, ʻa Saimone, peá ne pehē kiate ia: ‘Kuó ma ʻilo ʻa e Mīsaiá’ (ʻa ia ʻoku ʻuhingá, ʻi hono liliú, ko e Kalaisi).” Naʻe taki ʻe ʻAnitelū ʻa Pita kia Sīsū, ʻo ʻoange ai kia Pita ʻa e faingamālie ke ne hoko ko e taha ʻo e kau ākonga ʻa Sīsuú.—Sione 1:35-42.

ʻI he taʻu nai ʻe ono ki mui ai ʻi he taimi naʻe nofo ai ʻa Pita ʻi Siopá, naʻe fakaafeʻi ia ke ne fononga fakatokelau ki Sesalia ke ʻaʻahi ki he fale ʻo Koliniusí, ko ha ʻōfisa fakakautau. Ko hai naʻe fakatahataha ʻi he falé ʻi he ʻalu atu ʻa Pitá? “Ko Koliniusi, ko hono moʻoní, naʻe talitali mai [kia Pita mo e faʻahinga naʻe fononga mo iá] pea kuó ne ʻosi ui fakatahataha mai ʻa hono ngaahi kāingá mo hono ngaahi kaungāmeʻa ofí.” Naʻe ʻoange ʻe Koliniusi ki hono ngaahi kāingá ʻa e faingamālie ke fanongo ki he malanga ʻa Pitá pea ke nau fai ha fili makatuʻunga ʻi he meʻa naʻa nau fanongo ki aí.—Ngā. 10:22-33.

Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he founga naʻe fakafeangai ai ʻa ʻAnitelū mo Koliniusi ki hona ngaahi kāingá?

Naʻe ʻikai ke tukunoaʻi ʻe ʻAnitelū mo Koliniusi ʻa e faingamālié. Naʻe fakafeʻiloaki tonu ʻe ʻAnitelū ʻa Pita kia Sīsū, pea naʻe fai ʻe Koliniusi ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu ki hono ngaahi kāingá ke nau fanongo ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe Pitá. Ka naʻe ʻikai ke tenge ʻe ʻAnitelū mo Koliniusi hona ngaahi kāingá pe kākaaʻi ke nau liliu ʻo hoko ko ha kau muimui ʻo Kalaisi. Ko e hā ʻa e lēsoni mei aí? ʻOku lelei ke tau fai pehē. ʻE lava nai ke tau vahevahe ha ngaahi fakakaukau ʻe niʻihi mo hotau ngaahi kāingá pea langaʻi ai ha ngaahi faingamālie kia kinautolu ke nau hoko ʻo maheni mo e ngaahi moʻoni Fakatohitapú mo e ngaahi kaungātuí. Neongo ia, ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi ʻenau tauʻatāina ke filí pea fakaʻehiʻehi mei hono tenge ʻikai lelei kinautolú. Ke fakatātaaʻi ʻa e founga ʻe lava ke tau tokoniʻi ai hotau ngaahi kāingá, fakakaukau angé ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Jürgen mo Petra, ko ha ongo meʻa mali ʻi Siamane.

Naʻe ako Tohi Tapu ʻa Petra mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea faai atu ʻo papitaiso. Ko hono husepānití, ʻa Jürgen, ko ha ʻōfisa fakakautau. ʻI he kamatá, naʻe ʻikai ke fiefia ʻa Jürgen ʻi he fili naʻe fai ʻe hono uaifí. Ka ʻi he faai atu e taimí, naʻá ne ʻiloʻi ko e Kau Fakamoʻoní ʻoku nau malangaʻi ʻa e moʻoni mei he Tohi Tapú. Naʻá ne fakatapui foki ʻene moʻuí kia Sihova, pea ko ha mātuʻa ia he ʻahó ni ʻi he fakatahaʻanga fakalotofonuá. Ko e hā ʻa e faleʻi ʻokú ne ʻomai he taimí ni ke aʻu ai ki he loto ʻo ha kāinga ʻoku kehe ʻene tuí?

ʻOku pehē ʻe Jürgen: “ʻOku ʻikai totonu ke tau feinga ke fakamālohiʻi ʻa e meʻá ni mo lōmekina hotau ngaahi kāingá ʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié. ʻE ʻai nai ai kinautolu ke nau toumoua ange. ʻI he lele lōloá, ʻe lelei ange nai kapau te tau fakapotopoto ʻi hono ʻoatu fakafeʻunga ia mei he taimi ki he taimi. ʻOku toe ʻaonga foki ke ʻai ke maheni hotau ngaahi kāingá mo e fanga tokoua ʻa ia ʻoku nau taʻu tatau mo maʻu mo e ngaahi mahuʻingaʻia tatau. ʻI he fai ení ʻe lava ke ikuʻi ai ʻa e ngaahi fefaikehekeheʻakí.”

“ʻOku ʻikai totonu ke tau feinga ke fakamālohiʻi ʻa e meʻá ni mo lōmekina hotau ngaahi kāingá.”—Jürgen

Ko e ʻapositolo ko Pitá mo e ngaahi kāinga ʻo Koliniusí naʻe vave ʻenau tali ʻa e pōpoaki ʻo e Tohi Tapú. Ko e niʻihi kehe ʻi he ʻuluaki senitulí ʻa ia naʻe aʻu kia kinautolu ʻa e moʻoní naʻa nau fiemaʻu ha taimi lahi ange ke fai ha fili.

KAE FĒFĒ ʻA E FANGA TOKOUA ʻO SĪSUÚ?

Naʻe fakahaaʻi ʻe he ngaahi kāinga ʻe niʻihi ʻo Sīsū ʻa e tui kiate ia lolotonga ʻene ngāue fakafaifekaú. Ko e fakatātaá, ʻoku hā ngali ko e ʻapositolo ko Sēmisi mo Sioné naʻe tokouaʻaki ʻe Sīsū pea ko ʻena faʻeé, ʻa Sālome, ko e tokoua ʻene faʻeé. Naʻá ne kau nai ʻi he taha ʻo e “kau fefine tokolahi kehe, ʻa ia naʻa nau tokangaʻi ia [ʻa Sīsū] mo e kau ʻapositoló ʻaki ʻenau ngaahi koloá.”—Luke 8:1-3.

Kae kehe, ko e ngaahi mēmipa kehe ʻo e fāmili ʻo Sīsuú, naʻe ʻikai ke nau ngāueʻi ʻa e tuí he taimi pē ko iá. Hangē ko ení, ʻi he taimi ʻe taha hili ha taʻu mei he papitaiso ʻo Sīsuú, naʻe fakatahataha ha fuʻu kakai ʻi ha fale ke fanongo kiate ia. “Ka ʻi he fanongo ʻa hono ngaahi kāingá fekauʻaki mo e meʻa ko iá, naʻa nau ʻalu atu ke puke ia, he naʻa nau pehē: ‘Kuo hē hono ʻatamaí.’” ʻI ha taimi ki mui ai, ʻi he taimi naʻe ʻeke ange ai ʻe hono fanga tokoua faʻē tahá fekauʻaki mo ʻene palani fefonongaʻakí, naʻe ʻikai te ne tali hangatonu ange kia kinautolu. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí “ko hono fanga tokouá, ko hono moʻoní, naʻe ʻikai te nau ngāueʻi ʻa e tui kiate iá.”—Mk. 3:21; Sione 7:5.

Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he founga naʻe fakafeangai ai ʻa Sīsū ki hono ngaahi kāingá? Naʻe ʻikai te ne ʻita ʻi he taimi naʻe pehē ai ʻe he niʻihi kuo hē hono ʻatamaí. Naʻa mo e hili hono tāmateʻi ia pea toetuʻú, naʻe toe ʻoatu ʻe Sīsū ha fakalototoʻa ki hono ngaahi kāingá ʻaki ʻene hā ki hono tokoua faʻē taha ko Sēmisí. Ngalingali naʻe tokoni ʻa e hā ko eni ʻa Sīsuú ke fakatuipauʻi ʻo ʻikai ko Sēmisi pē kae pehē foki ki he fanga tokoua faʻē taha kehe ʻo Sīsuú ko Ia tonu ʻa e Mīsaiá. Ko ia ai, naʻa nau ʻi ha loki ʻi ʻolunga ʻi Selusalema mo e kau ʻapositoló mo e niʻihi kehe pea naʻe hā mahino ʻenau maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoní. ʻI he faai atu e taimí, ko Sēmisi mo Sute, ko ha ongo tokoua faʻē taha ʻo Sīsū, naʻá na fiefia ʻi hono maʻu ha ngaahi monū fakaofo.—Ngā. 1:12-14; 2:1-4; 1 Kol. 15:7.

FIEMAʻU ʻE HE NIʻIHI ʻA E TAIMI LAHI ANGE

“ʻE lava ke maʻu ʻa e lelei lahi ʻaupito ʻi he kātaki, kātaki, mo e kātaki lahi ange.”​—Roswitha

Hangē ko ia ʻi he ʻuluaki senitulí, ko e ngaahi kāinga ʻe niʻihi he ʻahó ni ʻoku nau fiemaʻu ha taimi feʻunga ki muʻa ke nau fou atu ʻi he hala ki he moʻuí. Ko e fakatātaá, ko Roswitha, naʻá ne hoko ko ha tokotaha Katolika Loma longomoʻui ʻi he taimi naʻe papitaiso ai hono husepānití ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he 1978. ʻI hono mamahiʻi ʻene tuí, naʻe ʻuluaki fakafepakiʻi ʻe Roswitha hono husepānití. Ka ʻi he faai atu e ngaahi taʻú, naʻe holo ʻene fakafepakí pea naʻá ne hoko ʻo ʻiloʻi ko e Kau Fakamoʻoní ʻoku nau akoʻi ʻa e moʻoní. ʻI he 2003 naʻá ne hoko ʻo papitaiso. Ko e hā naʻe tokoni ki heʻene liliú? ʻI he ʻikai ʻita ʻa hono husepānití ʻi heʻene ʻuluaki fakafepakí, naʻá ne ʻoange kia Roswitha ha faingamālie ke liliu ʻene fakakaukaú. Ko e hā ʻa e faleʻi ʻokú ne ʻomaí? ʻE lava ke maʻu ʻa e lelei lahi ʻaupito ʻi he kātaki, kātaki, mo e kātaki lahi ange.”

Naʻe papitaiso ʻa Monika ʻi he 1974, pea naʻe hoko hono ongo foha ko e ongo Fakamoʻoni ʻi he taʻu nai ʻe hongofulu ki mui ai. Neongo ia ko Hans, ko hono husepānití, naʻe ʻikai ʻaupito te ne fakafepakiʻi ʻenau tuí, ka ʻi he toki aʻu ki he 2006 naʻá ne papitaiso. ʻI he ʻaonga ʻo e fakakaukaulotó, ko e hā ʻa e faleʻi ʻoku ʻomai ʻe he fāmilí? “Pipiki mateaki kia Sihova, pea ʻoua ʻe fakangaloku ʻi hono fehuʻia ʻo e tuí.” Ko e moʻoni, naʻe mahuʻinga ke nau fakapapauʻi maʻu pē kia Hans ʻenau ʻofa maʻu pē ʻiate iá. Pea naʻe ʻikai ʻaupito mole ʻenau ʻamanaki ko ia ʻe faai atu pē ʻo ne tali ʻenau tuí.

FAKAIVIFOʻOU ʻE HE VAI ʻO E MOʻUÍ

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsū ʻi he taimi ʻe taha ʻa e pōpoaki ʻo e moʻoní ʻo hangē ha vai ʻokú ne ʻomai ʻa e moʻui taʻengatá. (Sione 4:13, 14) ʻOku tau loto ke hoko hotau ngaahi kāingá ʻo fakaivifoʻou ʻaki hono inu ʻa e vai mokomoko mo maʻa ʻo e moʻoní. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ke tau loto ke nau fulutāmakia koeʻuhi ko e fuʻu lahi ʻo e vai naʻe tenge fakavave ke nau inú. Pe ʻoku nau ongoʻi fakaivifoʻou pe fulutāmakia ʻe fakatuʻunga ia ʻi he founga ʻetau fakamatalaʻi ʻetau tuí kiate kinautolú. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú “ko e loto ʻo e faitotonu ʻoku ne fakakaukau ha tali lelei” pea “ko e ʻatamai ʻo e poto ʻoku ne fakapoto hono ngutu: pea ko e meʻa ʻoku ne maʻu ʻe aʻu ki hono loungutu.” ʻE lava fēfē ke tau ngāueʻaki ʻa e akonaki ko ení?—Pal. 15:28; 16:23.

ʻE fakaʻamu nai ha uaifi ke fakamatalaʻi ʻene tuí ki hono husepānití. Kapau te ne “fakakaukau ha tali lelei,” te ne filifili lelei ʻene ngaahi leá pea ʻikai lea fakavave. ʻOku totonu ke ʻoua te ne fakaeʻa atu ʻa e ongoʻi fie māʻoniʻoní pe fie māʻolunga. Ko ʻene lea ʻosi fakakaukauʻi leleí ʻe lava ke fakaivifoʻou pea pouaki ai ʻa e melinó. Ko fē taimi ʻoku nonga ai hono husepānití pea feʻungamālie ke talanoa ki aí? Ko e hā ʻa e faʻahinga kaveinga ʻokú ne saiʻia ke talanoa pe lau fekauʻaki mo iá? ʻOkú ne mahuʻingaʻia ʻi he saienisí, politikí pe sipotí? ʻE lava fēfē ke ne fakatupulekina ʻa e fieʻilo hono husepānití fekauʻaki mo e Tohi Tapú kae kei fakaʻapaʻapaʻi pē ʻene ngaahi ongoʻí mo e ngaahi fakakaukaú? Ko e fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ko iá te ne tokoniʻi koe ke ke lea mo ngāue ʻi he fakapotopoto.

Ko e aʻu ki he loto ʻo e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí ʻoku teʻeki ai ke nau hoko ko ha Kau Fakamoʻoní ʻoku ʻikai ke ʻuhinga pē ia ko hono fakamatalaʻi feʻunga ʻo ʻetau tuí mei he taimi ki he taimi. Ko e meʻa ʻoku tau leaʻakí ʻoku totonu ke poupouʻiʻaki ia ha ʻalunga ʻo e ʻulungaanga lelei.

ʻULUNGAANGA LELEI

“Hoko ʻo tuʻumaʻu ʻi hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú he ʻaho kotoa pē. Ko ha founga lelei ʻaupito ia ʻi hono ʻai ʻa e kāingá ke fakatokangaʻi, neongo heʻikai nai ke ne mahinoʻi kakato ia,” ko e fakamatala ia ʻa Jürgen, naʻe lave ki ai ʻi ʻolungá. ʻOku loto-tatau ki ai ʻa Hans, ʻa ia naʻá ne papitaiso ʻi he meimei taʻu ʻe 30 mei hono uaifí. “Ko e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻa e kau Kalisitiané ʻoku mahuʻinga, koeʻuhi ke sio ʻa e ngaahi kāingá ki he tākiekina lelei ʻa e moʻoní ʻi heʻetau moʻuí.” ʻOku totonu ke malava hotau ngaahi kāingá ke sio ʻoku ʻai kitautolu ʻe heʻetau tuí ke tau kehe mei he niʻihi kehé, ʻi ha founga lelei, kae ʻikai ʻi ha founga kovi pe taʻetaau.

“Ko e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻa e kau Kalisitiané ʻoku mahuʻinga, koeʻuhi ke sio ʻa e ngaahi kāingá ki he tākiekina lelei ʻa e moʻoní ʻi heʻetau moʻuí.”—Hans

Naʻe fai ʻe he ʻapositolo ko Pitá ha akonaki ʻaonga ki he ngaahi uaifi ʻa ia ʻoku ʻikai ke nau tui tatau mo honau ngaahi husepānití: “ʻI he founga tatau pē, ko kimoutolu ngaahi uaifi, mou anganofo ki homou ngaahi husepānití tonu, koeʻuhí, kapau ʻoku ʻi ai ha faʻahinga ʻoku ʻikai te nau talangofua ki he folofolá, ʻe lava ke ikunaʻi mai kinautolu ʻo ʻikai ʻaki ha lea kae fakafou ʻi he ʻulungaanga ʻa honau ngaahi uaifí, koeʻuhí ko ʻenau hoko ko e kau fakamoʻoni sio tonu ʻi hoʻomou ʻulungaanga maʻá fakataha mo e fakaʻapaʻapa lolotó. ʻOua ʻe tuku ke hoko hoʻomou teuteú ʻo fai ia ʻi tuʻa pē—ʻa hono fī ʻo e ʻulú mo hono tui ʻa e ngaahi meʻa teuteu koulá pe valá—kae tuku ke mou teuʻi ʻa e tangata fufū ʻo e lotó ʻaki ʻa e teuteu taʻealaʻauha ʻo e laumālie anga-fakalongolongo mo anga-maluú, ʻa ia ʻoku lahi hono mahuʻingá ʻi he ʻafio mai ʻa e ʻOtuá.”—1 Pita 3:1-4.

Naʻe tohi ʻe Pita ʻo pehē ʻe lava ke tohoakiʻi mai ha husepāniti ʻaki ʻa e tōʻonga lelei hono uaifí. ʻI hono manatuʻi ʻa e tataki Fakatohitapu ko iá, ko ha tuofefine ko Christa naʻá ne feinga ke aʻu ki he loto hono husepānití ʻaki ʻene tōʻongá talu pē mei heʻene papitaisó ʻi he 1972. Neongo naʻe ako ʻa hono husepānití he taimi ʻe taha mo e Kau Fakamoʻoní, naʻe teʻeki ai ke ne ʻai ʻa e moʻoní ko ʻene meʻa. Naʻá ne maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiane ʻe niʻihi pea maheni lelei mo e faʻahinga ʻi he fakatahaʻangá. Naʻa nau fakaʻapaʻapaʻi ʻene totonu ke filí. Naʻe anga-fēfē feinga ʻa Christa ke aʻu ki hono lotó?

“ʻOku ou fakapapauʻi ke pipiki ki he ʻalunga ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke u fou aí. ʻI he taimi tatau, ʻoku ou feinga ke ikuʻi mai hoku husepānití ‘ʻo ʻikai ʻaki ha lea’ kae ʻaki ʻeku tōʻonga leleí. ʻI he taimi ʻoku ʻikai maumauʻi ai ha tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú, ʻoku ou fai ʻa e kotoa te u malavá ke fakaai ʻene ngaahi fakaʻamú. Pea, ko e moʻoni, ʻoku ou fakaʻapaʻapaʻi ʻene tauʻatāina ke filí pea tuku ʻa e ngaahi meʻá ki he toʻukupu ʻo Sihová.”

ʻOku fakatātaaʻi ʻe he ʻalunga ʻo Christa ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaofengofuá. ʻOkú ne tauhi ha founga-tuʻumaʻu fakatupu langa hake ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié, kau ai hono maʻu maʻu pē ʻa e fakatahá pea kau mohu ʻuhinga ʻi he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané. Neongo ia, ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e mahino, ʻo ʻiloʻi ʻoku maʻu ʻe hono hoá ʻa e totonu ki heʻene ʻofá taimí mo e tokangá. Ko e hoko ʻo ngaofengofua mo maʻu ʻa e mahinó ʻoku ʻaonga ia ki ha taha pē ʻo kitautolu ʻoku fekuki mo ha ngaahi kāinga taʻetuí. “Ko e meʻa kotoa ʻoku ai hano taimi,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú. ʻOku kau heni ʻa e taimi ʻoku tau fakamoleki mo e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí, tautefito ki he ngaahi hoa malí, ʻa ia ʻoku ʻikai ke tau tui tatau. Ko hono fakamoleki fakataha ʻa e taimí ʻoku pouaki ai ʻa e fetuʻutakí. ʻOku fakahaaʻi ʻe he hokosiá ko e fetuʻutaki leleí ʻoku fakasiʻisiʻi ai ʻa e fakatuʻutāmaki ʻo ʻenau hoko ʻo ongoʻi taʻelatá, tuēnoa pe siokitá.—Koh. 3:1.

ʻOUA ʻAUPITO ʻE MOLE ʻA E ʻAMANAKÍ

“ʻOku mahuʻinga ke tau fakahaaʻi ʻoku tau ʻofa ʻi he mēmipa ʻo e fāmilí pea ʻoku tau lotu maʻana,” ko e lau ia ʻa Holger, ʻa ia ko ʻene tamaí naʻe papitaiso ʻi he taʻu ʻe 20 mei he ngaahi mēmipa kehe ʻo e fāmilí. ʻOku tānaki mai ʻe Christa ‘heʻikai ʻaupito mole ʻene ʻamanaki ʻe pau ke tuʻu ʻa hono husepānití maʻa Sihova pea tali ʻa e moʻoní.’ Ko ʻetau vakai ki hotau ngaahi kāinga ʻoku ʻikai ke tau tui tataú ʻoku totonu maʻu pē ke lelei, ʻo fakaʻilongaʻi ʻaki ʻa e ʻamanaki.

Ko ʻetau taumuʻá ke tauhi ʻa e ngaahi vahaʻangataé ke lelei, ke ʻoatu ai ki hotau ngaahi kāingá ha faingamālie ke ʻiloʻi ʻa e moʻoní pea ke aʻu ki honau lotó ʻa e pōpoaki Fakatohitapú. Pea ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke tau tōʻonga “ʻaki ha loto anga-malū mo e fakaʻapaʻapa loloto.”—1 Pita 3:15.